Valpovo - kulturna baština

< srpanj, 2008  
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Srpanj 2008 (2)
Ožujak 2008 (4)
Veljača 2008 (2)
Prosinac 2007 (2)
Studeni 2007 (3)
Listopad 2007 (1)
Kolovoz 2007 (3)
Srpanj 2007 (6)
Lipanj 2007 (5)
Svibanj 2007 (2)
Travanj 2007 (2)
Ožujak 2007 (5)
Veljača 2007 (1)
Siječanj 2007 (21)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

INFORMACIJE
MUZEJ VALPOVŠTINE
Dvorac Prandau-Normann
tel. 031/650-639

Linkovi
Grad Valpovo
Matica hrvatska Valpovo
Župa Valpovo
Hotel Villa Valpovo
Turistička zajednica Valpovo
Agroturistička zajednica Valpovštine
Šahovski klub Hrv. čitaonica Valpovo
HKUD "Valpovo 1905."
Dvorac Prandau-Normann
HKUU Šokačko srce Zelčin
Restoran PARK
Privatni smještaj - Čičak
Ladimirevci
Arheološke zanimljivosti - Marijanci
Fabijan Šovagović
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr

******************************
******************************

party njami wave
U TURIZAM SE UZDAJMO

… Sasvim je realno planirati rafting ture niz Dravu, organiziranje dolaska turističkih grupa iz Harkanja u Belišće i Valpovo na jednodnevne izlete, a biciklistička bi staza trebala biti katalizator promjene u načinu razmišljanja i razvijanju poduzetničkog duha.

Pri tome se treba osloniti na obiteljska gospodarstva koja bi u selima uz Dravu omogućila prijatan boravak izletnicima, jeftin smještaj, mogućnost kupovanja hrane pripremljene u seoskom domaćinstvu, po uzoru na brdska domaćinstva Austrije u kojima su izletnici dobro došli u svako doba dana.

Zaboravimo velike hotele, bazene i druge skupe sadržaje. Valpovština u dijelu koji je vezan uz Dravu ima dosta zanimljivih sadržaja za bogat program boravka izletnika. Bitno bi bilo da to kao svoju mogućnost prepoznaju mladi ljudi koji bi uredili pokoju izvornu slavonsku kuću, kojih još ima po selima, koji bi u predjelima, gdje je to moguće, izgradili lovačke ili ribičke kuće koje bi se prilagodile potrebama izletnika i pružajući im usluge osigurale solidan život obiteljima.

U tom poslu bi svakako trebali podršku gradova i općina koji i im trebali osigurati pomoć u definiranju poduzetničkih planova i ishođenje potrebnih dozvola, ali i nadležnih državnih ministarstava koja bi osigurala kreditne linije koje bi podrazumijevale dovoljno duge rokove otplate, jer naravno da za povijesna preusmjerenja treba i nešto više vremena za prilagodbu.

Stoga bi o potrebi izgradnje biciklističkih staza koje bi povezivalo predjele uz Dravu trebalo razmisliti i bez obzira na to hoće li ih prihvatiti u pretpristupnom fondu Europske zajednice, jer dva milijuna kuna razmjerno su malena ulaganja za stvaranje povijesne šanse za razvoj turizma kao gospodarske grane golemih potencijala.


Vladimir Vazdar
(cjeloviti tekst objavljen na www.portalalfa.com)

********************************
********************************


VALPOVO KAKO GA JE DOŽIVIO POSJETITELJ 1875. GODINE

Osječki muzikolog Franjo Kuhač više je dana 1875. godine boravio u Valpovu i bio gost u valpovačkom dvorcu, istražujući život i djelo glazbenika baruna Karla Prandaua. Ovdje donosimo njegov zanimljiv opis Valpova i Valpovštine toga doba:

"Valpovo je trgovište u podžupaniji osiečkoj, leži tri milje iznad Osieka uz zelenkasti riborodni vijugajući se potočić Karašicu, koj se kod Petrijevaca u Dravu ulieva…

Valpovo ne leži baš u najromantičnijem priedjelu Slavonije, nego u lijepoj plodnoj ravnici. Puk je dobroćudan, čestit, vazda pjevajući, liepa uzrasta te govori krasnom hrvaštinom.

Na pretežno ilovitu tlu raste izvrstna pšenica, ječam, raž, zob, kukuruz, repica, lan, duhan, hmelj, dinje itd. a ima na susjednoj visočini i vinograda, u kojih raste vrlo lagodno vino, te s kojih se prekrasan pogled pruža diljem slavonske Podravine.

Još bujnije uspieva tu voće i dudovi. Tu raste posebna neka vrst trešnje vodenjače, pa kajsija, breskva, mandala, kesten, orah, plemenita jabuka, sočna kruška i izvrstna šljiva, od koje se glasovita šljivovica peče.

U Valpovu i njegovoj okolini pravi se tako izvrstno vino od jabuka i krušaka (jabučnica i turšija), da mu je riedko gdje u svietu ravna naći. Pa ipak se svedj i svedj spominje wirtenberžka jabučnica, dočim o slavonskoj riedko tko i znade…

Valpovo ima 3.300 stanovnika, većim dijelom rimokatolika. Ima tu župna crkva i tri kapele, četverorazredna mužka i ženska obća pučka učiona. Tu je poštarska, brzojavna i parobrodarska postaja, žandarska i carinska štacija, porezni ured i kotarski sud. Ima tu liepih trgovina i svakovrstnih obrtnika, - velika gostiona, liekarna, hladne i tople kupelji. Ima pivovar (od g. 1724.), ciglane, vodenice, paromlin…


Karašica kraj paromlina sva vrvi ribom, jer tu imadu obilne hrane. Na njoj ima majušni „parobrodić“ imenom „Valpovo“; nu ne tjera ga para, nego ga vitlom tjeraju oni, koji se voze. Ugodna je zabavica provezati se na njem…“

Franjo Kuhač, Valpovo i njegovi gospodari, Zagreb 1876., str. 19-21.

********************************
********************************


ŠLJIVA VALPOVKA
Na ovom području već stoljećima uspijeva sorta velike bijele šljive, koju lokalno stanovništvo od starine naziva „Valpovka“. Od nje se spravlja glasovita Valpovačka šljivovica, poznata i daleko izvan granica Valpovštine i Slavonije. Ovaj autohtoni proizvod, koji je već davno mogao postati prepoznatljivi valpovački brend, na žalost još uvijek nije kao takav prepoznat u lokalnoj sredini…


ZMAJ U KULI
Kameni zmaj skriven u unutrašnjosti valpovačke kule trag je srednjovjekovnih vitezova zmajonosaca, a povezan je i s Drakulom; i to ne onim iz romana-fikcije, već pravim povijesnim nositeljem toga imena. Želite li saznati više, svakako posjetite Muzej Valpovštine…

ZANIMLJIV CITAT - SUD STRUČNJAKA
«Umjesto da bogata i vrijedna baština postane odrednica i nosilac razvoja cijeloga grada i tog dijela Slavonije, i to u prvom redu kriterijima svojih visokih vrijednosti, ona je najprije desetljećima marginalizirana, a u najnovije vrijeme (početkom devedesetih) u Valpovu je promoviran i koncept «modernizacije» upućen izravno i otvoreno prema devastaciji pa i potpunom uništenju i poništenju baštine. Taj koncept s dalekosežnim posljedicama za sada je (samo dijelom) realiziran uništenjem zaštićene povijesne cjeline gradskog središta, nestručnom i devastirajućom započetom «obnovom» glavnog krila baroknog dvorca, te probijanjem automobilske prometnice (tzv. obilaznice) kroza srce barokne park-šume i srednjovjekovnog lovišta Zvjerinjak, jednog od najvrednijih spomenika parkovne arhitekture u Hrvatkoj uopće.»
Višnja Zgaga, Ksenija Petrić, Zlatko Uzelac: Idejni prijedlog korištenja dvorca Prandau-Normann u Valpovu (Povijesno-umjetnička analiza i valorizacija dvorca, vlastelinskog kompleksa i urbanog konteksta) iz 1994.

VALPOVŠTINA
Krajolik Valpovštine, smještene u istočnom dijelu slavonske Podravine, izrazito je ravničarski kraj kojim dominiraju prostrana polja i šume, te rijeke Karašica, Vučica i Drava…

KARAŠICA
Rijeka Karašica u svom donjem toku krivuda Valpovštinom i, presijecajući Valpovo, putuje prema svome ušću u Dravu nedaleko Petrijevaca…

DRAVA
U svom toku uz Valpovštinu Drava je široka nizinska rijeka s otocima, šumama na obali te ostacima rukavaca i pritocima u čijim dijelovima priroda i dalje caruje. Pravi je to raj za biologe, ribiče i izletnike…

MALA SAKRALNA ARHITEKTURA
Uz poljske putove, raskrižja, ceste, ali i po ulicama naselja Valpovštine brojni su spomenici male sakralne arhitekture – tzv. krajputaši, koji pridonose slikovitosti i ljepoti krajolika…

DVORAC
Jedinstvena cjelina valpovačkog dvorca nikada zapravo nije prestala biti tvrđavom, niti je posve postala dvorcem, pa svojim pročeljima posjetitelje i danas iznenađuje nizom različitih i neočekivanih vizura…

MUZEJ
Kompleks srednjovjekovno-baroknog dvorca Prandau-Normann najveći je i najvredniji eksponat Muzeja Valpovštine – eksponat kojim se može hodati, u koji se može ući i prošetati poviješću…

KULA
Posjet cilindričnoj kuli u sklopu dvorca posreduje jedinstven doživljaj gotovo netaknutog srednjovjekovnog interijera, a s vidikovca na njenom vrhu pruža se pogled na Valpovo i okolicu…

ORGULJE U DVORCU
Mehaničke povijesne orgulje dvorske kapele Sv. Trojstva, rad orguljara Josefa Angstera iz 1876. godine, skupocjen su instrument, sposoban za koncertno muziciranje i jedan od najvrednijih glazbenih spomenika kulture ove regije…

MUZEJ
Legenda o valpovačkoj bijeloj gospi, bajka o čarobnom prstenu, priča o kamenom zmaju u srednjovjekovnoj kuli samo su neke od tajnovitih priča koje se otkrivaju posjetiteljima Muzeja i dvorca…

PERIVOJ
Perivoj uz valpovački dvorac iznimno je vrijedan parkovni prostor s prostranim vedutama tipičnim za engleske pejsažne perivoje koji su danas u Hrvatskoj prava rijetkost, jer su tijekom 19. st. gotovo svi preoblikovani u romantičarske perivoje…

KAPELA SV. ROKA
Neoromaničkom obnovom u 19. st. kapela Sv. Roka na Zelenom brijegu dobila je zvonik «na preslicu» – karakterističan za mediteranske crkve – i po njemu je jedinstvena u Slavoniji…

MATIJA PETAR KATANČIĆ
Valpovčanin fra Petar Katančić (1750.-1825.), krsnim imenom Matija, podario je hrvatskoj kulturi, među ostalim, i prvi cjeloviti tiskani prijevod Biblije na hrvatski jezik, izdan posthumno 1831. godine. Uz ime ovog slavnog Valpovčanina, franjevca, književnika i znanstvenika vezani su i počeci hrvatske arheologije...

BARUN GUSTAV PRANDAU
Valpovački barun Gustav Hilleprand od Prandaua (1807.-1885.) bio je jedan od utemeljitelja Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu i njegov prvi predsjednik (1827.), a ime mu je, kao prvom donatoru, ugravirano i na središnjoj svirali orgulja Zlatne dvorane bečkog Musikvereina…

FABIJAN ŠOVAGOVIĆ
Hrvatska glumačka legenda – Fabijan Šovagović, rođen je i odrastao u valpovačkom prigradskom naselju Ladimirevcima koji su mu bili trajna inspiracija… Dramom «Sokol ga nije volio», scenarijem za film, kao i maestralnom ulogom seljaka Šime, Fabijan Šovagović ostavio je trajni spomenik ljudima i kraju iz kojeg je potekao – spomenik slavonskom seljaku s Valpovštine…

VALPOVO
Iako se od davnina pretpostavlja kako je na mjestu današnjeg Valpova stajalo rimsko naselje Iovalium, najstariji poznati pisani spomen Valpova potječe iz 1332. godine i odnosi se na Staro Valpovo, smješteno sjeveroistočnije od današnjeg, bliže Dravi. Prvi poznati pisani spomen srednjovjekovne valpovačke utvrde, oko koje je nastalo današnje Valpovo, potječe pak iz 1438. godine…

TURISTIČKI POTENCIJALI
Turistički su potencijali bogata kluturno-povijesna, tradicijska, sakralna te napose prirodna baština Valpova i okolnih naselja. Smještaj Valpova nedaleko mađarske granice, blizina toplica i termalnog lječilišta u Bizovcu, blizina grada Osijeka, parka prirode Kopačkog rita, povezanost mostom preko Drave kod Belišća s Baranjom, sve su to čimbenici koji pogoduju razvoju kontinentalne ugostiteljsko-turističke djelatnosti…

VUČICA
Dok Karašica protječe kroz nekoliko naselja, rijeka Vučica koja u svom donjem toku protječe Valpovštinom zaobilazi sva naselja, teče kroz šume i polja te se između Valpova i Ladimirevaca ulijeva u Karašicu. Zbog toka izvan naselja, obale Vučice staništa su brojnih ptica i drugih životinja. Uz rijeku se nalazi nekoliko izletišta, a pogodna je i za ribolov…

„LJETO VALPOVAČKO“
Smotra amaterskog kulturnog stvaralaštva Valpovštine – „Ljeto valpovačko“ redovito se održava od 1969. godine. Najveća je i najstarija takva manifestacija na Valpovštini. Vrijeme održavanja već je tradicionalno zadnji tjedan u mjesecu lipnju. Glavni dio programa odvija se na ljetnoj pozornici u dvorištu valpovačkog dvorca…


„LADIMIREVAČKI DIVANI“

U prigradskom naselju Ladimirevcima, rodnom selu hrvatskog glumca Fabijana Šovagovića, već se dugi niz godina prve subote u prosincu održavaju „Ladimirevački divani“, manifestacija kojom se želi otrgnuti zaboravu tradicijske običaje vezane uz život stanovnika toga drevnog slavonskog sela…

„VATRE NA KONJARI“
„Vatre na konjari“ naziv je kulturno-etnografske priredbe koja se već nekoliko godina sredinom lipnja održava u valpovačkom prigradskom naselju Zelčinu, a osnovni joj je cilj njegovati tradicijske običaje vezane uz konje, tj. oživjeti drevni običaj po kojem i nosi ime. Seljaci su, naime, još negdje početkom 20. stoljeća imali običaj noću tjerati radne konje na konjaru, pašnjak u blizini sela, na noćnu ispašu, a pritom su pjevali, svirali tradicijska glazbala i prepričavajući razne događaje dočeli jutro…

„ČAROBNI PRSTEN“
Šahovski klub „Hrvatska čitaonica“ iz Valpova djeluje od 1951. godine, a od 1998. godine pokrenuo je i od tada svake godine uspješno organizira šahovski turnir „Čarobni prsten“. Riječ je o najstarijem i najbrojnijem ženskom šahovskom turniru u Hrvatskoj koji se održava krajem godine, a vezan je uz proslavu Dana grada Valpova 8. prosinca…

VALPOVAČKI GODIŠNJAK
Vrijedna zavičajna publikacija pokrenuta 1996. godine postaje svojevrsna mala enciklopedija Valpovštine. Već više od deset godina „Valpovački godišnjak“ redovito izdaje Ogranak Matice hrvatske. Od prvog broja 1996. do sadašnjeg jedanaestog objavljeno je i javnosti predstavljeno mnoštvo zanimljivih tema iz bogate baštine, ali i suvremenog života Valpova i Valpovštine…

PERIVOJ
Uz južni rub današnjeg perivoja sačuvani su ostaci barokne park-šume i lovišta Zvjerinjak sa zvjezdastim raskrižjem. Valpovačka «zvijezda» baroknog perivoja, čiji se tragovi i danas naziru, starija je čak i od one oblikovane 1787. godine u zagrebačkom perivoju Maksimir i jedinstven je spomenik barokne parkovne arhitekture u Hrvatskoj...

05.07.2008., subota

Valpovački godišnjak 2008.

Novi broj Valpovačkog godišnjaka, 13. po redu, predstavljen je u ponedjeljak 23. lipnja u sklopu manifestacije „Ljeto valpovačko“. Nakladnik je Ogranak Matice hrvatske Valpovo, a urednik Stjepan Najman, tajnik ogranka. Tridesetak članaka, razvrstanih u deset rubrika, govore kako o prošlosti, tako i o značajnijim suvremenim događajima u Valpovu i drugim naseljima Valpovštine. I u ovom godišnjaku, uz redovite suradnike, javlja se nekoliko novih autora sa zanimljivim temama. Svakako nabavite, čitajte i preporučite drugima!

Godišnjak je moguće nabaviti u Ogranku MH Valpovo.

Kontakti:
tel. 031/651-760
mob. 091-590-34-07
e-mail: matica-hrvatska-valpovo@os.htnet.hr

- 13:38 - Komentari (4) - Isprintaj - #

Knjižica o valpovačkom dvorcu

U nakladi valpovačkog Društva prijatelja starina prigodom ovogodišnjeg „Ljeta valpovačkog“ tiskana je knjižica/brošura „Dvorac Prandau-Normann u Valpovu“. Knjižica je formata A5, ima 16 stranica i bogato je ilustrirana fotografijama pojedinih dijelova dvorca. Svaki dio građevinskog sklopa valpovačkog dvorca predstavljen je i kratkim tekstom koji potpisuje Damir Stanić. Posjetitelji izložbi i završne priredbe „Ljeta valpovačkog“ imali su priliku kupiti ovu knjižicu po cijeni od 10 kuna.

Knjižicu je moguće nabaviti kod članova Društva prijatelja starina.

- 13:29 - Komentari (1) - Isprintaj - #

22.03.2008., subota

Lopovi ukrali dio oluka s crkve i dvorca - tko će i kada popraviti štetu?!

Prošli četvrtak, 20. ožujka, prolazeći centrom zamijetih policajca pored crkve. Pričao je s radnicima koji obnavljaju fasadu i bilježio nešto u notes. Kasnije saznadoh da su nepoznati lopovi tijekom noći pokrali dio bakrenih oluka s crkve. Sa svih oluka na crkvi skinuli su donje dijelove od oko 2 i po metra i odnijeli ih.

Danas, prolazeći ulicom uz dvorac, bacih pogled, kad ono nema niti jednog čitavog oluka – gledajući s ulice Matije Gupca. Sjećam se da su donedavno bili čitavi. Ista je situacija i sa strane koja gleda na Reljkovićevu ulicu: novim bakrenim olucima, postavljenima ovog ljeta, nedostaju dijelovi od oko 2 i po metra od zemlje. Jedan su čak uspjeli otkinuti cijeli, sve do krova.

Očito se radi o istim lopovima. Netko će možda posumnjati da je riječ o divljanju mlađarije, no nije. Oni bi ostavili više tragova: srušili bi, izgazili i ostavili uništene dijelove oluka, no i na crkvi i na dvorcu sve je brižno otkinuto i odnešeno. Radi se vrlo vjerojatno o lopovu koji zna kako će zaraditi na ukradenom materijalu – riječ je o novim bakrenim olucima! Dok za crkvu znamo da je policija izašla na uviđaj, nije poznato je li tko prijavio štetu na dvorcu?


- 15:21 - Komentari (4) - Isprintaj - #

17.03.2008., ponedjeljak

Najava: uskoro dva koncerta u dvorskoj kapeli

Na web stranici grada Valpova osvanula je ovih dana najava dvaju koncerata koji će se uskoro održati u dvorskoj kapeli valpovačkog dvorca:

„Centar za kulturu Ustanove za kulturne djelatnosti "Ante Evetović Miroljub" Valpovo priprema dva koncerta:
26. ožujka 2008. godine u 19,00 sati, u Kapelici Dvorca Prandau-Normann koncert Renate Karša - klavir
5. travnja 2008. godine u 19,30 sati, u Kapelici Dvorca Prandau-Normann koncert Terese Kaban - klavir i Henryka Blažeja - flauta.
Renomirani glazbenici iz Poljske gostovali su u Valpovu, u ožujku 2006. godine, kada su svojom vrhunskom izvedbom oduševili publiku.“


Pozvani ste, dođite!


- 08:35 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.03.2008., subota

Šljiva „Valpovka“ i Valpovačka šljivovica

Prošlo je više od godinu dana od objavljivanja ovog posta. Nije mi poznato je li se na tom planu što promijenilo, pa evo posta i slikice još jednom. Recimo to ovako: barem jednom godišnje ovaj blog želi podsjetiti one koji na njega zalutaju na šljivu "Valpovku" i Valpovačku šljivovicu.

Zamislite suvenirnicu, štand, trgovinu u Valpovu u kojoj možete kupiti ovako ili nekako slično upakiranu Valpovačku šljivovicu: natočenu u malom ili srednje velikom čokanjčiću s lijepim čepom ili šokačkim šeširićem preko čepa, a za bocu je privezan kvalitetno dizajniran kartončić s kratkom pričom o šljivi „Valpovki“ i proizvodu koji se nalazi u boci (na hrvatskom i engleskom, recimo).
Tako predstavljena, ta je naša šljivovica već odavno trebala postati jedan od suvenira Valpova i Valpovštine – ovako možemo samo zamišljati. No, čini se nekako kao da Valpovčanima nedostaje i mašte… Ipak, možda se nađe netko tko i ovako nešto može zamisliti.

Pisalo je prije više od dvije godine u novinama među ostalim i ovo: „Rakija od domaće sorte šljive „Valpovke“ osvojila prva tri mjesta – na natjecanjima u kvaliteti prirodne domaće rakije… Ured za voćarstvo Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva pokrenuo je inicijativu da se sorta valpovačke šljive proglasi autohtonom. Počela su ispitivanja i istraživanja sorte, od cvatnje do samog ploda… Istraživanje sufinanciraju Badel i Maraska…“

Ima li rezultata? Zna li tkogod što o tome?


Ili ćemo saznati tek kad se na policama trgovačkih lanaca nađu Badelove boce Valpovačke šljivovice?

- 15:09 - Komentari (13) - Isprintaj - #

07.03.2008., petak

Kakva je sudbina HRVATSKE ČITAONICE u Valpovu?

Najstarija kulturna udruga u Valpovu i na Valpovštini – Hrvatska čitaonica – osnovana je daleke 1882. godine. Tijekom svoga dugog postojanja i djelovanja postala je više od obične udruge građana, prava kulturna institucija i nositelj sveukupnog kulturnog i društvenog života u Valpovu. Danas je gotovo pred gašenjem.

Kada je, odlukom NOO Valpovo, 1960. godine osnovana Općinska knjižnica, iz Hrvatske čitaonice izdvojena je njena bogata knjižnica, stvarana gotovo 80 godina, čime je prekinuta ta značajna djelatnost ove udruge. Ponuda Čitaonice svela se isključivo na novine, a postupno su se gasile i druge, nekad razgranate, društvene i kulturne aktivnosti, da bi se na koncu ugasila i ponuda dnevnih novina.

Sadašnja situacija nagovješćuje moguće gašenje Čitaonice, pa bi valjalo razmisliti o tome da se barem ime „HRVATSKA ČITAONICA 1882.“ sačuva u nazivu nedavno osamostaljene Gradske knjižnice. Na taj način bi se Knjižnica odužila Čitaonici, kojoj duguje svoje početke, te se kao kulturna ustanova proglasila sljednikom bogate tradicije kulturnih i društvenih aktivnosti započetih u Valpovu još 1882. godine.


Prijedlog je, dakle, sačuvati barem u nazivu Knjižnice ime Čitaonice:
Gradska knjižnica
„HRVATSKA ČITAONICA 1882."
Valpovo

Ima tko bolju ideju?
- 11:16 - Komentari (7) - Isprintaj - #

24.02.2008., nedjelja

U očekivanju Ministra - molimo ne parkirati u dvorcu!


Krajem prošlog tjedna pročulo se da u ponedjeljak, 25. veljače, u posjet Valpovu dolazi ministar kulture Božo Biškupić. Kažu, obići će novu knjižnicu, crkvu i dvorac. I, kako to već obično u takvim situacijama biva - sve se nešto čisti, glanca, uređuje... I na ulaznim vratima dvorca osvanu nekakav "oglas" u kojem se mole korisnici dvorca da ovih dana ne parkiraju svoja vozila u dvorište dvorca.

Tako vam to ide u našoj palanci. Dok nema ministara ni delegacija, vozi parkom, parkiraj u parku, parkiraj pred dvorac, u dvorac, nikakav problem... Ali, sad kad smo malo očistili dvorište i okoliš za dolazak ministra kulture, pa de nemojte baš u te dane parkirat da ministar vidi kako od spomenika kulture pravimo parkiralište. Nije zgodno.

A nedaleko dvorca ima popriličan broj parkirališnih mjesta, besplatnih - tamo kod onog komunalnog poduzeća koje nazvaše DVORAC. Gle, šta sad ja tu pametujem kad se i jedno i drugo zove dvorac?! Zapletoh se sad s tim dvorcima. Uglavnom, mislim da bi u Valpovu, umjesto spomeničke rente, trebalo u parku i dvorcu masno naplaćivati parking - i eto prihoda za spomenike kulture.


U dane kada nas - jednom u 10 godina - posjećuje ministar kulture, zarade, istina, ne bi bilo, ali da se to preživjeti, zar ne?
- 17:54 - Komentari (4) - Isprintaj - #

04.02.2008., ponedjeljak

Postavljeni restaurirani vitraji


Krajem siječnja u valpovačku župnu crkvu vraćeni su restaurirani vitraji u gornji red prozora pod svodovima. Postavljena su tri potpuno obnovljena vitraja u apsidi crkve te dva u dijelu lađe bliže svetištu. Riječ je o vitrajima izvedenim kombinacijom raznobojnih geometrijskih elemenata, većinom krugova (bucni) i polja žućkaste i crvene boje, dok je uz rub okvir (bordura) plavo bojanog stakla s žutim ornamentima.

O postupku restauracije pisano je svojedobno u novinama Dom, pa ovdje prenosim dio tog članka: „U radionici smo najprije nacrtali shemu svakog vitraja, a poslije smo izvadili komade stakla iz olovnih profila. Staklo je zatim prošlo mehaničko i kemijsko čišćenje. Dijelovi koji nedostaju i oni jako oštećeni zamijenjeni su novima, no pazilo se da se sačuva čim više izvornog materijala, što je i preporuka konzervatora.
Nakon čišćenja i upotpunjavanja nedostajućih staklenih dijelova oko njih su izliveni novi olovni profili, koji su zatim impregnirani za nepropusnost. Moralo se također paziti da novi profili ne budu ni uži ni širi od starih, kako se ne bi smanjila ili povećala površina vitraja. Budući da su vitraji valpovačke župne crkve prilično velikih dimenzija – površina im iznosi oko 70 m2, i radovi na njihovoj restauraciji dugo su trajali.“

Na restauraciji se još nalaze dva vitraja iz gornjeg reda koji će naknadno biti postavljeni u svoje prozore u dijelu lađe blizu kora.

- 14:15 - Komentari (5) - Isprintaj - #

10.12.2007., ponedjeljak

Vraćena restaurirana oltarna pala iz 1737. g.


Krajem listopada 2007. godine u valpovačku župnu crkvu vraćena je s restauracije barokna oltarna pala s glavnog oltara. Riječ je o velikoj slikarskoj kompoziciji (450x280 cm) vrsnoga bečkog baroknog majstora Antona Hertzoga (1692.-1740.) iz 1737. godine koja prikazuje Mariju Bezgrešnu okruženu Svetim Trojstvom i anđelima. U Hrvatskoj su do Domovinskog rata bile poznate samo tri Hertzogove slike: valpovačka, te dvije u Vukovaru, na glavnom oltaru župne crkve (ukradena tijekom okupacije) i u dvorskoj kapeli Eltzovog dvorca.

Pravo ime autora slike otkriveno je tijekom istražnih konzervatorskih radova prije početka obnove crkve. Kasnijom usporedbom Hertzogovih djela u austrijskim crkvama s ovim u Valpovu, ustanovljeno je da je valpovačka župna crkva arhitektonski vrlo bliska crkvama koje je gradio poznati bečki arhitekt Johann Lukas von Hildebrandt (1668.-1745.). Naime, von Hildebrandt i Hertzog radili su zajedno, prvi je projektirao i gradio crkve, osmišljavao oblikovanje oltara, a drugi ih je ispunjavao slikama. To je za sada vrlo vjerojatna pretpostavka o arhitektu valpovačke crkve koju bi stručnjaci još trebali istražiti detaljnijom usporedbom s von Hildebrandtovim austrijskim crkvama.

Ovom restauracijom slika je temeljito očišćena, zaštićena i obnovljena, a ukrasni okvir restauriran je u svom izbornom baroknom izgledu: kontrastu crnog okvira i pozlaćenih ukrasa. Nakon čišćenja od naslaga čađi i prašine, te sanacije mehaničkih i drugih oštećenja, slika je ponovno zasjala u punom sjaju razigrane Hertzogove palete boja. Radove su izveli stručnjaci Hrvatskog restauratorskog zavoda – Restauratorskog odjela iz Osijeka kod kojih se na restauraciji nalazi i barokni oltar Sv. Ivana Krstitelja.

- 09:19 - Komentari (4) - Isprintaj - #

09.12.2007., nedjelja

Promotivni materijal o perivoju valpovačkog dvorca


Društvo prijatelja starina priredilo je još jedan promotivni prospekt valpovačke baštine. Ovaj puta je katastarskom kartom, fotografijama i tekstom predstavljen perivoj uz dvorac Prandau-Normann. Nakon prospekta o baroknoj župnoj crkvi (prosinac 2006.) i srednjovjekovno-baroknom sklopu valpovačkog dvorca (lipanj 2007.), ovo je već treći prospekt kojim Društvo prijatelja starina želi promicati vrijednosti baštine grada Valpova.

Tisak prospekta ovoga je puta platila Turistička zajednica grada Valpova, koja je također dala dotiskati određenu količinu prospekata o dvorcu za svoje potrebe, ali i za posjetitelje Muzeja Valpovštine. Bilo bi vrlo korisno nastaviti s tiskanjem ovakvih i sličnih promotivnih materijala – samo u većoj nakladi te da budu dostupniji širem krugu zainteresiranih Valpovčana (da se zna gdje se mogu nabaviti). Bilo bi također poželjno za vrijeme „Ljeta valpovačkog“ ponuditi ovakve i slične materijale na jednom od štandova.

- 12:29 - Komentari (3) - Isprintaj - #

19.11.2007., ponedjeljak

Na dvorac prišarafljena okrugla pločica

Jednog nepoznatog dana ovog studenog, a možda čak i listopada, na pročelju našeg dvorca osvanula je nekakva okrugla metalna pločica s natpisom: „Baština – Heritage, Ministarstvo kulture RH“. Kojim povodom je ta pločica baš sada prišarafljena na dvorac, teško je reći, budući da u medijima ništa nije rečeno (možda ne pogledah baš taj „Dom“).

Je li to Ministarstvo počelo s nekakvim unificiranim novim obilježavanjem spomeničke baštine? Ili je riječ o nekakvoj dodatnoj zaštiti valpovačkog dvorca? Možda zato da ga – kao registrirano nacionalno kulturno dobro – ne mogu vratiti nasljednicima grofova Normann? Tko će znati. No, sada bi i oni Valpovčani koji to nisu znali morali saznati kako je dvorac „Baština – Heritage“ – tako na pločici napisa Ministarstvo kulture.

No, hoće li ta pločica, natpis i uvrštavanje u nekakvu novu papirologiju donijeti ikakve konkretnije pomake u odnosu države, županije i grada prema ovom povijesnom objektu???

- 11:21 - Komentari (3) - Isprintaj - #

08.11.2007., četvrtak

Valpovački perivoj 1. u županiji, 2. u kontinentalnoj Hrvatskoj

Na web stranicama Turističke zajednice grada Valpova objavljeno je kako je valpovački perivoj u akciji "Zeleni cvijet" postigao značajan rezultat. Evo tog teksta:

"Turistička zajednica grada Valpova se i ove godine uključila u akciju «Zeleni cvijet», a koje je tradicionalno organizator i pokrovitelj Glavni ured Hrvatske turističke zajednice.
Zaključkom Turističkog vijeća naše TZ, kandidirali smo Valpovački perivoj u konkurenciji pojedinačnih elemenata za najuredniji park.
Odlukom Županijskog povjerenstva, Valpovački perivoj je osvojio prvo mjesto na Županiji, a odlukom Državne komisije u konkurenciji 12 gradova kontinentalne Hrvatske, Valpovački perivoj osvojio je DRUGO mjesto."


Prvo mjesto na razini kontinentalnog dijela Hrvatske osvojio je Park dr. Franje Tuđmana u Velikoj Gorici s 14,9 bodova, a valpovački je perivoj osvojio 14,6 bodova.

- 19:58 - Komentari (10) - Isprintaj - #

04.11.2007., nedjelja

Još jedno arheološko istraživanje kod Petrijevaca!

Ovih dana na televiziji je prikazan prilog o arheološkim istraživanjima još jednog lokaliteta na području općine Petrijevci. Evo o čemu je riječ i što je pronađeno...

Na budućem čvorištu autoceste koridora 5 C Osijek - Josipovac - Petrijevci u rujnu u listopadu su trajala arheološka istraživanja na površini od 17 hektara. Lokalitet katastarski pripada općini Petrijevci. Istraživanja su obavljali arheolozi sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta pod vodstvom dr. sc. Krešimira Filipeca, arheologa, docenta Katedre za opću, srednjovjekovnu i nacionalnu arheologiju. Na poslovima na lokalitetu bilo je angažirano još stotinjak osoba, fizičkih radnika, tehničara i arheologa.

Lokalitet je podijeljen na nekoliko sektora. Mještani ga nazivaju Verešet pa će se i svi nalazi i eksponati, kada za to dođe vrijeme, zvati upravo Verešet. Arheolozi zagrebačkog Filozofskog fakulteta su na lokalitetu Verešet, na dijelu buduće autoceste koridora 5 C Josipovac –Petrijevci pronašli prapovijesne, antičke i srednjovjekovne ostatke te dijelove rimskog sela. Otkriveni su paljevinski grobovi, očuvane urne, keramičke posude te metalni predmeti. Svi predmeti bit će pohranjeni i stručno obrađeni u novoosnovanom Arheološkom muzeju u Osijeku.

- 14:22 - Komentari (3) - Isprintaj - #

31.10.2007., srijeda

Arheološka istraživanja lokaliteta „Kraljevo brdo“ u Petrijevcima


Na službenoj web stranici grada Valpova objavljena je vijest o skorašnjim arheološkim istraživanjima u Petrijevcima. Najzanimljiviji podatak je da će istraživanja provoditi Muzej Valpovštine, tj. njegova kustosica gđa Mirjana Paušak, arheologinja. U nadi da ovakva vijest znači kako će se u narednim godinama istraživati i drugi lokaliteti oko Valpova (i u Valpovu), evo cjelovite vijesti:

Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine, Konzervatorski odjel u Osijeku izdalo je rješenje Ustanovi za kulturne djelatnosti A. E. Miroljub Valpovo – Muzeju Valpovštine, o odobrenju za sondažna arheološka istraživanja na lokalitetu „Kraljevo brdo“ u Petrijevcima.

Arheološka istraživanja započet će tijekom mjeseca listopada ili studenog 2007. godine, ovisno o vremenskim prilikama, i obavit će se u roku od 5 (pet) radnih dana. Za stručnog voditelja arheološkog iskapanja i istraživanja određena je Mirjana Paušak, dipl. arheolog, kustosica i voditeljica Muzeja Valpovštine.

Privremena pohrana iskopanih i nađenih predmeta bit će obavljena u Muzeju Valpovštine dok Ministarstvo kulture na prijedlog Hrvatskog vijeća za kulturna dobra i Hrvatskog muzejskog vijeća ne donese odluku o trajnom smještaju nalaza. Troškovi arheološkog sondažnog istraživanja iznose 9.500,00 kuna, a u cijelosti su osigurana od strane Općine Petrijevci.


IZVOR: www.valpovo.hr

- 12:08 - Komentari (5) - Isprintaj - #

24.08.2007., petak

USKORO KNJIGA O VALPOVAČKIM VATROGASCIMA

Prema pisanju lokalnih novina, u rujnu se očekuje izlazak iz tiska nove knjige - povjesnice valpovačkog DVD-a. Knjigu je napisao Stjepan Najman, tajnik ogranka Matice Hrvatske u Valpovu. Najman je autor povjesnice valpovačkog nogometnog kluba Valpovka, kao i povjesnice Matice hrvatske u Valpovu, a javnosti je možda najpoznatiji kao urednik Valpovačkog godišnjaka.

Knjiga o valpovačkim vatrogascima izdaje se povodom 120. obljetnice osnutka (1887.-2007.). Kad saznam točan datum izdavanja i promocije, te gdje se knjigu može nabaviti, objavit ću ovdje na blogu.

- 09:21 - Komentari (14) - Isprintaj - #

10.08.2007., petak

GDJE SE MOŽE NABAVITI „Valpovački godišnjak“




Na upit mr_zeljka, a i za sve ostale koje možda zanima, evo nekoliko informacija o tome gdje nabaviti Godišnjak. U impresumu samog Godišnjaka piše adresa:

Ogranak Matice hrvatske Valpovo
p.p. 56
31550 VALPOVO

e-mail: matica-hrvatska-valpovo@os.htnet.hr
web: http://free-os.htnet.hr/mhvalpovo

A u „Obavijesti suradnicima“ navedeni su brojevi kontakt telefona:
031/651-760
091-590-34-07


Osim posljednjeg broja iz 2007. godine, moguće je nabaviti i brojeve prethodnih godišta (kojih još ima). Eto, pa sad navalite da ih drugi ne pokupe prije vas. Inače, na godinu svakako dođite na promociju, to vam je najsigurnije.


- 09:07 - Komentari (5) - Isprintaj - #

03.08.2007., petak

IZVIĐAČI – zašto paliti vatru na kuli??? Postoji prikladnije mjesto!

Valpovačka srednjovjekovna utvrda i barokni dvorac opet su iskorišteni kao kulisa-ruševina „kulturnog događaja“ – paljenja izviđačkog krijesa povodom dana skautizma NA VRHU KULE!? U ponoć, između utorka i srijede (31. srpnja i 1. kolovoza), valpovački su se izviđači dosjetili obilježiti dan skautizma paljenjem vatre na za to posve neprikladnom mjestu, na srednjovjekovnoj kuli u sklopu zaštićene spomeničke cjeline valpovačkog dvorca.

Barem u Valpovu i oko njega ima tisuću prikladnijih lokacija za takva događanja, ali ne – kao i nedavna FUZijA – i izviđači su se okomili na dvorac. Nitko nema ništa protiv obilježavanja dana skautizma paljenjem krijesa, ali na za to prikladnom mjestu. Primjerice, LIVADA UZ KARAŠICU ISPOD MOSTA „MALTE“ idealna je za takvo nešto: u središtu grada, dovoljno velika, omogućuje sudjelovanje građana (bilo uz obalu Karašice, bilo s mosta), prikladna je za takve sadržaje (nije zaštićeni spomenik kulture uz koji bi se ipak trebali vezati posve drugačiji sadržaji).

Nažalost, Valpovčanima dvorac i park znače samo toliko da par puta godišnje budu iskorišteni kao kulisa-ruševina za neku „instalaciju“, „performans“ i slična „kulturna doga
đanja“.

- 15:58 - Komentari (9) - Isprintaj - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se