|
STAŠEVICA
Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. O Sv. Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva, na temelju kojih je nastala bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom.
Sv. Anastazij živio je u gradu Akvileji u III. Stoljeću poslije Krista. Po zanimanju bio je tkalac. U to vrijeme car Dioklecijan je počeo progoniti kršćane, a progon je bio najžešći u gradu Saloni, najvećem gradu u pokrajini Dalmaciji. Kad je Anastazij čuo te te vijesti odlučio je napustiti Akvileju i preseliti se u Salonu, jer je želio javno ispovjediti svoju vjeru u Isusa Krista i, ako bude trebalo, svojom krvlju i svojom mučeničkom smrću posvjedočiti svoju ljubav prema Bogu.
Kad je sudac vidio da je Anastazij čvrst u svojoj vjeri i da je spreman položiti život u svoje uvjerenje, osudio ga je na smrt. Smrtna je kazna izvršena tako da mu je oko vrata obješen mlinski kamen i bačen je u more. Njegovo tijelo nalazi se u grobnici u Marusincu.
Blagdan: 26. kolovoza
STANOVNIŠTVO
Sasvim je vjerojatno da su i na području današnje župe Staševice živjeli stanovnici, kao i u drugim dijelovima Ilirika, odnosno rimske pokrajine Dalmacije. Ruševine starokršćanske crkve svjedoče da je u doba ranoga kršćanstva na tom terenu živjelo ne samo ilirsko romanizirano stanovništvo, nego da su i kršćani bili brojni, pa su podigli i crkvu. Prvi sigurni popis obitelji na ovom prostoru je bio u Pasičini potječe iz 1736. godine. To je zapravo popis obitelji koje daju redovnu župniku, odnosno Samostanu u Zaostrogu. Iz popisa obitelji 2006. godine utvrđeno je da postoje 29 različitih prezimena. Najbrojnija prezimena su Musulin, Marević, Mateljak i Gnječ. Najviše članova, njih 99, pripada prezimenu Musulin.
|
UDRUGA LAĐARA STAŠEVICA
30.11.2012., petak
Lađari u Škabrnji 18.11.2012.
Udruga lađara Neretve boravila je u Škabrnji 18.studenog na obilježavanju 21.obljetnice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu kada je 1991.godine agresor okupirao mjesto pritom masakriravši 48 civila i 15 branitelja. Škabrnja je tada potpuno spaljena i uništena, a obnovljena je nakon Domovinskog rata. Program je započeo primanjem izaslanstava u zgradi općine u centru mjesta na Trgu dr Franje Tuđmana kod crkve, nakon čega je krenuo mimohod do spomen obilježja masovne grobnice gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. U crkvi Blažene Djevice Marije nadbiskup zadarski msgr Želimir Puljić predvodio je svetu misu. Potom je na Trgu održana središnja komemorativna svečanost. Na kraju je upriličena hodnja od Trga do mjesnog groblja gdje su kod centralnog križa i spomen obilježja stradalim škabrnjanima u Domovinskom ratu gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. U obilježavanju obljetnice u Škabrinji sudjelovali su i članovi udruge lađara Staševica (Jakov Marević i Drago Mateljak).
|
04.11.2012., nedjelja
15. Godina maratona lađa na Neretvi
Pobjedom lađara Gusari Komin završen je 15.maraton lađa. Četverostruki pobjednici maratona lađa za redom tako su obranili još jedan štit Kneza Domagoja uz sudjelovanje 37 lađarskih posada. Drugo mjesto zaredom je ekipa Baćine dok su treće mjesto osvojili Žrnovski galijoti iz Žrnova na Korčuli koji su tek druga ekipa nakon Zagreba 2006.godine kojima je to od ekipa van Neretve uspjelo. Nekoliko desetaka tisuća gledatelja pratilo je i ovaj maraton lađa sa obala Neretve i s brodova od Metkovića do Ploča. Po dolasku lađara u cilj slijedila je dodjela nagrada. Posebna priznanja za izveslanih svih 15 maratona lađa dobila su četvorica veslača: Hrvoje Medak, Neven Nikolac, Zoran Nikolc i Nino Radonić. Povodom jubilarnog 15.maratona, Predsjednik RH uručio je posebno priznanje Milojku Glasoviću začetniku maratona lađa. Hrvoju Medaku veslaču Gusara Komin dodijeljeno je posebno priznanje kao najtrofejnijem lađaru. Ekipi Jerkovac-Metković pripao je pokal "Ivan Šprlje" za sportski potez na maratonu lađa 2011.godine.
Trima ekipama koje su se mijenjale u Opuzenu i kao takve prve stigle u cilj pripale su nagrade: 1.Žrnovski galijoti-5000 kn sponzor HYPO Banka, 2.Sveti Roko podrujnica-nagradna večera u restoranu Lopoč Momići, 3.Bjelovar ekspres-nagradna večera u resotranu Teta Olga Rogotin. Žrnovskim galijotima brončane medalje za osvojeno treće mjesto podijelio je kontraadmiral Ante Urlić dok im je mali brončani štit u trajno vlasništvo dodijelio predsjednik ULN Marko Marušić. Srebrene medalje veslačima Baćine uručio je župan Nikola Dobroslavić dok im je mali štit u trajno vlasništvo dodijelio gradonačelnik Metkovića Stipo Gabrić-Jambo. Pobjednicima Gusarima Komin zlatne medalje uručio je Predsjednik RH Ivo Josipović a mali štit u trajno vlasništvo dodijelio je gradonačelnik Ploča Hrvoje Vejić. Veliki 38 kg težak prijelazni štiti Kneza Domagoja dodijelio im je Predsjednik Josipović. Po završetku službenog dijela nastavljen je glazbeno zabavni program uz nastup klape Rišpet i sastava Tutti Frutti.
Vremenski uvjeti bili su vrlo nepovoljni za lađare zbog vjetra u prsa i valovite Neretve zbog čega je glavnina sudionika veslala uz samu obalu gdje su manji valovi. Nakon početnih zaveslaja kad se nakon kilometar-dva "izbistrila" situacija ekipa Baćine je povela utrku a za njima kao drugi Gospa Karmelska, Gusari su bili tek oko 5.pozicije. Na Kuli Baćina je i dalje vodila, gotovo za dvije dužine lađe, Gusari su izbili na drugu poziciju a Gospa Karmelska na treću. Prolaskom Krvavca Gusari pretiču Baćinu i izbijaju na prvo mjesto. Na početku Komina, Gusari su veslali tik uz desnu obalu dok je Baćina na tom dijelu nastavila pravocrtno i nakon dva kilometra na kraju mjesta Komin pretekla Gusare skoro za dužinu lađe. Do Crne rijeke Baćina i Gusari bili su paralelni sa manjim izmjenama u vodstvu vrhom lađe. Vidjevši da nemogu izbiti ispred Gusara i da bi mogli zapeti na ulazu u Crnu riku zbog prednosti Gusara koji su veslali sa unutarnje strane uz obalu, Baćina ulazi na parić Gusara. Poredak se dalje nije mijenjao. Slijedili su ih Galijoti koji su i zadržali treću poziciju do kraja. Između Krvavca i Opuzena Rogotin je bio oko 15.mjesta, ne mijenjajući se prestigli su nekoliko ekipa i na kraju stigli sedmi. Domagojevi gusari, prvaci sa brzinskih utrka zapeli su na izmjenama u Opuzenu i tako izgubli više pozicija. Baćina i Gusari Komin tako su zadržali pozicije od prethodne godine, Gusarima je to 4.pobjeda za redom.
U ovih 15. godina maratona lađa sudjelovalo je 102 ekipe među kojima je i U.L.Staševica koja je sudjelovala na 11 maratona i najveći uspjeh bilježi 2008 godine kad je osvojila prvo mjesto. Inače ove godine udruga lađara Staševica obilježava 10 godina postojanja. Udruga je ponosnana sve osvojene medalje, a posebno na osvojeni maraton lađa. Također u.l.Staševice je četvrta ekipa koja je od osnutka krovne udruge lađara Neretve osvojila maraton i organizirala veličanstvenu noć prvaka.
Za Staševicu veslaju: Luka Musulin, Krešimir Musulin, Joško Erceg, Jakov Marević, Ante Mateljak, Andrej Rakić, Drago Mateljak, Ante Barbir, Ante Kežić, Joško Usorac, Antonio Šunjić, Mirko Vlahović, Ivo Musulin, Dragan Radonić i Antonio Gnječ.
|
|
|