jelenski blog

subota, 28.09.2013.

Postekvinocijski post i Kuštravci

Već po tradiciji u vrijeme jesenskog ekvinocija stavljam neke slike prirode, voćnih uroda i tako. Ove godine malo kasnim datumski, pa ćemo to sad nadoknaditi. Par fotki koje su se akumulirale tijekom ljeta, a prikazuju razne plodove prirode.

 photo IMG02903_zps8d2397c1.jpg

 photo IMG02902_zps2e20e874.jpg

 photo IMG02901_zps8a711ce4.jpg
Breskve, „kalanke“/„vinogradarke“ za kompot.

 photo CAM00213_zpseb07247e.jpg

 photo CAM00217_zps1ef212f1.jpg
Šljive, bistrice, za pekmez

 photo CAM00233_zpsd99b3bf7.jpg
Bazga, tj. bazovke isto za pekmez

 photo IMG02909_zps000baaf5.jpg
Kruška- Santa Maria, prvi put došla u rod i urodila jako.

 photo gljiva_zps6850bce1.jpg
Dašak šume- sunčanica.

 photo IMG02912_zpsb6f5428e.jpg

 photo IMG02910_zps95e04437.jpg
Kotao (Lilianke, čitaš? ;-) u kojem se kuha specijalni uvarak tzv. zapara, tradicionalni pripravak kojim se zaparuju drvene bačve, a koje imaju prihvatiti sok od grožđa tzv. mošt.
Receptura je naravno tajna ali ono što je i očito pa možemo i reći naglas da je jedan od sastojaka izdubljena lubanja od omanjega Pumpkinhead-a.

 photo IMG02915_zpse7d2114c.jpg
Simbolika. Tradicionalna ekvinocijska zagonetka, što je to, što simbolizira, na što asocira? Lanjska zagonetka bila je da se podsjetimo identificirati plodove oskoruša. Ko da je jučer bilo, tempus fugit… :-P

E, sad- kuštravci
Domogao sam se ekskluzivne fotografije tih eksponiranih medijskih zvijezda ove blogosfere pa istu ovom prilikom premijerno objavljujem.

 photo 01-06-11_1334_zpsae52a47d.jpg
Nešto preko dvije godine stajala je pohranjena u memoriji jednog starog mobitela.

Prikazuje, znači, Patka i Patku upravo u fazi kad prestaju biti „ducklinzi“ i postaju adolescenti.

 photo patke1_zpscf4f600b.jpg
Na slici Patka je lijevo, a Patak desno. Razlikuju se po boji kljuna i perja iznad i ispod očiju.
Kuštravi su jer su napola u perju, a napola još u pahuljicama. U to vrijeme bili su sasvim bezazleni i krotki.
.
 photo patke2_zps030809c7.jpg
A ovako Patkari hahari izgledaju danas.

Više nisu krotki niti bezazleni, previše su se uživjeli u uloge Gnjevnih Ptica, zato sad moraju polaziti terapiju „anger managmenta“.


P.S. otprilike sljedećih mjesec do mjesec i pol dana neću pisati na blogu. Moram se (barem pokušati) distancirati od ometajućih aktivnosti i posvetiti se pripremi za određene važnije obaveze.
Pozdrav do čitanja, onda valjda krajem mjeseca listopada ili početkom studenoga, nadajmo se s prvim snijegom :-))

Oznake: ekvinocij, kuštravci, zapara

- 20:18 - Komentari (27) - Isprintaj - #

subota, 14.09.2013.

Thar song

Da se štovano čitateljstvo ne bi pobojalo (ili pak poveselilo ;-) utrnuću ovoga bloga... Dakle u međuvremenu dok pripremam neke svjetovne fotoreportaže, evo jedan isječak lakog štiva koji već dugo prebacujem po raznim datotekama i nikako ne dospijevam objaviti u nekom smislenom kontekstu, a zapravo radi se o briljantom pisanju naše stare poznanice Alexandre David Neel, možemo reći kultne pustolovke i istraživačice, „prva bijela žena u Tibetu“ A. D. Neel živjela je u tibetanskim samostanima, uključujući i one u glavnom gradu Lhasi u vrijeme dok je ta zemlja za većinu svijeta bila još praktički u domeni mitologije. Jedna je od najmisterioznijih i najfascinantnijih osoba ne samo 20. stoljeća nego uopće poznate povijesti. O njoj sam pisao već ovdje, a koga zanima više, može se osvrnuti na:
http://www.mysteriouspeople.com/Alex_David-Neel.htm

 photo david-neel01_zps47330275.jpg

Učitelji Tajnih učenja tvrde da su teorije o ne-djelovanju (tos med) prenošene s učitelja na učenika od pamtivijeka.

Podupirući njihove navode, trebali bismo zamijetiti da je doktrina ne-djelovanja (ne-aktivnosti) poznata pod imenom wu-wei, jednako tako bila poštovana u Kini još od drevnih vremena. Ipak, način shvaćanja ne-djelovanja u tibetanskim Učenjima nije isti onomu drevnih taoista ili kineskih mistika koji su im prethodili.

Oslobođenje se postiže vježbanjem ne-djelovanja, kažu Učitelji Tajnih učenja.
Što je po njima, ne-djelovanje? Prije svega primijetimo kako to nema ništa zajedničkog s kvijetizmom izvjesnih kršćanskih ili orijentalnih mistika. Trebamo li vjerovati da se ne-djelovanje sastoji od pasivnosti i da su učenici Učitelja koji drže do toga upozoreni da se klone bilo kakvog djelovanja? Sigurno ne.
U prvom redu živom je biću nemoguće ne činiti ništa. Postojati, samo po sebi, vrsta je djelovanja. Doktrina ne-djelovanja nipošto ne cilja na djelovanja uobičajena u životu: jedenje, spavanje, hodanje, govorenje, čitanje, proučavanje, itd. Suprotno taoističkim misticima koji, općenito, drže da primjena ne-djelovanja zahtijeva potpunu izolaciju u pustinjačkom obitavalištu, Učitelji Tajnih učenja, premda cijene „radost samoće“, ne drže ju ni na koji način prijeko potrebnom. Što se tiče same prakse ne-djelovanja, smatraju je apsolutno nužnom za proizvodnju stanja oslobođenja (tharpa).
U prethodnom je poglavlju rečeno da primjena bilo koje vrline ponaosob ili zajedno s drugim vrlinama ne može donijeti oslobođenje. Učitelji stalno podsjećaju učenike na tu činjenicu kada im objašnjavaju tradicionalna Tajna usmena učenja. Neumorni su u ponavljanju klasične prispodobe o dvama lancima. Bio netko vezan željeznim ili zlatnim lancem, u oba slučaja znači da je vezan. Djelovanje usmjereno vrlini je zlatni lanac, dočim ono usmjereno zlu jest željezni lanac. Oba zasužnjuju onog koji djeluje.
Dhammapadam (Dharmapada), dio kanonske literature Južne budističke škole, koju možemo smatrati da predstavlja izvornu budističku literaturu, također govori o dva lanca i nužnosti njihova kidanja:
Onaj tko se oslobodio oba lanca, lanca dobra i lanca zla, taj je Brahman
--Buddha Šakjamuni, Dh. 412.

Riječ Brahman uzeta je u ovom tekstu u starom indijskom značenju: „onaj koji je stekao znanje Brahmana“ što će reći Apsolutnog bića, Vrhovne Istine. To je duhovno prosvijetljeni čovjek koji je „otišao s onu stranu“ fantazmagorije Samsare.
Od kojeg bi to onda djelovanja trebalo odustati? To je zbrkano djelovanje uma-graditelja, neprestano posvećeno gradnji ideja i stvaranju imaginarnog svijeta u koji se um zatvara kao ličinka u svoju čahuru.
Upravo je na taj rad graditelja mislio i autor Yoga Sutre kad je pisao „Yoga je obuzdavanje pokreta uma“ (Yoga citta vritti nirodha)".
Jednako tako Tsong Khapa , uteljitelj škole Gelugpa (uobičajeno znanih kao Žute kape), koji je vjerojatno bio iniciran u Tajna učenja, potvrdio je istu nužnost za obuzdavanje tog „nemira misli i sjemena koje mu je uzročnik
Slično je mišljenje izrazio Chandrakirti. Po njemu, „bit Nirvane sastoji se jednostavno u gašenju konstruktivne aktivnosti naše imaginacije.“

Nikakav vanjski uzročnik ne kuje lance, bilo zlatne ili željezne, nitko nas ne vezuje njima za svijet iluzija. Ideje kojih se držimo, a ne naše materijalno djelovanje, kuju lance i vezuju nas njima.
Zašto je to mentalno djelovanje, oslonjeno na pogrešne podatke, prepreka oslobođenju? Jednostavno zato što je ono graditelj mentalnih konstrukcija, dvoraca u zraku; ono ne postoji izvan našega uma gdje neprestano iznova gradi građevinu svijeta iluzija u kojoj smo svi zatvoreni.

Učitelj Tajnih učenja na ovomu mjestu zaključuje:“Ono što je neophodno jest prodrijeti u 'Način viđenja', način koji sa stalnom pažnjom ispituje i analizira činjenice, ne ostavljajući nikakav prostor lutanju i imaginaciji.
Tako lhag thong, transcendentni uvid, djeluje stalno i vježbanjem se neprestano usavršava.
Takav je koncept ne-djelovanja u Tajnim učenjima. Prema tomu, pogrešno bi bilo primorati sebe na razvijanje materijalne ili duhovne pasivnosti jer bi to podrazumijevalo napor koji bi onda, dakako, bio oblik djelovanja. Ne-djelovati znači dopustiti struji egzistencije da teče slobodno bez sprječavanja ili usmjeravanja toka: promatrati je valja poput nekog zainteresiranog, možda zabavljenog gledatelja, no uvijek odvojenog, premda, opet, sjedinjenog s prizorom uronjenog u struju, tekući zajedno s njom.

„Put viđenja“ (Thong Lam) drugo je ime za „Izravni put“. Tibetanci ga slikovito opisuju kao strmu stazu koja se uspinje vrletnom stranom planine tako da je vrh začas na dohvatu, dok se široka i dobro građena cesta penje blagim nagibom kružeći oko planine. Prvi je vratolomni put za planinare sigurnih nogu; drugi je pogodan za dokone šetače koji uistinu ne sanjaju vrtoglave visine i jedva da razmišljaju o tome.
Dugi put je još uvijek onaj na koji se oslanjaju hodočasnici kako bi ulaštili zlatni lanac vrlina. Većina ih zamišlja da na taj način napreduju bez poteškoća i rizika prema budućnosti o kojoj obično maštaju kao sretnom ponovnom rođenju u ovom svijetu u ugodnim uvjetima ili u nebeskom kraljevstvu.

Čak i oni koji su zauzeli ispravnije gledište, premda maglovito, o onome što bi moglo biti oslobođenje, Nirvana, ne odustaju lako od vjerovanja da se može postupno i sigurno ići k njemu dugom cestom svetosti. Može ih se čuti da priznaju savršenstvo izravne ceste, ali kažu da je opasna jer na njenom rubu nedostaju ogradni stupovi društvenog, moralnog i religijskog zakona, tako da putnik koji načini pogrešan korak riskira pasti u ponor.

Moglo bi doista bili glupo propovijedati osobi običnog uma da nema ni Dobra ni Zla, da njegova djela nemaju značaja i da, štoviše, on nije njihov autor jer je pokretan uzrocima čije je raznovrsno podrijetlo izgubljeno u nedokučivoj noći vječnosti.

Čovjek obična- „djetinjasta“ uma, rekli bi učtivo Tibetanci- ne može razumjeti koegzistenciju dvaju svjetova: Apsolutnog i Praznine te onoga relativnog u kojemu on, hodočasnik, poduzima svoje životno putovanje.
Suprotno raširenomu mišljenju, Učitelji Tajnih učenja ne oklijevaju izjaviti učenicima koje prosude sposobnim razumjeti otkrivenje: „Postupni put, ustrajno njegovanje vrline, svetost, ne vode k oslobođenju.“ Najveći svetac, čak i da je žrtvovao tisuću puta sve što je držao najdražim, pa i vlastiti život za ljubav drugih, za Boga ili neki plemeniti ideal, ostaje zatvorenikom Samsare ne shvati li da je sve to djetinjasta igra, ispražnjena od stvarnoga, beskorisna fantazmagorija sjena koje njegov vlastiti um projicira na beskonačni paravan Praznine.

Na izravnome putu to je shvaćanje postignuto bez ikakve vidljive pripreme. Penjač nije oklijevao nagnuti se nad ponor uz rub puta, niti je katkad oklijevao spustiti se u nj kako bi mu istražio dubinu; znao je kako se izlazi iz njega van i onda, odjednom, jednoga dana, kao rezultat nečega prividno bez ikakvog značaja: boje cvijeta, oblika grane drveta, oblaka, ptičjeg pjeva, zavijanja šakala ili udaljenog vuka, ili običnog kamenčića kojega je prolazeći udario nogom, u njegovu se umu pojavljuje vizija, lhag thong- transcendentni uvid je rođen.
Ne treba očekivati nikakve velike riječi u opisu prirode toga uvida. Učeniku koji slijedi Izravan put nije za kontemplaciju obećana nikakva scena iz vilinske zemlje; Tajna su učenja izražena trezvenim jezikom pogodnim za predmet u pitanju. Prosvjetljenje je otkriće realnosti koja postoji ispod pojavnosti i onaj tko je prosvijetljen bit će svjestan mjesta kojeg zauzima u toj stvarnosti.
To je dovoljno; on više neće biti zavaran prividom. Prestavši sa stvaranjem privida raskinuti će lance i bit će oslobođen – thar song.


Moj osvrt:
Nemam ništa posebno za dodati na sam odlomak. Mislim da je A.D. Neel sve sročila najbiranijim riječima. Nastavak (ili možda prethodnik) je ovo bio ranijeg isječka o idealu tharpe tj. Emancipacije ili duhovnog Oslobođenja prema mahayanskom idealu, a u skladu sa učenjima filozofskih škola „sjevernoga“ buddhizma.

Oznake: tharpa, Alexandra D. Neel, dva lanca

- 18:16 - Komentari (13) - Isprintaj - #

utorak, 03.09.2013.

Odlazak prijatelja

Nakon teške bolesti napustio nas je prof. dr. Tomo Vinšćak sa Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Predavač na katedri za etnologiju i kulturnu antropologiju. Autor knjige „Tibetski budizam i Bon“.

 photo tomo_zpsc542dc01.jpg

Tomo Vinšćak rođen je 1951. godine u Braslovju pod Oštrcom u Samoboru. Kao što je sam govorio, prvo što je ugledao iz dvorišta rodne kuće bili su gorski vrhunci Plešivice i Samoborskog gorja. Ta mu se slika duboko urezala u svijest, a planine su postale njegova trajna ljubav. Putovanja na obronke Himalaje i svetu goru Kailas posljedica su upravo te ljubavi i želje za upoznavanjem udaljenih naroda i kultura. Na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 1980. godine diplomirao je etnologiju i indologiju. Ubrzo nakon diplome zaposlio se na Odsjeku za etnologiju Filozofskog fakulteta. Na istom je Fakultetu magistrirao i doktorirao. Još davne 1977. godine krenuo je put Indije, Śr+ Lanke i Nepala. Tada je prvi put ugledao mitsku Himalaju i bos se popeo do visine od pet tisuća metara na Anapurnu. Tibet je posjetio u dva navrata (1999. i 2006. godine) te oba puta učinio khorru, odnosno hodočašće oko svete planine Kailas. Način života, kultura i religija stanovnika Tibeta i Nepala ostali su njegova trajna inspiracija. O tim je temama objavio niz radova u domaćim i stranim časopisima te zbornicima radova. Svoja razmišljanja zaokružio je u znanstvenoj knjizi Tibetski buddhizam i bön objavljenoj 2012. godine. Sudjelovao je na mnoštvu međunarodnih i domaćih znanstvenih i stručnih skupova. Godine 2004. u Motovunu je organizirao prvi hrvatski simpozij o šamanizmu, a 2005. u Mošćeničkoj Dragi i prvi znanstveni skup o ostacima zajedničke indoeuropske mitološke baštine u Hrvata. Bio je voditelj znanstveno-istraživačkog projekta Sakralna interpretacija krajobraza, u okviru kojega je istraživao tragove stare vjere Slavena i Hrvata. Nekoliko godina obavljao je dužnost predsjednika te tajnika Hrvatskog etnološkog društva, bio je pokretač i urednik časopisa Studia ethnologica Croatica, a od 2011. godine obavljao je dužnost pročelnika Odjela za etnologiju i arheologiju Matice hrvatske. Iste je godine postao pročelnik Odsjeka za etnologiju i kulturnu antropologiju Filozofskog fakulteta, a od 2012. godine prodekan za nastavu Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Više od trideset godina s radošću je prenosio svoje znanje studentima etnologije i kulturne antropologije kao predavač, voditelj terenske nastave i mentor.
--sa stranica FFZG-a

 photo knjiga_zps800fc864.jpg

Moj prvi kontakt s Tomom Vinšćakom bio je davnih dana prije desetak godina koji se danas čine skoro kao neki drugi prošli život, dok sam na FF-u kod njega slušao kolegij „osnove hrvatske etnografije“. Iz toga perioda života generalno nemam puno relevantnih uspomena kojima bi se htio vraćati ali neke stvari koje sam čuo kod prof. Vinšćaka su ipak ostale sa mnom do današnjih dana- recimo o važnosti poznavanja etnologije svoga naroda da bi se moglo razumjeti i narode koji nam se čine dalekim i egzotičnim, a koje je on posjećivao na svojim putovanjima u Nepal, Tibet, Mongoliju itd. Pretpostavljam da je već onda prof. Vinšćak planirao ono što je i ostvario kasnije i omogućio svojim studentima kolegije na teme poput:

-o svjetonazoru naroda Visoke Azije, uspoređen s hrvatskim (slavenskim, indoeuropskim);
-problematike vezane uz antropologiju religije, mitsku sliku svijeta, sveto i svjetovno, te poimanje vremena i prostora kod naroda visoke Azije.
-Mitske gore i svete vode u hinduizmu, budizmu i bonu; predodžbe o svetoj gori Kailas te o svetim rijekama Ind, Brahmaputra, Sutlej i Karnali i svetom jezeru Manasaravar.
-Usporedba mitskoga svjetonazora neindoeuropskih Tibetanaca i Mongola sa svjetonazorom drevnih Arijaca, Slavena, Balta.
-Obred prijelaza, inicijacije, običaji vezani uz rođenje, svadbu i smrt u Tibetanaca i Indijaca.
-Običaji vezani uz drveće u Hrvata/Slavena, svete biljke, soma u Arijaca.


...i još mnogo mnogo toga i sličnoga… takav je bio prof. dr. Tomo Vinšćak

Kada su se naši putovi ponovno sastali prije par godina nakon mojega povratka iz Mongolije i pristupanja Hrvatskome Budističkom Društvu, povezao nas je zajednički interes i iskustvo iz te daleke zemlje budističke i šamanske kulture, a također i interes za tibetansku tradiciju budizma općenito. Nakon jednog mojeg putopisnog izlaganja o važnim samostanima i hramovima u stepama Mongolije ostali smo u kontaktu i razmatrali mogućnost zajedničkog povratka u Mongoliju u svrhu nastavka naših kako svjetovnih tako i duhovnih interesa po tome pitanju.

Dragi Tomo, ipak se neće ostvariti naš plan da nekom prilikom zajedno posjetimo Mongoliju, a nadao sam iskreno da će to biti moguće. Još lani u ovo vrijeme smo razgovarali o tome. Ali kad sljedeći put budem išao tamo, svakako ću to putovanje posvetiti tebi…
Na kraju hvala ti što si u ovu potrebitu zemlju donosio ljudima znanja koja u svojoj dubini konačno nadilaze sva ostala znanja. Omogućio si svojim studentima na svjetovnim učilištima da dođu u kontakt sa onim što je iznad svjetovnoga, a što je tako rijetko dostupno i teško dostižno.
Osim u svijetu akademske znanosti tvoje ime trajno ostaje zapisano u našim srcima i naravno u povijesti buddhizma u Hrvatskoj.

- 20:16 - Komentari (9) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< rujan, 2013 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Rujan 2017 (3)
Kolovoz 2017 (3)
Srpanj 2017 (1)
Lipanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Prosinac 2016 (2)
Studeni 2016 (1)
Listopad 2016 (3)
Rujan 2016 (3)
Kolovoz 2016 (1)
Srpanj 2016 (3)
Lipanj 2016 (2)
Travanj 2016 (2)
Ožujak 2016 (2)
Veljača 2016 (1)
Siječanj 2016 (2)
Prosinac 2015 (2)
Studeni 2015 (2)
Listopad 2015 (2)
Rujan 2015 (1)
Kolovoz 2015 (2)
Srpanj 2015 (2)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Veljača 2015 (2)
Siječanj 2015 (3)
Prosinac 2014 (1)
Studeni 2014 (1)
Listopad 2014 (1)
Rujan 2014 (1)
Kolovoz 2014 (2)
Srpanj 2014 (1)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (2)
Ožujak 2014 (4)
Veljača 2014 (3)
Siječanj 2014 (3)
Prosinac 2013 (3)
Studeni 2013 (3)
Rujan 2013 (3)
Kolovoz 2013 (2)
Srpanj 2013 (3)
Lipanj 2013 (3)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (2)
Ožujak 2013 (3)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

  • jelenske teme

    CURRENT MOON


























Linkovi

  • Um je preteča svih stvari, um ih stvara i njima upravlja. Tko sa lošom namjerom govori ili radi, tog patnja prati kao kotač volovsku zapregu.

    Um je preteča svih stvari, um ih stvara i njima upravlja. Tko sa dobrom namjerom govori ili radi, tog sreća prati nerazdruživo kao sjena
    Buddha Sakyamuni

    Onaj tko se svim raspoloživim sredstvima
    Trudi postići zadovoljstva samsare
    I nije mu stalo do nikoga osim njega samog
    Toga se može nazvati Inferiornom Osobom.

    Onaj tko zapostavlja životne užitke
    I okreće se od grešnih djela
    Ali ipak brine samo za svoj osobni mir
    Taj treba biti nazvan Osrednjom Osobom.

    Onaj tko sasvim traži potpuno dokinuće
    Svih patnji svih bića jer njihova patnja
    Pripada njegovom vlastitom toku svijesti
    Taj jest Superiorna Osoba.

    Atisha, "Svjetiljka na Putu do Prosvjetljenja"


    Jedna baklja može raspršiti tminu koja traje tisuću eona.
    -Tilopa

    Kada pravilno ispitaš svoj um, prestaješ za svoje probleme okrivljavati druge.
    -Lama Thubten Yeshe

    -Moderni čovjek živi u obmani da zna što želi, dok u stvari želi ono što se od njega očekuje da želi
    -Erich Fromm

    Nije nikakav znak zdravlja biti dobro prilagođen bolesnom društvu.
    -Krishnamurti

    Ako sam slobodan to je samo zato jer uporno bježim.
    -Jimi Hendrix

    Neznalice postavljaju pitanja na koje su mudri ljudi odgovorili pred tisuće godina.
    -Johann Wolfgang von Goethe

    Kada postane očigledno da se cilj neće moći ostvariti, nemoj promjeniti cilj, promjeni postupak ostvarenja cilja.
    -Konfucije

    Pijevac kukuriče samo kad ugleda svjetlost zore. Stavite ga u tamu i nikad neće zakukurikati. Ja sam vidio svjetlo i kukuričem!
    -Muhammad Ali

    Kakva bi tišina nastala kad bi svi ljudi govorili samo ono što znaju.
    -Karel Čapek

    Po meni čovjek treba marljivo brusiti vlastiti dijamant, ne preostaje mu ništa baš ništa drugo za raditi u životu. Odnosno, nit ne može ništa drugo nego ili dangubiti (što ležeći, što kopajući po vrtu, što filozofirajući i premišljajući) ili aktivno brusiti. Ako je priroda njegovog dijamanta jednostavnost, rezultat će i biti jednostavnost. Biti će jednostavan na početku , na putu i na cilju. Ako je pak kompleksnost, kompliciranost (ili što god drugo smatrali opreci jednostavnosti) , biti će onda to. Jednostavno, ne može biti ništa drugo.
    -Lilianke

    Istina je da smo ujedno fantastačna bića ali si tako lako prerežemo krila u čast onoga što se zove "matrica".
    -Neverin

    Avalokitešvara ima svoje planove i uopće ne mora značiti da se oni i ne provode. Božansko suosjećanje ima vrlo široku platformu koja nije na prvu loptu...
    -Mariano Aureliano

    Moja poanta je bila ta da mi se čini da većina ljudi stupi u život jako nesigurno, a onda počne raditi samo ono što vide oko sebe; ponavljati neke određene obrasce ponašanja. Nakon nekog vremena život uzme svoj zamah i nema više vremena za preispitivanje i uskoro smo u penziji i čekamo da smrt pokuca na vrata.
    -Unusual suspect

    “Intuitivni um sveti je dar, a racionalni um onaj koji vjerno služi.
    Stvorili smo društvo koje odaje počast slugama, a koje je zaboravilo na dar.” - Einstein

    Opasno je živjeti u svijetu i to ne zbog onih koji čine zlo, već zbog onih koji to gledaju i ništa ne čine.
    -Albert Einstein

    Parafrazirati ću Thoreaua… radije nego ljubav, nego novac, vjeru, slavu i poštenje… daj mi istinu.
    Christopher McCandless (Alexander Supertramp)

    Ne šalji um u potragu za samim sobom;
    nema uma, njegova suština je prazna.
    Pa ipak, iako prazan, nema mu kraja,
    i sve je jasno.
    U velikom spokoju, gde jasnoća i praznina nisu odvojeni,
    budi vrhunski meditant neometene meditacije nemeditacije.
    -Lama Gendun Rimpoche

    Ako koristiš svoj um za proučavanje stvarnosti nećeš razumjeti niti svoj um niti stvarnost.
    Ako proučavaš stvarnost ne koristeći um, razumjeti ćeš oboje.
    -Bodhidharma


    Nisam ovdje ni tamo.
    Nisam u pravu niti u krivu.
    Ne postojim,ali nisam ne-postojeć.
    Nit sam u Samsari niti u Nirvani.
    Svim Buddhama klanjam se zbog učenja o praznini. Hvala Vam!

    Pobjednička zastava Buddhine Mudrosti
    Šesnaesti Gyalwa Karmapa Rangjung Rigpe Dorje vidio je ovu zastavu u snu i objavio „Gdje se god bude vila ova zastava Dharma će cvjetati“ Povijesno gledano predviđanja Karmapi pokazala su se točnima

    Pravo je tibetanskoga naroda samoodređenje i slobodna praksa tradicije Prosvjetljenja u svojoj vlastitoj zemlji.

    Veliki orao istoka
    Maše krilima i leti s lakoćom
    Lebdeći slobodno na nebu
    Bez ikakva straha od pada.
    Na isti način nevezani yogi
    Prirodno živi u zabačenim i izoliranim mjestima,
    Ne radi straha od buke ili smetnje
    Nego zato jer je to put siddha.
    -Milarepa


    Dok trčiš za svojim mislima
    poput psa si koji ganja bačeni mu štap
    Svaki put kad je štap bačen trčiš za njim
    Umjesto toga budi poput lava
    koji umjesto da lovi štap
    svoj pogled skreće prema bacaču.
    Na lava se štap baca samo jedanput!
    -Milarepa


    Mila'i Mgur Bum, Milarepina Pjesma Ljubavi i Suosjećanja

    Prostirem se pred Marpom Prevoditeljem
    Neka me blagoslovi i čuva od sukoba

    Blagoslov moga lame dopire do mojeg uma
    Nikada me nisu porazile smetnje

    Meditirajući na ljubav i suosjećanje
    Zaboravio sam na razliku između sebe i drugih

    Meditirajući na svojeg lamu
    Zaboravio sam one koji su utjecajni i moćni

    Meditirajući uporno na svoj yidam
    Zaboravio sam na prosti svijet osjetila

    Meditirajući na upute tajne tradicije
    Zaboravio sam dijalektičke knjige

    Održavajući čistu svjesnost
    Zaboravio sam iluzije neznanja

    Meditirajući na osnovnu prirodu uma- Trikayu
    Zaboravio sam svoje nade i strahove

    Meditirajući na ovaj život i onaj nakon njega
    Zaboravio sam na strah od rođenja i smrti

    Iskusivši radost osamljenosti
    Zaboravio sam na potrebu ugađanja prijateljima i rođacima

    Usvojivši učenje u svoj tijek svijesti
    Zaboravio sam upuštati se u doktrinarne polemike

    Meditirajući na ono što ne nastaje, ne nestaje i ne traje
    Odbacio sam sve konvencionalne forme

    Meditirajući na percepciju svih fenomena u vidu Dharmakaye
    Zaboravio sam na sve konceptualne forme meditacije

    Boraveći u nepromijenjenom stanju prirodnosti
    Zaboravio sam putove licemjerja

    Živeći ponizno u tijelu i umu
    Zaboravio sam prijezirnost i aroganciju velikaša

    Načinivši samostan unutar svoga tijela
    Zaboravio sam samostan izvan njega

    Prigrlivši duh radije nego slovo
    Zaboravio sam igre riječima


    Ova priča o oslobođenju Milarepe
    Poput Dragulja koji ispunjava želje sjajeći svjetlom akcije
    Osvijetlila je učenje svih Buddha
    I ispunila nade i težnje osjetilnih bića.
    Neka ovaj dragocjeni dar bude ugodan Buddhama prošlosti.

    Arya Nagarjuna

    Buddha je neke ljude podučavao učenjem dualizma da im pomogne
    izbjeći grijeh i zadobiti duhovnu dobrobit.
    Druge je podučavao ne-dualizmu, koji je nekima bio zastrašujuć.

    Prinijeti kao žrtvu tri stotine posuda hrane triput dnevno ne može se mjeriti sa
    duhovnom korišću koja se postigne jednim trenutkom ljubavi.

    Sve filozofije su mentalne fabrikacije.
    Nikada nije postojala jedna jedinstvena doktrina po kojoj bi pojedinac mogao spoznati pravu srž stvari.
    -Nagarjuna

  • Niti na nebu
    Niti na dnu oceana
    Ni u planinskoj špilji
    Ne može se naći mjesto na svijetu
    Gdje može krivac uteći
    Od posljedica svoje krivnje.
    Buddha, Dh 127


    Odajem poštovanje umu,
    koji je poput dragulja koji ispunjava želje,
    kojim možemo postići sve naše ciljeve.
    Priroda uma osnova je svega;
    ni u Samsari, ni u Nirvani, ničega nema što iz njega ne izvire.
    Guhyagarbha tantra

    Na putu ka istini
    čovjek moze napraviti
    samo dvije greške.
    Da ne prođe cijelim putem,
    ili - da ne krene.
    -Buddha


    "Ja nisam, Ja neću biti.
    Ja nemam, Ja neću imati.
    Ovo plaši svu djecu…,
    I ubija strah u mudrima."
    -Nagarjuna


    Uzrok nemira jest egocentrični um. Kada pojedinac
    prihvati ideju o "Ja" egu nema kraja! Samo Buddha je rekao
    da je to "Ja" bez osnove, nitko drugi nije. Prema tome nema
    druge metode osim njegove da se postigne potpuni mir.
    -Kamalasila


    Kakva god je radost na svijetu
    Proizlazi iz želje da drugi budu sretni,
    A kakva god je patnja na ovom svijetu
    Proizlazi iz želja da ja budem sretan.

    Postoji li potreba da se kaže nešto više?
    Djetinjasti rade u svoju korist,
    Buddhe rade za dobrobit drugih.
    Pogledaj samo razliku među njima!
    -Shantideva


    U radosti i boli svi su jednaki
    Dakle budi čuvar svih kao samoga sebe
    -Shantideva

    Spasi me od sumnje, toga strašnog duha,
    Okrutnog koji plovi nebom
    Krajnje sljepoće, koji šteti
    Mojem stremljenju ka uvjerenju,
    Koji ubija moje oslobođenje
    -Prvi Dalaj Lama Gedun Drub


    Ako se pokušaš na trenutak sprijateljiti
    s neprijateljem postat će ti prijatelj.
    Ako se ponašaš prema prijatelju kao
    prema neprijatelju isto će se tako promjenit
    i u suprotno. Zato mudri nikada ne podliježu
    vezivanju za hranu, odjeću ili ugled kao ni za
    prijatelje i neprijatelje razumijevajući ne-trajnost
    privremenih odnosa. Otac postaje sin u
    drugom životu, majka postaje žena,
    neprijatelj prijatelj. Sve se uvijek mijenja.
    Prema tome ništa nije definitivno u Samsari.
    -Shakyamuni Buddha


    Buddha reče i ovo:

    "Duga je noć onom koji bdije, dug je put budalastome, koji ne zna za zakon istine.
    Ako putnik ne sretne boljeg od sebe ili bar ravnog sebi, bolje je da sam produži svojim putem,
    jer sa budalastim nema korisnog prijateljstva.

    Budalast čovjek koji je svjestan svojih gluposti, mudar je bar u tome,
    ali budala koja sebe smatra mudrim, stvarno je prava budala.
    Budalasti je najveći neprijatelj samom sebi, jer on čini losa djela koja mu donose samo gorke plodove.

    Jedno djelo je loše djelo kada se čovjek zbog njega mora kajati i njegove plodove sa strahom i suzama primati.
    A dobro djelo je ono djelo za koje se čovjek ne kaje i
    čiji plod prima radosno i zadovoljno."

    " Moji sinovi pripadaju meni i ovo bogatstvo pripada meni.
    Ovakvim mislima budalast čovjek muči sebe.
    Pa, on sam ne pripada sebi, kako će onda sinovi i bogatstvo?"

    "Dobro je lako činiti od dobrog, ali teško od lošeg.
    Loše je lako činiti od lošeg, ali teško od dobrog."

    "Volja za životom je zakon života,
    ko ga ne ispunjava nestaje,
    odnosi ga bujica okolnosti.
    Junak koji stvarno živi,
    uživa radosti življenja."

    Nitko na svijetu ne može promijeniti Istinu. Ono što možemo i trebamo učiniti jest tražiti istinu i služiti joj jednom kada ju pronađemo. Pravi sukob je unutarnji sukob. Iznad okupacijskih vojski i hekatombi eksterminacijskih logora postoje dva nepomirljiva neprijatelja unutar svake duše: dobro i zlo, grijeh i ljubav. Od kakve koristi su pobjede na bojnim poljima ako bivamo poraženi u dubini našeg samog bitka?
    -- Sv. Maximilian Kolbe

    „Als die Nazis die Kommunisten holten, habe ich geschwiegen; ich war ja kein Kommunist.
    Als sie die Sozialdemokraten einsperrten, habe ich geschwiegen; ich war ja kein Sozialdemokrat.
    Als sie die Gewerkschafter holten, habe ich nicht protestiert; ich war ja kein Gewerkschafter.
    Als sie mich holten, gab es keinen mehr, der protestieren konnte.“
    -Martin Niemöller

    Lice Tibeta se mijenja ali po volji kineskih vlasti. Tibetanci u svojoj zemlji polako postaju manjina. O tome u našim medijima ni slova a predsjednik Josipović, kao i ostali svjetski političari, putuju u Kinu i dive se njihovim dostignućima. Svaka im čast na dostignućima u ekonomiji, ali, po mom mišljenju, u ljudskim pravima su u Tibetu i Xinjiangu danas najbliže fašizmu.
    -Stipe Božić


    Ovo je moja bitka i samo je na meni da snagu svoju usporedim sa snagom tih čudovišta i samo je moja uloga ovdje biti herojem.
    -Beowulf

    Beowulf: kažu da imate čudovište ovdje? Da je vaša zemlja prokleta?
    Vojnik: Zar tako kažu?
    Wiglaf: Bardovi pjevaju o sramoti Hrothgarovoj od smrznutog sjevera do obala Vinlanda.
    Vojnik: Zar je sramota biti žrtva moćnih demona…
    Beowulf: Ja sam Beowulf i došao sam ubiti vaše čudovište.

    …ako umremo bit će to za slavu… ne za zlato!
    Misliš da si ti prvi koji me pokušao ubiti?
    -Beowulf



    free counters

    Free Counter
    Free Counter


    Locations of visitors to this page

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se