Ispovijedi ogorčenog uma lovca na vjetrenjače

srijeda, 25.01.2006.

DIO DJETINJSTVA

Neku noć se vraćam doma nakon cijelonoćnog plesa, u ušima mi sviraju Incubesi. Odlučio sam ostaviti tramvaje u svome noćnome obilasku grada i prošetati po friškom zraku. Prolazivši prečacem kroz Srednjake i došao sam do starog igrališta pokraj vrtića. Tu stanem jer mi je prizor jako poznat jer sam dio djetinjstva proveo baš tu. No nešto mi je u toj cijeloj priči nedostajalo. Prolazim pokraj ljuljački, pokraj klackalica, pokraj tobogana i stanem kod pješčanika. Siđem u njega i pogledam gore te se sjetih što fali.
Tu je nekada stajala najveća penjalica od svih. Visoka nekih petnaestak metara, uska, sa jednim ulazom odozdo i jednim izlazom sa drugog kata, toboganom u pješčanik. Imala je četiri kata. Nekada sam se njenim prolazima s lakoćom provlačio, no prije dvije godine kada sam bio zadnji puta u njoj sam skoro zaglavio na svom najdražem, najvišem katu.
Raketa je napokon poletjela i sa sobom odnijela dio djetinjstva mnoge djece, ali i moje.
- 03:47 - Komentari (0) - Isprintaj - #

petak, 13.01.2006.

ULETI

Iskreno, tu sam malo ispao iz štosa, ali to je jedna od najzanimljivijih tema. Naslušao sam se takvih varijacija na temu: komedija, tragedija, tragikomedija, drama, sapunica, melodrama, horora ali i puno varijacija neobičnih uspjeha.

Još uvijek živimo u patrijarhalnom društvu, ma koliko se smatrali modernim građanima svijeta koji žive u apsolutnoj jednakosti. Tako se u barem 90% slučajeva još uvijek očekuje da muško napravi prvi korak. No danas je stvarno teško ostaviti dojam na damu. Moraš se pojaviti na TVu , novinama, medijima (čak ni to nije uvjet) i/ili biti neka vrsta junaka njenih snova. Nekoć davno je bilo lako postati junak. Ubiješ mrcinu od zmaja, spasiš princezu i dobiješ njenu ruku skupa s pripadajućim dvorcem i pokrajinom. No u međuvremenu su mitska čudovišta izumrla. Dakle, kako će moderni muškarac postati junak? E tu sada nastupa marketing, kako sebe prodati u najboljem svjetlu. Znači trebaš imati razvijenu takozvanu spiku, na što se odabranica/e treba/ju rastopiti. Nije uvjet da si Apolonske ljepote (premda nije na odmet i uvijek pomaže onome trenutku prije prvog dojma, prije nego zineš), da se znaš ne znam kako oblačiti (premda ja kažem da odjeća ne čini čovjeka, ali definitivno stavlja točki na "i"), što imaš među nogama (u ovome slučaju mislim na motor, auto bicikl ili konja kojeg voziš, perverznjaci jedni, znam ja na što ste vi pomislili), one će uvijek pasti na šarm. Bacimo pogled u prošlost i sjetimo se našeg Venecijanskog susjeda Casanove. Lik je bio, ali stvarno ružan (ne znam jeste li vidjeli njegove slike jer ja jesam) no poznat je kao jedan od najvećih jebača na svijetu, ikad. Treba pronaći u sebi "mojo" kao Austin Powers.

Dakle momci, to ide ovako:
- jedna velika količina samopouzdanja (ali iza kojeg možete stajati jer se inače javlja kontra efekt)
- pokazati joj svoju čvrstinu i dominantnost, ali ju u svakom slučaju i pitati za mišljenje (vole biti vođene, prepustiti se pravom muškom, ali ne kao objekt)
- kontakt očima inače je jedno od ženskih najjačih oružja, ali ako ga i vi pravilno upotrijebite, ona će vam sama doći
- nikad, ali nikad ne prilazite čoporativno, sa prijateljem ili još gore u društvu dami koju želite upoznati (muški lovački čopor, previše testosterona na jednom mjestu i ona će se uplašiti i htjeti pobjeći)
- no ta teorija ne vrijedi ako je sa prijateljicom (tada bi bilo poželjno povesti jednog prijatelja da zabavi prijateljicu dok se vi koncentrirate na vašu odabranicu – takozvano razoružavanje)
- nije istina da prva rečenica sa kojom otvarate razgovor mora biti pametna, šarmantna i duhovita radi najboljeg prvog dojma. Što opuštenije, početi sa jednostavnim pitanjem: "Da li je ovdje uvijek gužva kao večeras?" (kreativne varijacije na temu), i onda pustiš nju da priča, gledaš je u oči i daješ joj znakove da ju stvarno slušaš
- posvetiti joj pozornost (ali stvarno i čuti što kaže, jer tako ju izdižeš od svih, u centu tvoje pozornosti, na što se one doslovno tope)
- kada vi govorite, budite koliko god možete kraći, umjereni i sa skromnošću, govorite polagano, blago naglašeno (s vremenom lagano se stišavajte pa će se ona morati nagnuti prema vama)
- malo kulturniji izrazi tijekom komunikacije (ne pretjerivati da se ne bi u krivome svjetlu prikazali, a kada ju osvojite, možete se postepeno vratiti izvornom izražaju)
- tokom komunikacije nije na odmet pokazati jednu svoju sitnu slabost, kao svoje osjećajne strane (na to uvijek padaju)
- malo Bontona nikad nije na odmet (sjećate se one stare Bečke škole i onih sitnica kada dami pridržiš vrata, kaput, ponudiš svoju ruku kao oslonac, otpratiš ju doma na sedmi kraj grada a da ne tražiš ništa doli sitno "hvala" iako ti je zbrisao zadnji noćni tramvaj, te slične varijacije na temu)
- nikad ne lažite (to se jako osjeti, mijenja se kemija koja često odbija ljude ili ih drži na rezervi, ona se nikada neće potpuno otvoriti i prepustiti)
- naučite plesati (znam da će me sad mnogi popljuvati zbog toga), ali ako se znate kretati na podiju, sve ovo gore napisano gotovo da vam ne treba, jer je ples za cure jedna vrsta predigre (a i sami znate koliko su osjetljive na to)

Dragi moji, predivne privlačne žene se nalaze svuda. Grijeh je ne iskoristiti priliku koja vam se pruža. Nemojte se obeshrabriti nakon nekoliko neuspjelih pokušaja. Nije važno koliko ste puta uspjeli, već koliko niste, jer učenje na vlastitim greškama je najbolnije, ali i najjače iskustvo. Svaki sljedeći puta će te biti sve bolji, sve poželjniji. Samo se nemojte obeshrabrti.

Danas ima dovoljno onih mladih emancipiranih dama koje vole preuzimati stvar u svoje ruke. To mi se sviđa. Ma i tko kaže da svaki puta mi moramo poduzimati prve korake da bi prišli damama? Dakle, drage moje dame, zašto bi si dozvolile da vas pokušavaju izbariti samo primitivne konjine, kretenoidi, FERovci i ostale čudne podvrste muškaraca, kada možete preuzeti stvar u svoje ruke i same si odabrati željeni primjerak.
Iskreno, vi imate puno jednostavniji posao. Dovoljno je da istaknete adute koje imate (da mislim na fizičke) i prošećete, bircem, faxom, trgom, ma bilo kojom gužvom i zagarantirano imate tucet slinavih pogleda na sebi (i to ne samo s muške strane). Znam da ne želite biti smatrane objektom, ali ako imate Rols Roysa, zašto ga držati u garaži kada ga možete voziti (plus efekt zvan - smiješ gledat, ne smiješ dirati). E sad o vama ovisi hoćete li avanturu ili vezu. Za avanturu samo prstom pokažete na odabrani primjerak i vaš je. A za vezu, e tu će te se i vi morati malo potruditi, ali o tome drugom prilikom.
- 23:59 - Komentari (3) - Isprintaj - #

nedjelja, 01.01.2006.

Nova Godina

Iskreno, dobro da je i to prošlo. Sad će se bar neko vrijeme ostvariti onaj pojam odmora (nadam se svima).
Inače nisam baš raspoložen za masovne histerije poput Božića i Nove godine koje su još dodatno popraćene (po meni) pretjeranim kićem i kapitalističkim znakovima pažnje u obliku kupovanja darova za sve do kojih vam je bar malo stalo. Božić je izgubio onu obiteljsku notu i svi vani umjesto polnoćke tulumare (istina nisam ni ja neki pretjerano obiteljski čovjek, ali jednom godišnje mislim da je ipak red). A Nova godina! Masovna euforija koja je samo još jedan veliki tulum na kojem se svi moraju rastaviti od cuge/droge/klope ni sam ne znam čega svega ne. Dobo, ajde neću više pretjerivati. Već me zovu Grinčem.
Inače je i ono odbrojavanje u ponoć popraćeno Novogodišnjim odlukama i dobrim željama. Moja odluka ove godine je, da je nemam, kao i prošlih. Ali zato imam samo najbolje želje, za sve vas, nas. Stoga, želim vam puno ljubavi, sreće, užitka u onim malim stvarima koje nam uvijek iskradu smiješak i u najtmurnijim danima. Dobitak na lotu i lovu vam ne želim zaželjeti jer novac kvari ljude. Čuvajte se.
- 11:11 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>