|
STAŠEVICA
Staševica je ime dobila po solinskom mučeniku Anastaziju, koga su Splićani prozvali Stašem. O Sv. Stašu svjedoče vrlo vrijedni arheološki nalazi i povijesna svjedočanstva, na temelju kojih je nastala bogata literatura i raznovrsna umjetnička djela, a osobito živo štovanje vjernika, uz ostalo, popraćeno molitvenim tekstovima i glazbom.
Sv. Anastazij živio je u gradu Akvileji u III. Stoljeću poslije Krista. Po zanimanju bio je tkalac. U to vrijeme car Dioklecijan je počeo progoniti kršćane, a progon je bio najžešći u gradu Saloni, najvećem gradu u pokrajini Dalmaciji. Kad je Anastazij čuo te te vijesti odlučio je napustiti Akvileju i preseliti se u Salonu, jer je želio javno ispovjediti svoju vjeru u Isusa Krista i, ako bude trebalo, svojom krvlju i svojom mučeničkom smrću posvjedočiti svoju ljubav prema Bogu.
Kad je sudac vidio da je Anastazij čvrst u svojoj vjeri i da je spreman položiti život u svoje uvjerenje, osudio ga je na smrt. Smrtna je kazna izvršena tako da mu je oko vrata obješen mlinski kamen i bačen je u more. Njegovo tijelo nalazi se u grobnici u Marusincu.
Blagdan: 26. kolovoza
STANOVNIŠTVO
Sasvim je vjerojatno da su i na području današnje župe Staševice živjeli stanovnici, kao i u drugim dijelovima Ilirika, odnosno rimske pokrajine Dalmacije. Ruševine starokršćanske crkve svjedoče da je u doba ranoga kršćanstva na tom terenu živjelo ne samo ilirsko romanizirano stanovništvo, nego da su i kršćani bili brojni, pa su podigli i crkvu. Prvi sigurni popis obitelji na ovom prostoru je bio u Pasičini potječe iz 1736. godine. To je zapravo popis obitelji koje daju redovnu župniku, odnosno Samostanu u Zaostrogu. Iz popisa obitelji 2006. godine utvrđeno je da postoje 29 različitih prezimena. Najbrojnija prezimena su Musulin, Marević, Mateljak i Gnječ. Najviše članova, njih 99, pripada prezimenu Musulin.
|
UDRUGA LAĐARA STAŠEVICA
17.07.2012., utorak
8. Lađarski Kup župe Bagalović
|
U Krvavcu u općini Kula Norinska održan je 8.lađarski kup
Župe Bagalovići koji se održao povodom glavne mjesne fešte Gospe Karmelske.
Ove godine sudjelovalo je 15 lađarskih posada od kojih jedna ženska
Gusarice Metković. Ovo natjecanje, svojevrsni minimaraton
duljine 15 kilometara najmasovniji je
vanmaratonski događaj. Utrku lađa organizirala je Tradicijsko
kulturno sportska udruga "Oba Krvavca". Uoči starta održan je mimohod lađara od
kuće poginulog hrvatskog branitelja pok. Marija Nikolića-Kiša do
mjesta za start ispred rive u Krvavcu a lađe su
poredane u dva reda po ždrijebu. Veslalo se uzvodno do Metkovića s
okretom oko mosta te natrag do istog mjesta gdje je bio cilj. Nakon
utrke najboljima su podijeljene medalje: trećeplasiranoj ekipi Crni
put pehar i medalje podijelio je tajnik ULN Davor Petković,
drugoplasiranoj ekipi Opuzena pehar i medalje podijelili su
višestruki prvak maratona lađa Joško Jerković-Piro i
predsjednik UO ULN Izvor Škubonja. Pobjednicima, ekipi Gusari Komin
pehar je udjelio načelnik općine Kula Norinska Nikola Krstičević dok
je medalje udjelio Ivan Burić iz Komina. Prijelazni pehar
pobjednicima uručio je predsjednik ULN Marko Marušić. Jedinoj
ženskoj ekipi i debitanticama na ovogodišnjem maratonu lađa ekipi
Gusarice Metković načelnik općine Nikola Krstičević dodijelio je
pehar za "fair play". Po završetku službenog dijela programa lađari
su nastavili druženje uz jelo i piće.
Cijeli poredak: 1.Gusari Komin, 2.Opuzen,
3.Crni put-Metković, 4.Staševica, 5.Jerkovac, 6.Župa Dusina-Veliki
Prolog, 7.Škrapa Momići, 8.Domagojevi gusari-Vid, 9.Sv.Roko-Podrujnica, 10.Gospa Karmelska-Krvavac, 11.Veterani 4.gardijske
brigade, 12.Čeljevo Čapljina, 13.Crni put juniori, 14. Neum, 15.Gusarice
Metković.
|
|
|
