Valpovo - kulturna baština

  siječanj, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Srpanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (2)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (1)
Kolovoz 2007 (3)
Srpanj 2007 (6)
Lipanj 2007 (5)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (2)
Ožujak 2007 (5)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (21)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

INFORMACIJE
MUZEJ VALPOVŠTINE
Dvorac Prandau-Normann
tel. 031/650-639

Linkovi
Grad Valpovo
Matica hrvatska Valpovo
Župa Valpovo
Hotel Villa Valpovo
Turistička zajednica Valpovo
Agroturistička zajednica Valpovštine
Šahovski klub Hrv. čitaonica Valpovo
HKUD "Valpovo 1905."
Dvorac Prandau-Normann
HKUU Šokačko srce Zelčin
Restoran PARK
Privatni smještaj - Čičak
Ladimirevci
Arheološke zanimljivosti - Marijanci
Fabijan Šovagović
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

******************************
******************************

party njami wave
U TURIZAM SE UZDAJMO

… Sasvim je realno planirati rafting ture niz Dravu, organiziranje dolaska turističkih grupa iz Harkanja u Belišće i Valpovo na jednodnevne izlete, a biciklistička bi staza trebala biti katalizator promjene u načinu razmišljanja i razvijanju poduzetničkog duha.

Pri tome se treba osloniti na obiteljska gospodarstva koja bi u selima uz Dravu omogućila prijatan boravak izletnicima, jeftin smještaj, mogućnost kupovanja hrane pripremljene u seoskom domaćinstvu, po uzoru na brdska domaćinstva Austrije u kojima su izletnici dobro došli u svako doba dana.

Zaboravimo velike hotele, bazene i druge skupe sadržaje. Valpovština u dijelu koji je vezan uz Dravu ima dosta zanimljivih sadržaja za bogat program boravka izletnika. Bitno bi bilo da to kao svoju mogućnost prepoznaju mladi ljudi koji bi uredili pokoju izvornu slavonsku kuću, kojih još ima po selima, koji bi u predjelima, gdje je to moguće, izgradili lovačke ili ribičke kuće koje bi se prilagodile potrebama izletnika i pružajući im usluge osigurale solidan život obiteljima.

U tom poslu bi svakako trebali podršku gradova i općina koji i im trebali osigurati pomoć u definiranju poduzetničkih planova i ishođenje potrebnih dozvola, ali i nadležnih državnih ministarstava koja bi osigurala kreditne linije koje bi podrazumijevale dovoljno duge rokove otplate, jer naravno da za povijesna preusmjerenja treba i nešto više vremena za prilagodbu.

Stoga bi o potrebi izgradnje biciklističkih staza koje bi povezivalo predjele uz Dravu trebalo razmisliti i bez obzira na to hoće li ih prihvatiti u pretpristupnom fondu Europske zajednice, jer dva milijuna kuna razmjerno su malena ulaganja za stvaranje povijesne šanse za razvoj turizma kao gospodarske grane golemih potencijala.


Vladimir Vazdar
(cjeloviti tekst objavljen na www.portalalfa.com)

********************************
********************************


VALPOVO KAKO GA JE DOŽIVIO POSJETITELJ 1875. GODINE

Osječki muzikolog Franjo Kuhač više je dana 1875. godine boravio u Valpovu i bio gost u valpovačkom dvorcu, istražujući život i djelo glazbenika baruna Karla Prandaua. Ovdje donosimo njegov zanimljiv opis Valpova i Valpovštine toga doba:

"Valpovo je trgovište u podžupaniji osiečkoj, leži tri milje iznad Osieka uz zelenkasti riborodni vijugajući se potočić Karašicu, koj se kod Petrijevaca u Dravu ulieva…

Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom.

Na pretežno ilovitu tlu raste izvrstna pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, repica, lan, duhan, hmelj, dinje itd. a ima na susjednoj visočini i vinograda, u kojih raste vrlo lagodno vino, te s kojih se prekrasan pogled pruža diljem slavonske Podravine.

Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče.

U Valpovu i njegovoj okolini pravi se tako izvrstno vino od jabuka i krušaka (jabučnica i turšija), da mu je riedko gdje u svietu ravna naći. Pa ipak se svedj i svedj spominje wirtenberžka jabučnica, dočim o slavonskoj riedko tko i znade…

Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…


Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“

Franjo Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari, Zagreb 1876., str. 19-21.

********************************
********************************


ŠLJIVA VALPOVKA
Na ovom području već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive, koju lokalno stanovništvo od starine naziva „Valpovka“. Od nje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije. Ovaj autohtoni proizvod, koji je već davno mogao postati prepoznatljivi valpovački brend, na žalost još uvijek nije kao takav prepoznat u lokalnoj sredini…


ZMAJ U KULI
Kameni zmaj skriven u unutrašnjosti valpovačke kule trag je srednjovjekovnih vitezova zmajonosaca, a povezan je i s Drakulom; i to ne onim iz romana-fikcije, već pravim povijesnim nositeljem toga imena. Želite li saznati više, svakako posjetite Muzej Valpovštine…

ZANIMLJIV CITAT - SUD STRUČNJAKA
«Umjesto da bogata i vrijedna baština postane odrednica i nosilac razvoja cijeloga grada i tog dijela Slavonije, i to u prvom redu kriterijima svojih visokih vrijednosti, ona je najprije desetljećima marginalizirana, a u najnovije vrijeme (početkom devedesetih) u Valpovu je promoviran i koncept «modernizacije» upućen izravno i otvoreno prema devastaciji pa i potpunom uništenju i poništenju baštine. Taj koncept s dalekosežnim posljedicama za sada je (samo dijelom) realiziran uništenjem zaštićene povijesne cjeline gradskog središta, nestručnom i devastirajućom započetom «obnovom» glavnog krila baroknog dvorca, te probijanjem automobilske prometnice (tzv. obilaznice) kroza srce barokne park-šume i srednjovjekovnog lovišta Zvjerinjak, jednog od najvrednijih spomenika parkovne arhitekture u Hrvatkoj uopće.»
Višnja Zgaga, Ksenija Petrić, Zlatko Uzelac: Idejni prijedlog korištenja dvorca Prandau-Normann u Valpovu (Povijesno-umjetnička analiza i valorizacija dvorca, vlastelinskog kompleksa i urbanog konteksta) iz 1994.

VALPOVŠTINA
Krajolik Valpovštine, smještene u istočnom dijelu slavonske Podravine, izrazito je ravničarski kraj kojim dominiraju prostrana polja i šume, te rijeke Karašica, Vučica i Drava…

KARAŠICA
Rijeka Karašica u svom donjem toku krivuda Valpovštinom i, presijecajući Valpovo, putuje prema svome ušću u Dravu nedaleko Petrijevaca…

DRAVA
U svom toku uz Valpovštinu Drava je široka nizinska rijeka s otocima, šumama na obali te ostacima rukavaca i pritocima u čijim dijelovima priroda i dalje caruje. Pravi je to raj za biologe, ribiče i izletnike…

MALA SAKRALNA ARHITEKTURA
Uz poljske putove, raskrižja, ceste, ali i po ulicama naselja Valpovštine brojni su spomenici male sakralne arhitekture – tzv. krajputaši, koji pridonose slikovitosti i ljepoti krajolika…

DVORAC
Jedinstvena cjelina valpovačkog dvorca nikada zapravo nije prestala biti tvrđavom, niti je posve postala dvorcem, pa svojim pročeljima posjetitelje i danas iznenađuje nizom različitih i neočekivanih vizura…

MUZEJ
Kompleks srednjovjekovno-baroknog dvorca Prandau-Normann najveći je i najvredniji eksponat Muzeja Valpovštine – eksponat kojim se može hodati, u koji se može ući i prošetati poviješću…

KULA
Posjet cilindričnoj kuli u sklopu dvorca posreduje jedinstven doživljaj gotovo netaknutog srednjovjekovnog interijera, a s vidikovca na njenom vrhu pruža se pogled na Valpovo i okolicu…

ORGULJE U DVORCU
Mehaničke povijesne orgulje dvorske kapele Sv. Trojstva, rad orguljara Josefa Angstera iz 1876. godine, skupocjen su instrument, sposoban za koncertno muziciranje i jedan od najvrednijih glazbenih spomenika kulture ove regije…

MUZEJ
Legenda o valpovačkoj bijeloj gospi, bajka o čarobnom prstenu, priča o kamenom zmaju u srednjovjekovnoj kuli samo su neke od tajnovitih priča koje se otkrivaju posjetiteljima Muzeja i dvorca…

PERIVOJ
Perivoj uz valpovački dvorac iznimno je vrijedan parkovni prostor s prostranim vedutama tipičnim za engleske pejsažne perivoje koji su danas u Hrvatskoj prava rijetkost, jer su tijekom 19. st. gotovo svi preoblikovani u romantičarske perivoje…

KAPELA SV. ROKA
Neoromaničkom obnovom u 19. st. kapela Sv. Roka na Zelenom brijegu dobila je zvonik «na preslicu» – karakterističan za mediteranske crkve – i po njemu je jedinstvena u Slavoniji…

MATIJA PETAR KATANČIĆ
Valpovčanin fra Petar Katančić (1750.-1825.), krsnim imenom Matija, podario je hrvatskoj kulturi, među ostalim, i prvi cjeloviti tiskani prijevod Biblije na hrvatski jezik, izdan posthumno 1831. godine. Uz ime ovog slavnog Valpovčanina, franjevca, književnika i znanstvenika vezani su i počeci hrvatske arheologije...

BARUN GUSTAV PRANDAU
Valpovački barun Gustav Hilleprand od Prandaua (1807.-1885.) bio je jedan od utemeljitelja Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu i njegov prvi predsjednik (1827.), a ime mu je, kao prvom donatoru, ugravirano i na središnjoj svirali orgulja Zlatne dvorane bečkog Musikvereina…

FABIJAN ŠOVAGOVIĆ
Hrvatska glumačka legenda – Fabijan Šovagović, rođen je i odrastao u valpovačkom prigradskom naselju Ladimirevcima koji su mu bili trajna inspiracija… Dramom «Sokol ga nije volio», scenarijem za film, kao i maestralnom ulogom seljaka Šime, Fabijan Šovagović ostavio je trajni spomenik ljudima i kraju iz kojeg je potekao – spomenik slavonskom seljaku s Valpovštine…

VALPOVO
Iako se od davnina pretpostavlja kako je na mjestu današnjeg Valpova stajalo rimsko naselje Iovalium, najstariji poznati pisani spomen Valpova potječe iz 1332. godine i odnosi se na Staro Valpovo, smješteno sjeveroistočnije od današnjeg, bliže Dravi. Prvi poznati pisani spomen srednjovjekovne valpovačke utvrde, oko koje je nastalo današnje Valpovo, potječe pak iz 1438. godine…

TURISTIČKI POTENCIJALI
Turistički su potencijali bogata kluturno-povijesna, tradicijska, sakralna te napose prirodna baština Valpova i okolnih naselja. Smještaj Valpova nedaleko mađarske granice, blizina toplica i termalnog lječilišta u Bizovcu, blizina grada Osijeka, parka prirode Kopačkog rita, povezanost mostom preko Drave kod Belišća s Baranjom, sve su to čimbenici koji pogoduju razvoju kontinentalne ugostiteljsko-turističke djelatnosti…

VUČICA
Dok Karašica protječe kroz nekoliko naselja, rijeka Vučica koja u svom donjem toku protječe Valpovštinom zaobilazi sva naselja, teče kroz šume i polja te se između Valpova i Ladimirevaca ulijeva u Karašicu. Zbog toka izvan naselja, obale Vučice staništa su brojnih ptica i drugih životinja. Uz rijeku se nalazi nekoliko izletišta, a pogodna je i za ribolov…

„LJETO VALPOVAČKO“
Smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva Valpovštine – „Ljeto valpovačko“ redovito se održava od 1969. godine. Najveća je i najstarija takva manifestacija na Valpovštini. Vrijeme održavanja već je tradicionalno zadnji tjedan u mjesecu lipnju. Glavni dio programa odvija se na ljetnoj pozornici u dvorištu valpovačkog dvorca…


„LADIMIREVAČKI DIVANI“

U prigradskom naselju Ladimirevcima, rodnom selu hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića, već se dugi niz godina prve subote u prosincu održavaju „Ladimirevački divani“, manifestacija kojom se želi otrgnuti zaboravu tradicijske običaje vezane uz život stanovnika toga drevnog slavonskog sela…

„VATRE NA KONJARI“
„Vatre na konjari“ naziv je kulturno-etnografske priredbe koja se već nekoliko godina sredinom lipnja održava u valpovačkom prigradskom naselju Zelčinu, a osnovni joj je cilj njegovati tradicijske običaje vezane uz konje, tj. oživjeti drevni običaj po kojem i nosi ime. Seljaci su, naime, još negdje početkom 20. stoljeća imali običaj noću tjerati radne konje na konjaru, pašnjak u blizini sela, na noćnu ispašu, a pritom su pjevali, svirali tradicijska glazbala i prepričavajući razne događaje dočeli jutro…

„ČAROBNI PRSTEN“
Šahovski klub „Hrvatska čitaonica“ iz Valpova djeluje od 1951. godine, a od 1998. godine pokrenuo je i od tada svake godine uspješno organizira šahovski turnir „Čarobni prsten“. Riječ je o najstarijem i najbrojnijem ženskom šahovskom turniru u Hrvatskoj koji se održava krajem godine, a vezan je uz proslavu Dana grada Valpova 8. prosinca…

VALPOVAČKI GODIŠNJAK
Vrijedna zavičajna publikacija pokrenuta 1996. godine postaje svojevrsna mala enciklopedija Valpovštine. Već više od deset godina „Valpovački godišnjak“ redovito izdaje Ogranak Matice hrvatske. Od prvog broja 1996. do sadašnjeg jedanaestog objavljeno je i javnosti predstavljeno mnoštvo zanimljivih tema iz bogate baštine, ali i suvremenog života Valpova i Valpovštine…

PERIVOJ
Uz južni rub današnjeg perivoja sačuvani su ostaci barokne park-šume i lovišta Zvjerinjak sa zvjezdastim raskrižjem. Valpovačka «zvijezda» baroknog perivoja, čiji se tragovi i danas naziru, starija je čak i od one oblikovane 1787. godine u zagrebačkom perivoju Maksimir i jedinstven je spomenik barokne parkovne arhitekture u Hrvatskoj...

22.01.2007., ponedjeljak

Propast slijedi...

Ovo je fotka vode/vlage koja se širi prema zmaju - no to je fotka iz svibnja 2006. Danas se vlaga već proširila do kamenog zmaja. Izdržao je netaknut oko 600 godina, a sad će se raspasti jer ga moderna civilizacija ne zna zaštititi i sačuvati!!!
- 07:48 - Komentari (35) - Isprintaj - #

21.01.2007., nedjelja

Blogeri pomozite!!! Raspada se valpovačka kula, a mediji i struka šute

Ovdje ispod donosim tekst iz lokalnih novina „Dom Valpovo-Belišće“ objavljen u svibnju 2006. godine (trebalo mi je vremena da to pretipkam, ali možda dođe do nekoga tko može nešto učiniti). Na kraju tog velikog citata napisat ću što se od tada do sada još pogoršalo. Eto tako odgovorni u Valpovu i zaštitari baštine brinu o „spomeniku kulture „nulte“ kategorije“!

„Hitna“ zaštita kasni već 12 godina – kula u kritičnom stanju

Stanje valpovačke srednjovjekovne kule, nakon prošlogodišnjeg kišnog ljeta i još jedne zime, ubrzano se pogoršava. Premda je na problem upozoreno, rješenja još uvijek nema. Jedini spas oborinskim vodama nagriženoj kuli je stožasti krov koji je odavna trebao biti postavljen.

Iako otvorena završna terasa valpovačke kule već odavno prokišnjava i moči masivne srednjovjekovne opečne zidove, taj se problem do ove godine mogao zamijetiti samo u visini kružne prostorije i stubišta drugog kata, dok su zidovi i prostorije prvog kata i prizemlja bili suhi. Međutim, ovoga proljeća zamijećena je velika mrlja na svodu prvog kata koja se širi prema izuzetno vrijednom i do danas jako dobro očuvanom zaglavnom kamenu – kasnogotičkom reljefu zmaja.

Hitne mjere iz 1994. godine
Još su 1994. godine autori „Idejnog prijedloga korištenja dvorca Prandau-Normann“, Višnja Zgaga, Ksenija Petrić i Zlatko Uzelac, upozorili na potrebu hitne zaštite kule.
- Treba upozoriti da terasa prokišnjava i moči masivne srednjovjekovne opečne zidove, vide se mokri kolabari na pročeljima i isoljavanje, napisali su u analizi zatečenog stanja. Na kraju „Idejnog prijedloga“, među predloženim hitnim zaštitnim mjerama izričito piše: - Zaštita okrugle kula od propadanja! Upotrijebljena je baš riječ propadanje, jer se o tome i radi.
Otvorena terasa, rekonstruirana tijekom obnove kule sedamdesetih godina, pokazala se kao katastrofalno rješenje. Iako se i tada spominjala mogućnost rekonstrukcije krovišta kule, od toga se, na žalost, odustalo. Zbog toga je u idućih tridesetak godina nastao ozbiljan problem koji se u potpunosti mogao izbjeći da je odmah postavljen stožasti krov s drvenom šindrom kakav je kula izvorno i imala.
Pri rekonstrukciji završne terase i kruništa kule izvedena je horizontalna izolacija s odvodom za vodu izvan terase, no ta je zaštita, očito, bila kratkog vijeka. Voda je našla put do zidova i kupolastog svoda drugog kata, zimi se smrzavala, izazivajući daljnju destrukciju i stvarajući prostor za nove količine vode. Vlažne mrlje na zidovima i svodu iz godine u godinu sve su se više širile.

Zaštićeni spomenik – što je to?
Još do prošle godine takvo je stanje bilo vidljivo samo u unutrašnjosti drugog kata, kao i na vanjskim zidovima kule. Izgled svoda drugog kata potpuno je izmijenjen djelovanjem vode, isoljavanjem, otpadanjem dijelova cigli i taloženjem kamenca, a iz istog razloga zaglavni kamen s reljefnim suncem izgleda puno lošije očuvan od reljefa zmaja u donedavna suhom svodu prvog kata. Širenje velike količine vode na svod prvog kata upozorava da se stanje kule ubrzano pogoršava. Paradoksalno, u kuli nema problema s kapilarnom vlagom, koja je teško rješiv problem gotovo svih povijesnih građevina, ali je zato, zbog neopravdanog propusta, u svega tridesetak godina došlo do još većih oštećenja od onih koje drugdje uzrokuje višestoljetna kapilarna vlaga.
Prije tridesetak godina (e, da je bilo dugoročnog razmišljanja i planiranja) bilo je dovoljno postaviti krov i do ove situacije ne bi ni došlo. Danas nije dovoljno samo postaviti krov, već je nakon toga potrebno dugo vrijeme sušenja masivnih i obilno natopljenih zidova, kako bi ih se moglo „pokrpati“, rekonstruirati i cjelovito urediti. Tek tada će kula opet zasjati starim sjajem.
Podsjetimo, za kulu se navodi da je zaštićeni spomenik kulturno-povijesne baštine i to najviše, nulte ili «A» kategorije. S obzirom na još davno uočeni problem koji se „hitno“ rješava već 12 godina, teško je zapravo razumjeti što u sintagmi „zaštićeni spomenik“ znači ta prva riječ?!
Damir Stanić, Dom Valpovo-Belišće, svibanj 2006.

Ugrožena i kapela
Masivni bedem koji povezuje kulu i kapelu također ima otvorenu terasu koja jako prokišnjava, a vlaga i isoljavanje izbijaju i s vanjske i s dvorišne strane. Da stvar bude gora, vlaga s tog bedema širi se i na zid obnovljene dvorske kapele, uzrokujući ljuskanje žbuke na vanjskoj fasadi, ali i u unutrašnjosti, u visini orgulja. Tako više nije ugrožena samo kula, nego i obnovljena dvorska kapela.


Iz razgovora s autorom ovoga teksta saznao sam da je slične članke poslao i Večernjem listu, kao i Jutarnjem, no oni su ovo propadanje nacionalne baštine „nulte“ kategorije posve ignorirali. Stručnjaci Ministarstva još su 1994. tražili HITNU zaštitu kule – no zaštitarska služba istog ministarstva do sada nije još ništa poduzela. Svaka čast!!! A kad se jednom kula doista raspadne, sletjet će se oko nje hrpa kamera i aparata, pisat će po novinama: „Eto propala kula zbog nebrige!“, a gdje su sada kad se još može nešto učiniti, samo treba cijelu priču medijski predstaviti i „dosađivati“ odgovornima.

(Kome ja uopće ovo pišem? Bitka je, čini se, ionako unaprijed izgubljena. Uglavnom - ukoliko ipak ima smisla o ovome pisati - dodat ću jo i ovo: danas je stanje još gore nego u proljeće 2006. Vlažna mrlja na stropu kod zmaja je došla do zmaja i sad slijedi natapanje kamena vodom, zatim, ako zazimi smrzavanje, zaleđivanje te vode, pucanje i mrvljenje kamena, a od proljeća do jeseni isoljavanje, rast mahovina i čudnih izraslina koje izgledaju kao da su utekle iz kakva laboratorija - toga svega već ima po zidovima na drugom katu kule - izunutra).

- 14:49 - Komentari (12) - Isprintaj - #

19.01.2007., petak

Kameni zmaj u valpovačkoj kuli

Unutrašnjost srednjovjekovne valpovačke kule krije brojne zanimljive detalje iz minulih stoljeća. U kupolastom svodu kružne prostorije prvog kata nalazi se tako zaglavni kamen s reljefnim prikazom zmaja koji okružuje grb velikaške obitelji Morović. Ovaj duboki reljef najkvalitetniji je i najvredniji klesarski rad u kuli, a unatoč starosti od oko 600 godina, jako je dobro očuvan (no u najnovije vrijeme prijeti mu oborinska vlaga koja se zbog nebrige odgovornih širi kulom). Uz njega je vezana zanimljiva priča o članovima „Zmajeva reda“, vitezovima zmajonoscima. No, priča tu ne završava. Kameni zmaj u valpovačkoj kuli povezan je i s tzv. grofom Drakulom, i to ne onim iz romana-fikcije, već stvarnom povijesnom osobom koja je nosila to ime. Da bi se saznalo više, potrebno je posjetiti valpovački dvorac i kulu.
- 09:45 - Komentari (1) - Isprintaj - #

11.01.2007., četvrtak

Baština kao JEDAN OD turističkih potencijala Valpovštine

Prirodna, spomenička, sakralna i tradicijska baština Valpovštine itekako pripada među značajnije turističke potencijale naše mikroregije. Lokalitete srednjovjekovnih utvrda, crkvi i zanimljiva mjesta u prirodi, uz rijeke i šume, treba povezati zanimljivim sadržajima i gostima ponuditi – cijelu priču. Priču u koju će oni biti aktivno uključeni, koju će i oni sami otkrivati. No, za nekakav početak potreban je jeftin i pristojan smještaj koji će i sam biti atrakcija – ta pogledajte Karanac u Baranji!

Neke od ideja koje sam čuo od ljudi s Valpovštine (što bi se moglo ponuditi, što urediti):
- pješačke ture poljima, šumama, uz rijeke do zanimljivih lokaliteta (utvrda, crkvi, salaša, naselja);
- vožnja čamcima (na vesla) Karašicom i Vučicom;
- napušteno naselje Marijanski Ivanovci uz Vučicu urediti kao etno-selo sa smještajnim kapacitetima (škole u prirodi i slični sadržaji);
- u selima Valpovštine urediti etno-kuće koje bi nudile prezentaciju tradicijskog života lokalnog stanovništva, ali i tradicijska jela, slastice pa i smještaj;
- u okolnim šumama urediti ili izgraditi male lovačke kuće po uzoru na one nekadašnjeg vlastelinstva za lovni turizam;
- izleti Dravom do Osijeka…


To su samo neke od ideja koje pamtim. Nekih ću se još sjetiti, a neke će smisliti drugi. Važno je o tome pričati. Više ljudi više zna.

- 18:02 - Komentari (4) - Isprintaj - #

08.01.2007., ponedjeljak

Šljiva „Valpovka“ i Valpovačka šljivovica

Zamislite suvenirnicu, štand, trgovinu u Valpovu u kojoj možete kupiti ovako ili nekako slično upakiranu Valpovačku šljivovicu: natočenu u malom ili srednje velikom čokanjčiću s lijepim čepom ili šokačkim šeširićem preko čepa, a za bocu je privezan kvalitetno dizajniran papir (kartončić presavinut poput male knjige) s kratkom pričom o šljivi „Valpovki“ i proizvodu koji se nalazi u boci (na hrvatskom i engleskom, recimo).
Ovako predstavljena, ta je naša šljivovica već odavno trebala postati jedan od suvenira Valpova i Valpovštine – no ovako možemo samo zamišljati. No, čini mi se da Valpovčanima nedostaje i mašte… Ipak, možda se nađe tkogod tko i ovako nešto može zamisliti.

Pisalo je prije više od godine dana u novinama među ostalim i ovo: „Rakija od domaće sorte šljive „Valpovke“ osvojila prva tri mjesta – na natjecanjima u kvaliteti prirodne domaće rakije… Ured za voćarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva pokrenuo je inicijativu da se sorta valpovačke šljive proglasi autohtonom. Počela su ispitivanja i istraživanja sorte, od cvatnje do samog ploda… Istraživanje sufinanciraju Badel i Maraska…“

Ima li rezultata? Zna li tkogod što o tome?

- 13:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

05.01.2007., petak

POTENCIJALI PREPOZNATI JOŠ U 19. STOLJEĆU

Zgrade starog paromlina na Karašici Da kulturno-povijesna, prirodna i tradicijska baština mogu biti pokretač i nositelj razvoja kraja koji takvom baštinom obiluje (tako da se baština čuva, a ne da se iskorištavanjem uništava), jasno je svima – samo ne Valpovčanima i ljudima s Valpovštine.

Na neke turističke i gospodarske potencijale ukazao je još 1875. godine Osječanin Franjo Kuhač koji je boraveći u Valpovu posjetio dvorac, kušao poznatu Valpovačku šljivovicu, obišao neke „liepe lovačke kućice u švicarskom stilu“ po okolnim šumama, primijetio „liepe trgovine i svakovrstne obrtnike“, posjetio „hladne i tople kupelji“ Valpovačkih toplica i još se provozao čamcem po Karašici (danas bi mu se Valpovčani vjerojatno smijali). Evo kako je on to ukratko opisao:

„Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom…

Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče

Nu najznamenitije, što u ovih krajevih imade, to su orijaške hrastove šume, koje su svojim izvrstnim drvom i šiškami po svem svietu na glas izašle. Na prostranih lovištih svake su godine hajke na vukove i lisice, te lov na srne, jelene, zeceve itd. kojom sgodom znade se tuj naći osoba iz najviših i dvorskih krugova. U nekih šumah dao je baron Prandau sagraditi liepe lovačke kućice u švicarskom stilu…

Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…

Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“


A što bi od toga danas (132 godine kasnije) kao posjetitelj mogao doživjeti?! Gotovo ništa, na žalost.

- 12:01 - Komentari (7) - Isprintaj - #

01.01.2007., ponedjeljak

Valpovo i Valpovština

Središte Valpova iz zraka Grad Valpovo povijesno je, upravno, gospodarsko, kulturno i školsko središte mikroregije koja se naziva Valpovštinom. Područje je to istočne Slavonije, smješteno uz rijeku Dravu koja je i prirodna granica s Baranjom. Valpovština u užem smislu obuhvaća prostor bivše općine Valpovo, tj. današnjih općina Valpovo, Belišće, Petrijevci i Bizovac, dok Valpovština u širem smislu obuhvaća veći dio nekadašnjeg Valpovačkog vlastelinstva. To je prostor koji se prostire između sjevernih osječkih prigradskih naselja, našičkog kraja, pa sve do miholjačkog kraja i mađarske granice, a s istoka ga omeđuje rijeka Drava. Izrazito je ravničarski kraj s nadmorskom visinom od 88 do 93 metra. Drava je najveća rijeka, a Karašica i Vučica autohtoni su vodotoci koji protječu poljima, šumama i naseljima Valpovštine.

To je kraj iz kojeg potječu mnogi velikani i poznate osobe, zavičaj pjesnika i znanstvenika Matije Petra Katančića, povjesničara Ivana Bojničića, jezikoslovaca Bratoljuba Klaića i Josipa Hamma, glumaca Fabijana Šovagovića i Stjepana Baherta, olimpijca Matije Ljubeka, dvojice posljednjih đakovačkih biskupa, mons. Ćirila Kosa i mons. Marina Srakića te mnogih drugih. To je i kraj u kojem već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive Valpovke od koje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije.

Najveće naselje i središte ove mikroregije je Valpovo, povijesni gradić po kojem je cijeli okolni kraj nazvan Valpovštinom. Iako se od davnina pretpostavlja kako je na mjestu današnjeg Valpova stajalo rimsko naselje Iovalium, najstariji poznati pisani spomen Valpova potječe iz 1332. godine i odnosi se na Staro Valpovo, smješteno sjeveroistočnije od današnjeg, bliže Dravi. Prvi poznati pisani spomen srednjovjekovne valpovačke utvrde, oko koje je nastalo današnje Valpovo, potječe pak iz 1438. godine. Kao središte vlastelinstva, Valpovo još od srednjega vijeka ima status trgovišta.

Turistički su potencijali, uz srednjovjekovno-barokni kompleks dvorca Prandau-Normann, bogata kluturno-povijesna, tradicijska, sakralna te prirodna baština. U dvorcu je smješten Muzej Valpovštine koji nudi stručno vodstvo u razgledavanju dvorca, perivoja i ostalih kulturno-povijesnih i prirodnih znamenitosti grada i okolnih naselja. Smještaj Valpova nedaleko mađarske granice, blizina toplica i termalnog lječilišta u Bizovcu, blizina grada Osijeka, parka prirode Kopačkog rita, povezanost mostom preko Drave kod obližnjeg Belišća s Baranjom, sve su to čimbenici koji pogoduju razvoju kontinentalne ugostiteljsko-turističke djelatnosti koja je tek u začecima.

- 15:36 - Komentari (20) - Isprintaj - #

Srednjovjekovno-barokni dvorac Prandau-Normann

Današnji je dvorac u Valpovu nastao tijekom prve polovice 18. stoljeća pregradnjom i dogradnjom srednjovjekovne Morovićeve utvrde od koje su očuvani dijelovi vanjskih bedema, temelji i zidovi kasnogotičke kapele te okrugla obrambena kula, izgrađeni početkom 15. stoljeća. Tlocrt tvrđave u obliku nepravilnog izduženog trokuta i po nekoliko metara debeli vanjski zidovi diktirali su sve kasnije pregradnje i ostali, iako djelomice prekriveni baroknim plaštem, gotovo u cijelosti očuvani do danas.
Izrazito slikovit i stilski slojevit kompleks dvorca Prandau-Normann danas čine srednjovjekovna kula s dijelom bedema nekadašnje tvrđave, dvorska kapela, bočna dvorišna krila, unutrašnje dvorište i barokno-klasicistička pročelna palača, a sve to još okružuju obrambeni opkopi i perivoj.

- 15:35 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Barokno-klasicistička pročelna palača

Tijekom prve polovice 18. stoljeća baruni Prandau, novi vlasnici vlastelinstva, daju obnoviti oštećenu utvrdu, a na ostacima južnog krila grade monumentalnu baroknu pročelnu palaču s centralno isturenim tornjem, visokim 37 metara. Barokna pročelna palača teško je stradala u požaru na Silvestrovo 1801. godine, nakon čega je obnovljena, djelomično i u klasicističkom duhu.
Dvorac je 1885. godine ženidbenim vezama prešao u vlasništvo grofovske obitelji Normann od Ehrenfelsa. Tada je imao ukupno 62 prostorije i, zajedno s unutrašnjim dvorištem, tlocrtnu površinu od 4031 m2. Budući da se od tada ništa bitno nije mijenjalo, takav su tlocrtni ustroj i površina sačuvani do danas, što ovaj dvorac svrstava među najveće u Hrvatskoj, dok za njim zaostaju svi drugi slavonski dvorci.

- 15:31 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Istočno dvorišno krilo dvorca

Zatvoreno unutrašnje dvorište valpovačkog dvorca ovijaju dva bočna krila koja se od rubova pročelne palače pružaju prema kapeli i kuli na sjeveru. Istočno krilo, naslonjeno na ravni istočni bedem nekadašnje utvrde, dugo je pedesetak metara, a sastoji se od po jednog niza prostorija te stubišta u prizemlju i na katu. S dvorišne strane dograđen mu je otvoreni balkon poduprt kamenim konzolama. Ovo je, uz dvorsku kapelu, za sada jedini obnovljeni dio dvorca, pa se u njemu nalaze i prostori Muzeja Valpovštine koji je nekada zauzimao cijeli prvi kat pročelne palače i ovoga dvorišnog krila.
- 15:27 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zapadno dvorišno krilo dvorca

Zapadno krilo, koje se pruža od ruba pročelne palače do dvorske kapele, naslonjeno je na nepravilni zapadni bedem tvrđave, pa je stoga blago zakrivljeno. Sastoji se od nekoliko prostorija i kolnica u prizemlju te niza prostorija povezanih hodnikom na katu.
Prostorije na katovima obaju krila služile su kao spavaonice, u jednom krilu za vlastelinsku obitelj, a u drugom za dvorsku poslugu. Na dvorišnim fasadama sačuvani su oslikani sunčani satovi, a fasadu zapadnog krila krasi još i malo kuhinjsko zvono obješeno na volutastu metalnu konstrukciju. U unutrašnjosti bočnih krila sačuvana je obrada podova s kraja 19. st. te nekoliko ukrasnih kaljevih peći različitih oblika i boja.

- 15:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Dvorska kapela Sv. Trojstva

Unutar zidina dvorca Prandau-Normann nalazi se i zanimljiva dvorska kapela, najstarija crkva u Valpovu. Sagrađena je u 15. stoljeću kao kasnogotička kapela Sv. Ladislava unutar Morovićeve utvrde. Tijekom turskog razdoblja prenamijenjena je u džamiju, a 1723. godine obnovljena je i barokizirana. Kapela je nedavno restaurirana, a u velikoj zidnoj sondi u svetištu, kao i u dvije na vanjskoj fasadi, prezentirani su ostaci starih zidova, zazidanih prozora, oslika i drugih detalja.
Do kraja Drugog svjetskog rata kapelu je resila velika oltarna pala Prijestolje milosti – Sv. Trojstvo, jedan od posljednjih radova poznatog bečkog baroknog majstora Johanna Michaela Rottmayra de Rosenbrunna iz 1730. godine, koja se danas čuva u Galeriji likovnih umjetnosti u Osijeku. Kapela od 1945. godine nije u liturgijskoj funkciji, a u novije vrijeme koristi se kao mala koncertna dvorana.

- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Povijesne orgulje dvorske kapele

Jedna od znamenitosti kapele su njene raritetne povijesne orgulje visoke spomeničke vrijednosti, izgrađene u radionici glasovitog pečuškog orguljara Josefa Angstera 1876. godine. Za svoju dvorsku kapelu naručio ih je valpovački vlastelin barun Gustav Hilleprand od Prandaua (1807.-1885.), brat skladatelja Karla (1792.-1865.), inače vrsni orguljaš amater koji je bio jedan od utemeljitelja i prvi predsjednik Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu. Orgulje su mehaničkog sustava sa zračnicama na čunjiće. Imaju 18 registara na dva manuala i pedalu, nekoliko spojeva i kolektiva, stopalo za žaluzije, mehanizam za tremolo efekt i zvonce za mjehogažu. Akademik Ladislav Šaban o ovim je orguljama valpovačke dvorske kapele napisao: «Skupocjen instrument iz radionice najpoznatijeg mađarskog graditelja, sposoban za koncertno sviranje, jedan od najvrednijih glazbenih spomenika kulture ove regije!». Restaurirane su 2003. godine i služe u koncertne svrhe.
- 15:20 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Srednjovjekovna kula

Najstariji i spomenički najvredniji dio kompleksa valpovačkog dvorca srednjovjekovna je cilindrična kula s dijelom bedema nekadašnje utvrde. Zidana je opekom, a zidovi su joj debljine preko dva metra. Smještena je u sjevernom dijelu dvorca, ima dva kata i vidikovac na vrhu. U prizemlju i na svakom od katova nalazi se po jedna kružna prostorija presvođena kupolom. U središte kupolastog svoda prvog kata uzidan je zaglavni kamen s reljefnim prikazom grba velikaške obitelji Morović kojeg okružuje zmaj. Taj duboki reljef najzanimljiviji je umjetnički detalj kule koji je unatoč starosti od šestotinjak godina dosta dobro očuvan. Robusna kula nekadašnje valpovačke utvrde zbog svoje se očuvanosti, bogatstva obrade arhitektonskih detalja i kasnogotičkih klesarskih znakova ubraja među najvrednije spomenike srednjovjekovne arhitekture sjeverne Hrvatske.
- 15:19 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Perivoj uz valpovački dvorac

Valpovački perivoj jedan je od najvrednijih povijesnih perivoja kontinentalne Hrvatske. Nastao je kao parkovni prostor dvorca s kojim čini jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu. Početkom 19. stoljeća dio nekadašnje barokne park-šume i lovišta Zvjerinjak preoblikovan je u prostrani pejsažni perivoj koji se na oko 25 ha ljevkasto širi od dvorca prema jugu. Vrijednost valpovačkog perivoja očituje se u očuvanosti izvornog tipa engleskih pejzažnih perivoja, a što je u parkovnom naslijeđu Hrvatske prava rijetkost.
- 15:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Muzej Valpovštine

U dvorcu je od 1956. godine smješten Muzej Valpovštine koji posjeduje preko 3000 eksponata u nekoliko zbirki. Redovita muzejsko-galerijska djelatnost odvijala se do 1991. godine, kada su eksponati, zbog započete obnove dvorca, a nedugo zatim i neposredne ratne opasnosti, pohranjeni u depoe. Rat i njegove posljedice usporili su obnovu dvorca i ponovno stavljanje Muzeja u funkciju.
Od siječnja 2006. godine ponovno je zaposlen kustos, a započeta je i revizija muzejske građe. Iako stalnog postava još uvijek nema, najvredniji eksponat ovog muzeja – sam srednjovjekovno-barokni kompleks valpovačkog dvorca, otvoren je za posjetitelje koji mogu razgledavati srednjovjekovnu kulu, dvorsku kapelu, istočno dvorišno krilo i perivoj pred dvorcem.

- 15:17 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Posjetiti Muzej Valpovštine

Posjetiteljima se, uz stručno vodstvo kustosa, nudi:
- šetnja slikovitim unutrašnjim dvorištem valpovačke utvrde i dvorca
- prolazak autentičnim i gotovo netaknutim srednjovjekovnim interijerom njegove kule
- uspinjanje do vidikovca na njenom vrhu s kojeg pogled puca na Valpovo i okolicu
- razgledavanje dvorske kapele uz zvuke njenih povijesnih orgulja
- obilazak opkopa i perivoja uz dvorac
- upoznavanje sa zanimljivim povijesnim pričama, legendama i predajama vezanim uz dvorac i njegove stanovnike…
Posjete je najbolje unaprijed najaviti na broj telefona Muzeja Valpovštine: 031/650 –639, ili mobitel: 098-139-12-63.

- 15:16 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Tradicijska baština Valpovštine

Tradicijsko, tzv. narodno graditeljstvo, kao i tradicijski uporabni predmeti te živopisne narodne nošnje i običaji također su dio kulturno povijesne baštine Valpovštine. Dok su kuće i drugi objekti u središtu Valpova već stoljećima građeni pod utjecajem stilske arhitekture, u njegovim rubnim ulicama te okolnim selima još i danas su sačuvane tradicijske, tzv. šokačke kuće s trokutastim zabatima okrenutima prema ulici te trijemom kao dvorišnim pročeljem. Izvorna dvorišta uz šokačke kuće pravi su etnografski muzeji na otvorenom, jer su gotovo svi stari gospodarski objekti: ambar, štagalj, štala, čardak, pušnica i drugi, također oblikovani rukom najčešće anonimnog narodnog umjetnika. Tradicijska baština naselja Valpovštine jedan je od značajnijih, ali još vijek neiskorištenih turističkih potencijala.
- 15:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Barokna župna crkva

Barokna župna crkva posvećena Bezgrešnom začeću Bl. Dj. Marije izgrađena je između 1722. i 1737. godine pod pokroviteljstvom valpovačkog vlastelina baruna Petra Antuna Hillepranda od Prandaua. Prema stilskim obilježjima ova crkva pripada tipu barokne dvoranske crkve 18. stoljeća. Velikom visinom i arhitektonskim oblikovanjem unutrašnjosti izdvaja se među ostalim crkavama u široj okolici, što samo potvrđuje pretpostavku da bi joj arhitekt mogao biti poznati bečki barokni graditelj Johann Lukas von Hildebrandt, čijim je austrijskim crkvama vrlo slična.
Unutrašnjost crkve resi kvalitetan barokno-klasicistički inventar koji je skladno uklopljen u ovu baroknu građevinu: oltari, slike, kipovi, vitraji, propovjedaonica i vrijedne povijesne orgulje. Na glavnom oltaru ističe se velika barokna slikarska kompozicija vrsnog bečkog umjetnika Antona Hertzoga iz 1737. godine koja prikazuje Mariju Bezgrešnu okruženu Svetim Trojstvom i anđelima. Dva veća pokrajnja oltara, posvećena sv. Ivanu Krstitelju i sv. Josipu, ističu se ljepotom svojih bogato oblikovanih Bildrahmen retabla.

- 15:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Povijesne orgulje župne crkve u Valpovu

Valpovačka župna crkva posjeduje vrlo vrijedne mehaničke povijesne orgulje iz 1805. godine. Izgrađene su u radionici vrsnog orguljarskog majstora Caspara Fischera u Apatinu i danas su jedine gotovo u cijelosti očuvane njegove orgulje u Hrvatskoj. Imaju 16 zvučnih registara na dva manuala i pedalu, mehaničku trakturu i zračnice, a opseg manuala obuhvaća 45 kromatskih tipki i tonova od C/E do c3. Sviranjem na ovim orguljama još se uvijek može postići vjerna slika izvornog zvuka koji je, prema riječima našeg najpoznatijeg organologa akademika Ladislava Šabana, «klasicistički zamišljen, muževan i izvrsno prilagođen crkvenom prostoru». Ističu se i umjetničkom vrijednošću svoga kasnobarokno-klasicističkog kućišta.
- 15:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Kapela Sv. Roka na Zelenom brijegu

Na malom valpovačkom brežuljku, nazvanom Zeleni brijeg, podignuta je 1796. godine zavjetna kapela u čast Sv. Roka. Dao ju je sagraditi valpovački vlastelin barun Josip Ignac Hilleprand od Prandaua, o čemu svjedoči tekst uklesan latinskim jezikom na pročelju. Izvorno kasnobarokna zavjetna kapelica godine 1860. mijenja svoj prvotni izgled i dobiva još jednu namjenu - postaje grobnica valpovačke vlastelinske obitelji.Kasnobarokna obilježja uglavnom su posve uklonjena tijekom obnove 1860. godine, a na pročelju se pojavljuju neoromanička obilježja s jedinstvenom zanimljivošću – zvonikom «na preslicu», tipičnim za mediteranske crkve, a rijetkim u graditeljstvu kontinentalne Hrvatske. U krpitama kapele pokopano je dvadesetak članova valpovačkih vlastelinskih obitelji.
- 14:15 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se