|
STAŠEVICA
Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. O Sv. Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva, na temelju kojih je nastala bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom.
Sv. Anastazij živio je u gradu Akvileji u III. Stoljeću poslije Krista. Po zanimanju bio je tkalac. U to vrijeme car Dioklecijan je počeo progoniti kršćane, a progon je bio najžešći u gradu Saloni, najvećem gradu u pokrajini Dalmaciji. Kad je Anastazij čuo te te vijesti odlučio je napustiti Akvileju i preseliti se u Salonu, jer je želio javno ispovjediti svoju vjeru u Isusa Krista i, ako bude trebalo, svojom krvlju i svojom mučeničkom smrću posvjedočiti svoju ljubav prema Bogu.
Kad je sudac vidio da je Anastazij čvrst u svojoj vjeri i da je spreman položiti život u svoje uvjerenje, osudio ga je na smrt. Smrtna je kazna izvršena tako da mu je oko vrata obješen mlinski kamen i bačen je u more. Njegovo tijelo nalazi se u grobnici u Marusincu.
Blagdan: 26. kolovoza
STANOVNIŠTVO
Sasvim je vjerojatno da su i na području današnje župe Staševice živjeli stanovnici, kao i u drugim dijelovima Ilirika, odnosno rimske pokrajine Dalmacije. Ruševine starokršćanske crkve svjedoče da je u doba ranoga kršćanstva na tom terenu živjelo ne samo ilirsko romanizirano stanovništvo, nego da su i kršćani bili brojni, pa su podigli i crkvu. Prvi sigurni popis obitelji na ovom prostoru je bio u Pasičini potječe iz 1736. godine. To je zapravo popis obitelji koje daju redovnu župniku, odnosno Samostanu u Zaostrogu. Iz popisa obitelji 2006. godine utvrđeno je da postoje 29 različitih prezimena. Najbrojnija prezimena su Musulin, Marević, Mateljak i Gnječ. Najviše članova, njih 99, pripada prezimenu Musulin.
|
UDRUGA LAĐARA STAŠEVICA
30.11.2012., petak
Lađari u Škabrnji 18.11.2012.
Udruga lađara Neretve boravila je u Škabrnji 18.studenog na obilježavanju 21.obljetnice stradanja Škabrnje u Domovinskom ratu kada je 1991.godine agresor okupirao mjesto pritom masakriravši 48 civila i 15 branitelja. Škabrnja je tada potpuno spaljena i uništena, a obnovljena je nakon Domovinskog rata. Program je započeo primanjem izaslanstava u zgradi općine u centru mjesta na Trgu dr Franje Tuđmana kod crkve, nakon čega je krenuo mimohod do spomen obilježja masovne grobnice gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. U crkvi Blažene Djevice Marije nadbiskup zadarski msgr Želimir Puljić predvodio je svetu misu. Potom je na Trgu održana središnja komemorativna svečanost. Na kraju je upriličena hodnja od Trga do mjesnog groblja gdje su kod centralnog križa i spomen obilježja stradalim škabrnjanima u Domovinskom ratu gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće. U obilježavanju obljetnice u Škabrinji sudjelovali su i članovi udruge lađara Staševica (Jakov Marević i Drago Mateljak).
|
|
|