Zoka Design
Besplatni dizajni
posjetite i komentirajte
Zoka Design
- KLUB MLADIH IVANIC-GRAD -

četvrtak, 05.11.2009.

"face" i u Ivanić-Gradu

4.studenog u 18 i 30 sati u atriju Pučkog otvorenog učilišta u Ivanić-Gradu održalo se otvorenje izložbe fotografija Romana Groznića pod nazivom "face".
Pod predpostavkom da znate tko je Romano Groznić ne ću se dugo zadržati na samoj biografiji autora. No samo da znate, Romano Groznić rođen je 1961. u Rijeci. Karijeru započinje snimanjem kratkometražnih filmova 1978. za koje je bio i nagrađivan. Kasnije se posvetio dokumentarnoj i novinskoj fotografiji,a potom i umjetničkoj. Kao umjetnički fotograf već 1985. uspostavlja kontinuiranu suradnju s prestižnim inozemnim časopisima, Vanity,Vogue,Cosmopolitan,itd. U Milanu je živio i radio do 2000. kada se ponovno seli u Hrvatsku gdje uspješno radi sa hrvatskim tvrtkama i institucijama.
Izložba Face niz je od stotinjak portreta snimljenih za vrijeme Samoborske glazbene jeseni. Velik trud,znanje i profesionalizam pretvorili su ovu izložbu u vizualni dodatak samoj glazbi i učinili je jednako bitnom i vrijednom pažnje. Groznić kroz raspoložive tehnike snima portrete koji odišu karakterom snimane osobe. Tehnički vrlo dobro snimljene u crno bijeloj tehnici (no ipak,digitalno) sa pažljivim toniranjem u blago smeđi ton (sepia) fotografije dobivaju jedan antikni i sanjiv ton. Kompozicijski vrlo dobro odrađen posao pruža smirenost i jednostavnost te je zbog toga sama fotografija vrlo pregledna. Ako ne govorimo o tehničkoj ispravnosti, Groznić je uspio uspostaviti jednu estetsku ravnotežu između fotografije i glazbe na Samoborskoj jeseni-klasičnoj. Sam koncept dokumentiranja Samoborske glazbene jeseni Groznić je shvatio krajnje slobodno i iskoristio svoju kreativnost i iskutstvo,no možda je i vrijedilo vidjeti kako bi se jedan takav fotograf snašao u koncertnoj fotografiji.
Valja naglasiti da su tehničke karakteristike vrlo dobre. Na fotogafijama izrađenim na formatu B1 i veće iznanađujuće je ugodno vidjeti oštrinu brade i vrhove kose. Tako sam došao do usporedbe Groznića sa Bertom Sternom koji je također snimao iznimne portrete najvećih glazbenika svoga vremena,no to je dio za drugu priću. Pažljivo eksponirane, kako niti jedan dio ne odvlaći pažnju dio su i samih kompozicijskih značajka ovih fotografija. Svjetlo koje prevladava na fotografiji je difuzno, dok ponegdje susrećemo i poluprofile sa oštrim svjetlom i dosvjetljivačem. Groznić je također bio kreativan sa svjetlom jer sam primjetio da čak na niti jednoj fotografiji nism primjetio osnovnu svjetlosnu poziciju za klasičnu fotografiju.
Mislio sam također,da ću vam opisati par fotografija i malo pojačati dojam same izložbe,no kod jedne ovakve izložbe teško je prenijeti ugođaj i karakter fotografije zato je se još uvijek isplati vidjeti. Iz tog razloga ovdje moji dojmovi samih fotografija završavaju. Vrlo sam ugodno iznenađen i zadovoljan.
No, spomenemo li otvorenje izložbe, oni koji su bili tamo vjerovatno su primjetili da nije bilo uvoda, odnosno recenzije (pa bar da su pročitali uvodnicu Želimira Koščevića iz prospekta), a ni sam autor bio je vrlo skroman i nije mnogo toga podijelio s nama. Da ne spomenem i jednu izgovornu grešku koja se u uvodnim riječima potkrala- "Dobar večer" je izraz koji nema značenje u hrvatskom jeziku zato jer je "večer" u ženskom rodu!
Publika koja se okupila bila je suviše mala (doslovno,pola dvorane bila su djeca koja su čekala koncert u Maloj Sali i izložba ih nije zanimala) te sam primjetio da se nisu pojavili niti gradonačelnik,a kamo li netko drugi iz gradske uprave. Čak i profesore iz osnovne i srednje škole sam mogao nabrojati na prste jedne ruke. Mislim da je to krajnja i najveća sramota da su ljudi u gradu izgubili taj senzibilitet i želju za kulturnim uzdizanjem. Izložbu jednog plodnog i važnog autora kao što je Romano Groznić nećemo ovdije vidjeti idućh dvije do tri godine sigurno zato je ne dolazak mnogih ljudi bio za mene tragičan.
Možda sam i pretjerao no valja pretjerati kada je to prijekopotrebno. Grad je u očajnoj poziciji i treba mu serija dobrih i kvalitetnih kulturnih događanja.

Dario Vuger

05.11.2009. u 10:37  0 ×  Komentara × Print  #


utorak, 14.07.2009.

-događanja u Gradu i ostalo-

Pozdrav svima!
Donosimo Vam program događanja za srpanj/kolovoz preuzet sa stranica Turističke zajednice Zagrebačke županije (nigdje drugdje nije obijavljen ?! )
Pa možda se i malo kod nekih djelova nasmijete (mi jesmo) no vjerujemo da je riječ samo o grešci autora programa...ili to mi nešto propuštamo?!

(sa smajlićima smo se samo malo našalili,nemojte krivo shvatiti)
Srpanj
( laze )Otvoreno ljeto u Ivaniću, zabavni sadržaji, projekcije, koncerti. Organizator: TZG Ivanić-Grada
Park S. Posezija, pozornica ispred POU Ivanić- Grad ( eek )

26.07.Aeromiting na aerodromu u Breškoj Gredi
Organizator: Aeroklub Ivanić
Aerodrom u Breškoj Gredi

26.07.Sveta Ana u Breškoj Gredi , pučka fešta sa zabavnim sadržajima za posjetitelje Breška Greda, Ivanić-Grad. Organizator: MO Breška Greda
Breška Greda, Ivanić-Grad

23.08. 09:30 39. Memorijal Stjepan Grgac, međunarodna cestovna utrka za Kup Hrvatske 2009. Organizator: Biciklistički klub Ivanić
Ivanić-Grad (utrka do Kutine, Garešnice , Popovače, Križa )

30.08. 10. susret staromodnih vozila „ Ivanić-Grad 2009.“
Organizator: Oldtimer klub Ivanić-Grad
Ivanić-Grad

Srpanj/Kol
Ljeto na bazenima ŠRC Petek- zabavni, sportski i drugi sadržaji na Športsko rekreacijskom centru „Petek“. Organizator: ŠRC Petek
Ivanić-Grad , ŠRC Petek

Informacije: TZG Ivanić-Grada, tel./fax 01/2881 591, info@tzig.hr ,
www.ivanic-grad.hr


DANAS U 17SATI turistička zajednica grada i pop-rock škola organiziraju radionicu za dobošare za protokolarne svhe kod oranizacije Dana grada i ostalih manifestacija i događanja koja se organiziraju u gradu. Radionica traje 10 sati, a nastava počinje 14. srpnja 2009. u 17,00 sati u prostorijama Pop rock škole (zgrada Niskogradnje-prizemlje) u Moslavačkoj ulici.

Pošto nam se bliži memorijal Stjepan Grgec donosimo vam par zanimljivosti o toj znamenitoj osobi za naš gradić:
(preuzeto s www.tzig.hr)

STJEPAN GRGAC (1909. – 1960.)
biciklist


Život i djelo –Izučio je trgovački zanat i već se 1927. zaposlio u Gradskoj električnoj centrali kao namještenik. Iste godine postaje i članom „Sokola“ – najstarijeg Hrvatskog koturaškog kluba kojemu će ostati vjeran do kraja karijere. Sportska karijera Stjepana Grgca trajala je od 1927. do 1939. Vozio je za svoj matični klub «Sokol» koji je kasnije promijenio ime u «Zagreb 1887», a bio je i standardni i najbolji član reprezentacije ondašnje Jugoslavije.

Uspjesi – Posebno mjesto u njegovoj karijeri predstavlja nastup na Tour de France 1936. godine kada je kao član reprezentacije Jugoslavije odvezao 14 najtežih etapa utrke, ali je zbog vremenske rampe morao odustati. Tako je postigao rezultat kojeg desetljećima nakon Stjepana Grgca nije dostigao ni jedan biciklist s ovih prostora.

Stjepan Grgac bio je:

* četverostruki prvak Jugoslavije - 1930., 1932., 1933. i 1939.
* prvak Hrvatske 6 puta
* prvak Zagrebačkog podsaveza 7 puta (1929. - 1935.)
* prvi na prvenstvu Jugoslavije po olimpijskom sistemu (Maribor 1934.)
* prvi na brdskoj utrci Graz-Semmering-Graz (1929.)
* prvi na 4-etapnoj utrci “Kroz Bugarsku” (Sofija - Varna, 650 km, 1935.)
* prvi na utrci u spomen Franje Gregla (150 km, 1935.)
* prvi na utrci povodom 50-godišnjice HKB «Sokol-Zagreb 1887» (1937.)
* prvi na utrci “Oko Zagreba” (85 km)
* prvi i rekorder utrke grada Zagreba na 50 i 100 km
* drugi, s istim vremenom kao i pobjednik, na utrci “Rund um den Hochshwab” Graz, 1933.
* drugi na prvoj utrci “Kroz Hrvatsku i Sloveniju” 1937.

Zanimljivost - Stjepan Grgac je s obitelji živio u Ivanić-Gradu, a život je izgubio nesretnim slučajem 15. 12. 1960. godine u Sesvetama. O brojnim uspjesima danas svjedoče novinski naslovi i fotografije te velika zbirka pokala, medalja i drugih vrijednih nagrada koje je Stjepan Grgac osvojio, a koje se čuvaju u kući obitelji Grgac u Kundekovoj 7 u Ivanić-Gradu. U čast najvećeg hrvatskog biciklista na kraju svakog kolovoza od 1971. godine u Ivanić-Gradu se održava Memorijal Stjepana Grgca koji je utemeljio njegov sin Krešo.


Trenutno Vas u gradu grije 31 celzijev stupanj pa toplo (vruće) preporučamo da do kraja dana ostanete uz kompjuter i ledeni čaj.

Pozdrav!

14.07.2009. u 15:55  0 ×  Komentara × Print  #


srijeda, 08.07.2009.

donosimo vam pregled povijesti Vašeg (i našeg) Grada

RANIJA POVIJEST (...-16.st)
O naseljenosti današnjeg Ivanić-Grada u najranijem povijesnom periodu za sada nepostoje nikakvi materijalni dokaza. Može se pretpostaviti da će arheološka istraživanja potvrditi postojanje ranijih civilizacija, pogotovo rimske, jer je ovim područjem prolazila rimska cesta od Andautoniae prema Mursi. Za razdoblje ranoga srednjeg vijeka također nedostaju povijesni izvori i materijalni ostaci sve do 12. i 13. stoljeća. U povijesnim je ispravama iz 12. stoljeća zapisano da je ugarski kralj Ladislav darovao zagrebačkoj biskupiji posjed Dubravu prilikom osnivanja zagrebačke biskupije godine 1094. U sklopu toga je posjeda i župe najvjerojatnije od početka bio i ivanićki kraj. Granice tog posjeda zvanog Dubrava poznate su tek od početka 13. stoljeća, a obuhvaćale su današnje ivanićko područje osim dijela uz rijeku Savu. Taj je naime dio pripadao posjedu i župi Moslavina. Radi lakšega upravljanja biskupi kasnije odvajaju od dubravske župe dio područja, te osnivaju ivanićku župu sa sjedištem posjeda i župe u Kloštar Ivaniću. Ta se župa prvi put spominje godine 1334., a najvjerojatnije je osnovana ranije. Naime pretpostavlja se da je na tom mjestu još u 13. stoljeću zagrebački biskup Stjepan II Babonić sagradio prvu drvenu kuriju ili utvrdu, al tek u prvoj polovici 14. stoljeća biskup Ladislav de Kobol gradi tvrdi grad, “castrum novum” zbog višegodišnjeg rata s buntovnicima protiv crkvene desetine. Područje biskupskoga posjeda Ivanić, u mnogim dokumentima kasnijih stoljeća nazivano "Otok Ivanić" (danas područje Ivanić Grada, Križa i Kloštar Ivanića) dobro se razvijalo, čemu je pogodovalo i plodno tlo nastalo krčenjem šuma koje su u srednjem vijeku pokrivale veliki dio područja. Osim poljodjelstvom stanovništvo se najviše bavilo svinjogojstvom, a u brežuljkastom dijelu u manjoj mjeri i vinogradarstvom. Zemlju su obrađivali u najvećem broju zavisni kmetovi, te povlašteniji predijalci. Razvoju je pogodovala i cesta koja je prolazila ovim područjem i povezivala Čazmu, Dubravu i Ivanić s panonskom cestom uz Savu. Sve to pogoduje razvoju naselja. Iako se za većinu naselja ne zna točno vrijeme nastanka, za neka se naselja ipak pouzdano zna da su nastala u predturskom razdoblju (Jalševec Breški, Poljana Breška, Ivanić-Grad).
TURSKA OSVAJANJA I RAZVOJ UTVRDE
Turska osvajanja u prvoj polovici 16. stoljeća iz temelja su promijenila razvoj ovoga područja. Kao i drugdje, stanovništvo napušta naselja i pred turskom se opasnošću iseljava u sigurnije zapadne krajeve. Turska pljačkanja te iseljavanje stanovništva naročito su pojačana padom susjednih utvrda Čazme i Moslavine. Obranu svoga posjeda od početka turskih nadiranja organizirali su zagrebački biskupi, ali zbog nedostatka ljudstva i sredstava, organizacija obrane prelazi u nadležnost krajiške vojne vlasti koja se postepeno stvarala. Tako je i područje Ivanić-Grada uklopljeno u tu novu krajišku organizaciju (Slavonska krajina). U novim okolnostima važnu ulogu obrane ostatka Hrvatske ima Ivanić-Grad, koji, nakon što je Krajina podijeljena na kapetanije, postaje sjedištem jedne od njih. U drugoj polovini 16. stoljeća područje je izloženo stalnim turskim pohodima, te se zbog strateške važnosti ovoga položaja gradi u Ivanić-Gradu nova utvrda, jer stara biskupska utvrda, iako često popravljana i nadograđivana, nije zadovoljavala obrambene potrebe. Izgled nove utvrde dokumentiran je u projektima njezine obnove potkraj 16. stoljeća. Na nacrtima graditelja Alexandera Pasqualinija iz godine 1597.-1598. ucrtan je i obris dotadašnjeg drvenog kaštela, jednostavnog pravokutnika s manjim istacima na uglovima. Kaštel je bio utvrđen bedemima od nabijene zemlje i okružen kanalom, ispunjenim vodom iz rijeke Lonje. Prvi i drugi Pasqualinijev nacrt prikazuju utvrdu približno iste veličine kao zatečeni kaštel, no u trećem su njezine dimenzije gotovo dvostruko veće, kvadratnog je oblika, s bastionima na uglovima. Po tom je projektu utvrda i izvedena, što se vidi na kasnijim Stierovim nacrtima iz 17. stoljeća. Fortifikacija je služila za smještaj vojnog garnizona i ratne opreme. Zbog oskudnosti raspoložive povijesne dokumentacije i nedostatka arheoloških nalaza nema puno pouzdanih podataka o izgledu tvrđave i pojedinih građevina unutar nje. Zna se da je od druge polovice 17. stoljeća u tvrđavi postojala drvena kapela sv. Ivana Kapistrana (odnosno kapela sv. Petra), te velika carska vojarna, koja je imala prizemlje građeno od peke, drveni kat, šiljati krov i onizak toranj. U prizemlju vojarne 1750. otvorena je prva pučka škola kao “Komunitetna pučka škola”, koja je tu bila smještena do 1797. godine, kada je preseljena u posebnu školsku zgradu, sagrađenu u podnožju brežuljka Prkos. Među ostalim građevinama unutar tvrđave u izvorima se još spominju dvije oružarnice i glavna vojna straža. Za turske je opasnosti ivanićka tvrđava bila jedna od najznačajnijih u obrani preostaloga slobodnog dijela Hrvatske. Nakon prestanka ratne opasnosti značenje ivanićke tvrđave slabi, pa je vojska napušta već nakon godine 1776.
OD TURSKIH OSVAJANJA DO DANAS
Desetak godina poslije turskih osvajanja posve su zapušteni obrambeni nasipi, a jarci s vodom postaju žarišta malarije. Zatrpavanje jaraka raskopavanjem zemljanih nasipa započinje godine 1827. i traje više desetljeća. Na prostoru nekadašnjih nasipa uređen je prvi vrt i perivoj uz ondašnju zgradu pučke škole, što je začetak vrtne umjetnosti na ovome području. Godine 1805. osnovana je u Ivaniću župa sv. Petra. Na ozelenjenom platou nekadašnje tvrđave u 19. stoljeću grade se nova župna crkva (1831), nova zgrada škole (1861), te zgrada magistrata. Car Franjo Josip 8. lipnja 1871. godine potpisao proglas kojim se dokida Varaždinska krajina, a područje njezinih pukovnija pripojeno je građanskoj Hrvatskoj i stavljeno pod vlast hrvatskog bana. Istog dana car Franjo Josip potpisao je i odluku kojom trgovištu daje status i naslov Grada. Stoga se danas toga datuma i slavi dan grada Ivanić-Grada. Od 1871. godine birao se i načelnik općine. Gradnjom željezničke pruge potkraj 19. stoljeća grad dobiva nove mogućnosti gospodarskog i društvenog razvitka pa tako postaje snažno obrtničko središte, a općina jedna od najbogatijih na širem području. Prve pučke škola ("Komunitetna pučka škola") osnovane u Ivanić-Gradu 1750., kasnije se razvila u tzv. trivijalnu školu (učilo se njemački i hrvatski, vjeronauk i račun). Pod nazivom "Građanska čitaonica" 1877. proradila je jedna od najstarijih takvih kulturnih ustanova u Hrvatskoj. U isto vrijeme osnivani su i Pjevačko društvo “Posavac”, Obrtna zadruga, sportska društva Hrvatski sokol i Hrvatski orao, a otvorena je i brzojavna postaja. Od zanimljivosti valja još spomenuti gradnju Gradske vijećnice (Magistrat) 1889., jer je još 1765. Ivanić-Grad postao vojna općina, koja je dotad bila smještena u staroj vojarni. Ovdje je 1892. osnovano i Dobrovoljno vatrogasno društvo, jedno od najstarijih društava u Hrvatskoj. Sačuvana stara jezgra Ivanića ima spomeničku vrijednost. U prvom desetljeću 20. stoljeća češki vrtlar Viteslav Durchanek na temelju postojećeg školskog vrta uređuje današnji Perivoj Stjepana Posezija. Gradnjom slobodnostojećih zgrada javne, upravne i stambene namjene u sjevernom i zapadnom dijelu navedenoga prostora u drugoj polovici 20. stoljeća sasvim se zatiru tragovi nekadašnje utvrde.
ZNAMENITOSTI-GRADSKA VIJEĆNICA
Stara općinska zgrada (Magistrat, Gradska vijećnica) smještena je uz župnu crkvu sv. Petra, na platou nekadašnje utvrde. Sagrađena je u razdoblju od 1871. do 1889. godine, kada sama utvrda već gubi obrambeni značaj. Sa sigurnošću se može reći da je ova tipska historicistička građevina dijelom podignuta na perimetru tvrđavske zgrade – nekadašnje carske vojarne. Građevina tlocrta u obliku slova L sastoji se od većega, južnoga i kraćega, neznatno nižega sjevernog dijela. Razlike u građevinskim detaljima dvaju njezinih dijelova (visinska razlika podova na katu, nadsvođene prostorije u prizemlju sjevernoga krila i dr.) mogle bi upućivati na različito vrijeme gradnje. Zgrada je zidana opekom i izvorno ožbukana.

Pročelje je današnji izgled dobilo u radovima početkom 20. stoljeća. Zgrada je očuvala osnovni oblik jednokatnice s visokim četverostrešnim krovom i pravilnim ritmom otvora u prizemlju i na katu. Prostorna organizacija prizemlja i kata većeg južnog dijela građevine, koja se temelji na prostranom središnjem predvorju s ulazima u većinu prostorija, nije u potpunosti sačuvana s obzirom na pregradnje unutrašnjosti. Uz manje dvorišno krilo najvjerojatnije je postojala vanjska drvena galerija iz koje se ulazilo u prostorije kata, nekad u funkciji zatvora. Krajnja je sjeverna prostorija srušena i na tom mjestu dograđena nova zgrada, a tom je prilikom umjesto drvenog trijema prizidan hodnik na stupovima od opeke i traverzama na katu. Gotovo sve prostorije južnog dijela građevine imale su drvene oslikane stropove, dok dvije prostorije u prizemlju sjevernog dijela imaju svodove. Danas je na pročeljima sačuvan samo karakteristični horizontalni razdjelni vijenac (kordon), dok je historiscistička dekoracija prozorskih okvira i portala dokumentirana prilikom konzervatorskih istraživanja 1994. godine.

Nad ulazom u Vijećnicu se nalazi reljef grba Općine Ivanić iz 1889. godine, a lijevo od ulaza 1931. godine je postavljena spomen-ploča znamenitom Ivanićaninu Đuri Deželiću.
Zgrada Magistrata, odnosno Gradska vijećnica ubraja se među najstarije i arhitektonski najvrednije građevine u Ivanić-Gradu.

Građevina svojim položajem na jugoistočnom dijelu perimetra nekadašnje utvrde, danas unutar gradskoga perivoja, Parka Stjepana Posezija, zajedno sa župnom crkvom sv. Petra i zgradom stare škole, čini visoko kvalitetan urbani ansambl povijesne cjeline.

ZNAMENITOSTI-PARK STJEPANA POSEZIJA
Vrijeme nastanka: prvo desetljeće 20.stoljeća

Autor: Viteslav Durchanek, češki vrtlar, koji je s prof.dr.Antunom Heinzom suartor Botaničkog vrta u Zagrebu. Park Stjepana Posezija nadovezuje se na Lunzerov vrt koji je bio vezan za tzv.“ trivijalku“ , osnovnu školu na padini Prkosa. Kada je 1861.godine na to mjestu podignuta nova škola, uređen je školski vrt na temelju kojeg će u prvom desetljeću 20.stoljeća nastati današnji Park Stjepana Posezija pred novom Župnom crkvom Sv. Petra.

Prijedlog obnove parka izrađen je 1993.godine povodom proslave 900. obljetnice grada, a slijedio je Durchanekov kriterij šarenila biljnih vrsta, dok je kompozicijom i stilskim obilježjima zadržao historistički ( neoklasicisičko-neobarokni) ugođaj.

ZNAMENITOSTI-CRKVE

Župna crkva sv.Petra Apostola, Ivanić-Grad

Crkva je sagrađena 1831. G.na mjestu nekadašnje drvene kapele sv. Ivana Kapistrana koja se nalazila unutar tvrđe, a stradala je tijekom turskih ratova. Izvješća vizitatora iz 17.stoljeća govore o njezinom trošnom stanju, da bi 1775.godine bila srušena. Nova župna crkva tipična je kasnobarokna građevina klasicističkog sloga, bogato oslikana freskama na svodovima i zidovima. Unutrašnjost crkve je početkom 20.stoljeća u prebogatom historicizmu oslikao Leonardo Marotti, izraživši ukus svog vremena, ali podjednako koristeći prisjećanja na gotiku, barok,rokoko, klasicizam, pa i elemente jugendstila.
Orgulje s 14 registara, manuala i s pedalom. Gradio ih je 1909.g. Antonio Molzer iz Kutne Hore. Orgulje karakterizira lijepa zvučnost snažne romantične mekoće.


Crkva sv. Maksimilijana, Posavski Bregi

Dovršena je1815.g. Velikih je dimenzija, unutrašnjost je nadsvođena, a na svodu su slike iz vremena gradnje, kao i crkveni inventar i klasicistički relikvijar sv. Maksimilijana. Iako je župa osnovana 1790.godine,župna crkva počela se graditi početkom 19.stoljeća pod nadzrom zagrebačkog biskupa Maksimilijana Vrhovca. Posvećena je sv. Maksimilijanu. Crkva posjeduje bogatu zbirku oltarnica od lanenog platna koji su izradili i donirali župljani.

Crkva sv. Nikole, Dubrovčak Lijevi

Smještena nedaleko od rijeke crkva je pročeljem orijentirana prema Savi. Izgrađena je u 18.stoljeću, a sripada kasnobaroknoj crkvi, centralnog četverolisnatog tlocta s užim pravokutnim svetištem uz koje se nalazi sakristija s oratorijem. U župi, koja je osnovana 1789.godine, crkva sv. Nikole bila je prva zidana crkva te je kao takva najstarija na ivanićgradskom području. Obnovljena je 1880.godine o čemu svjedoči natpis na pjevalištu. U crkvi se nalazi vrijedna zbirka rukotvorina od lana.

U idućem javljanju donosimo:
znamenite osobe našeg Grada
program događanja u Gradu za srpanj
zanimljivosti iz Grada

Pozdrav Svima!

08.07.2009. u 17:38  0 ×  Komentara × Print  #


utorak, 16.06.2009.

ponešto o događanjima

Dragi naši,
dugo se nismo čuli niti vidjeli pa,možda se neki pitaju zašto.Zašto?
Teško je to pitanje. Naime,kako smo u dobroj volji čekali da nas Grad uključi u neko od kulturnih događanja koja obuhvaćaju i više od organizacije koncerata, za sada poziv još nismo dobili,ali mi smo svi strpljivi mladi ljudi pa-čekamo. Neke prijedloge smo dostavili u grad pa sada čekamo pa ćemo vidjeti. Nećemo brzati kao inaće jer smo primjetili da to ne vodi nikamo pa..do tada evo par događanja i novosti koje nam Grad donosi u idućim tjednima:

Grad Ivanić-Grad nastavlja s aktivnostima koje imaju za cilj energetski učinkovito ponašanje.

S obzirom da podržavamo zelenu akciju grada donosimo vam i par riječi o tome (izvornik:www.ivanic-grad.hr)

Grad Ivanić-Grad će uz potporu Energetskog instituta Hrvoje Požar primiti darovnicu CRES-a (grčkog nacionalnog centra za obnovljive izvore energije). Darovnica je namijenjena projetku sufinanciranja nabave i ugradnje solarnih ploča za pripremu tople vode i grijanje. Zahtjeve za sufinanciranje moće će podnijeti samo fizičke osobe, a vrijedit će i za one koji su ploče već nabavili tijekom ove godine.

Sufinancirat će se ugradnja u iznosu 50-70%, za osobe s područja Grada Ivanić-Grada, a kako bi što bolje pripremili natječaj, molimo sve fizičke osobe koje su zainteresirane na sufinanciranje da nam se dostave svoje kontakt podatke na mail: gospodarstvo@ivanic-grad.hr ili nazovu Hrvoja na 2831 379.

Dakle,prošla su vremena kada ste se sami morali inicirati na nešto "zeleno". Sada nam grad nudi i novac za ostvarivanje toga "zelenog" sna. Da mi imamo svoj prostor-eto baš bi uzeli bar tri solarne ploče.


A od gradskih događanja do kraja lipnja očekuje vas-
21.6. 9,30 Trg V. Nazora, Biciklijada od Ivanića do Šumećana . Povratak u 15,00 na Bajer
Organizator: Biciklistički klub Ivanić GD Crveni križ, Udruga športskih ribolovaca i Klub
osoba s dijabetesom

21.6. Sportski park Zelenjak, Memorijal Đure Stjepana Deželića,
Organizator: Vatrogasna zajednica Ivanić-Grad

19.-21.6. Sportski park Zelenjak-pomoćni tereni, Euro kup u field samostrelu,
Organizator: Streljački klub Ivanić

19. i 20. 6. Sportski park Zelenjak, Međunarodni nogometni turnir limača
Organizator: ŠNM Naftaš Ivanić

20.6. 21,00 ŠRC Petek Koncert grupe Gazde,
Organizator: ŠRC Petek

23. 6. 20,00 Dom kulture Ivanić-Grad, Otvorenje izložbe slika Gordane Jurčić “Rani
radovi”
Organizator: POU

24.6. 20,00, Trg sv. Ivana Poljana, Ivanjski krijes i ivanjski običaji,
Organizator: MO Poljana , DVD Poljana i Udruga žena Poljana

26. 6. 20,00 Crkva Sv. Petra u Ivanić-Gradu koncert u okviru programa Glazbenog
prstena Zagrebačke županije Edmund Andler Borić, orgulje i Aida Vidović, mezzosopran.
Organizator: POU

16.06.2009. u 18:17  0 ×  Komentara × Print  #


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

pokušavamo doprinijeti nedostatku dobrih događaja u našem malom gradu i NOVI ČLANOVI SU UVIJEK DOBRODOŠLI

Image and video hosting by TinyPic

MANIFESTACIJE & KONCERTI
(u organizaciji Kluba Mladih)

TRENUTNO NEMA

GRADSKE MANIFESTACIJE
preuzeto sa: TZ Zagrebačke županije

(?!) Otvoreno ljeto u Ivaniću, zabavni sadržaji, projekcije, koncerti. Organizator:TZG Ivanić-Grada - Park S. Posezija, pozornica ispred POU Ivanić- Grad (?!!)

26.7. Aeromiting na aerodromu u Breškoj Gredi
Organizator: Aeroklub Ivanić
Aerodrom u Breškoj Gredi

26.7.Sveta Ana u Breškoj Gredi , pučka fešta sa zabavnim sadržajima za posjetitelje Breška Greda, Ivanić-Grad. Organizator: MO Breška Greda - Breška Greda, Ivanić-Grad

23.8.39. Memorijal Stjepan Grgac, međunarodna cestovna utrka za Kup Hrvatske 2009. Organizator: Biciklistički klub Ivanić
Ivanić-Grad (utrka do Kutine, Garešnice , Popovače, Križa )

30.8.10. susret staromodnih vozila „ Ivanić-Grad 2009.“
Organizator: Oldtimer klub Ivanić-Grad
Ivanić-Grad

SRPANJ/KOLOVOZ-Ljeto na bazenima ŠRC Petek- zabavni, sportski i drugi sadržaji na Športsko rekreacijskom centru „Petek“. Organizator: ŠRC Petek

Više INFO o gore navedenim događanjima @ TZG Ivanić-Grada, tel./fax 01/2881 591 / info@tzig.hr / www.ivanic-grad.hr

 

liknovi,kontakti,ostalo

DOWNLOAD PRISTUPNICA(+18)
DOWNLOAD PRISTUPNICA(-18)
*ako pristupnicu šaljete MAILOM potpis nije potreban,već SAMO ispuniti TABLICU
*adresa za slanje poštom jest/Ulica Ruža 54,10310 Ivanić-Grad
*mail adresa jest/udruga.kmig@gmail.com


Kontakt
udruga.kmig@gmail.com



Turistička zajednica Ivanić-Grad
Ivanić Grad
VIS PELISTER
VokalniAnsambl MILKA TRNINA
Ivanich Rock Fest
KUD IVANIC-GRAD
Internaut.hr
Muzika.hr
NET.HR
TZ Zagrebačke županije

IVANIĆ-GRAD info>
ukupna površina>173,57 km2
nadmorska visina>103 mnm
stanovništvo>14.723 stan.
gradonačelnik>Borislav Kovačić
gradska naselja>22 naselja
poštanski broj>10310
pozivni broj>+385 01
auto oznaka> ZG
osnovne škole>4
srednje škole>1
glazbene škole>1


BrojREDOVNIHčlanovaKMIG-a> 31

 

 

DeSiGn InFo

Designer: Zoka <> Design
Image hosting:
<>
Software:

Microsoft Frontpage 2003

Adobe Photoshop

Notepad