Baobab

06.01.2017., petak

Krata video o rijeci Mrežnici



Mrežnica je trebala postati park prirode, ali je to propalo (nekome iz karlovačke županije nije do održivog, već do betonskog razvoja).

Sada na njenim slapovima niču ružne betonske hidroelektrane i to za malu proizvodnju električne energije - male hidroelektrane za velike štete! I da, svi mi trebamo električnu energiju, ali ne uz takvu žrtvu.

Neke rijeke jednostavno trebaju biti pošteđene.

Oznake: hidroelektrane, mrežnica, rijeka, voda, slap, kanjon, film, trailer


06.02.2015., petak

Dokmentarni film o posljedicama velikih brana, i demoliranju istih


DamNation - Trailer from Patagonia on Vimeo.



Hidroelektrane još se smatraju zelenim i jeftinim izvorima energije, zahvaljujući ogromnim profitima koji stvara hidroenergetski lobiji te ogromnim novcima koje ulažu u marketing. U stvari, hidroelektrane su ubojice rijeka, preskupe su i s ogromnim štetama i poremećajima koje stvaraju, a koje plaćamo svi mi.

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, brane, he, energetika, hidroenergija, ribe


11.01.2015., nedjelja

Kako je hidroelektrana HE Lešće ubila ribu mladicu u rijeci Dobri



HEP je lagao da neće biti utjecaja na okoliš, no rijeka je uništena, kao i riba mladica. HEP je glavni manipulator u Hrvatskoj i ubojica rijeka!

Oznake: HEP, Dobra, HE Lešće, hidroelektrane, erozija, vodeni valovi, električna energija


30.12.2014., utorak

Genocidna hidroelektrana Belo Monte u Brazilu



Genocidna hidroelektrana Belo Monte u Brazilu protjerat će 20 000 Indijanaca i uništiti njihovu kulturu! Također, nestat će ogromna biološka raznolikost, u stajaćoj vladat će bolesti. Tropske akumulacije stvaraju više stakleničkih plinova nego termoelektrane! Planirana proizvodnja struje je lažirana, jer u sušnom razdoblju ima vrlo malo vode.

Podsjećamo, hidroelektrane nisu ni jeftin, a kamoli zeleni izvor energije.

Oznake: HEP, hidroelektrane, akumulacije, energija, rijeke, brazil, Amazona, amazonija, klimaske promjene, deforestacija, uništavanje, genocid, protjerivanje


13.09.2014., subota

Uzroci, rješenja i zablude u vezi poplava

Povodom aktualnih poplava, ali i stalnih medijskih upita, u ime „Projekta Rijeke Hrvatske“ šaljemo priopćenje za medije.


UZROCI:
Iako vlada mišljenje da čovjek može pobijediti prirodu, posljednje poplave govore suprotno. Dok su poplave prirodan fenomen u rijeka baš kao cirkulacija krvi u čovjeka, štete od poplava su djelo čovjeka. Stoljeće tradicionalne obrane od poplava, deseci utrošenih milijardi na tehnički pristup, no poprave i dalje haraju, dokaz su neučinkovitosti, ali i nerazumijevanje složene hidrologije i dinamike rijeka. Nestanak šuma u planinama i brdima stvara bujice na planinama i voda sada putuje mnogo brže prema nizinama (šume upijaju vodu i reguliraju padaline u tlu). Regulacija planinskih i brdskih potoka i rječica također ubrzava ovaj proces. Regulacija rijeka u nizinama, odnosno njihovo pretvaranje u ravne kanale dalje pogoršava problem jer se ubrzava i skraćuje tok rijeke. Prirodna poplavna područja, bazeni koji bi nas inače štitili od poplava, se odvajaju od rijeka, isušuju ili urbaniziraju. Rijeka se ubrzava i postaje tempirana bomba, jer regulirano korito ne može primiti ogromne količine vode i samo je pitanje gdje će se razliti. Iskapanje pijeska i šljunka također uvelike doprinosi budućim katastrofama. Strategija brzog prolaska vodenog vala izuzetno je loša jer se voda samo nakuplja i problem se prenosi nizvodnim susjedima. Danas smo to mi. Konačno, naseljavanje u lažnoj sigurnosti brana i regulacija dovelo je do ogromne opasnosti i ljudi sada ispaštaju. Neodržavanje onih dobrih objekata obrane od poplava također su izvor problema. Održavanje kvalitetnih nasipa je ključno, samo ne direktno uz rijeku već šire, da uključe prirodna poplavna područja. Veliki problem je i intenzifikacija poljoprivrede u najnižim poplavnim područjima - to su trebali ostati pašnjaci koji podnose poplave, a i domaće životinje su tome uvelike prilagođene.



ZABLUDE:
• „Trebalo bi čistiti korita rijeka (uređenje, odnosno regulacija)“
To se odnosi samo na vrlo kratke odsječke rijeka i potoka u naseljima, te na odvodne kanale iz polja i naselja, tako da ne dolazi do čepova i da se što prije izvede vodeni val. U svim ostalim slučajevima, a to je najveći dio prirodnih vodotoka, trebalo bi imati što manje intervencija u samom koritu, jer regulacija ubrzava rijeke, stvara bujicu, odsijeca ih od poplavne nizine, odnosno prirodnih primaoca visokih voda.

• „Jedan je krivac (Hrvatske vode)“
Kao što je u uzroku poplava objašnjeno, mnogo je razloga za poplave i ne postoji jedan krivac. Ostaje međutim činjenica je da naše vodno gospodarstvo vrlo sporo prihvaća modernu obranu od poplava što najbolje govori izvještaj europskih stručnjaka: U pogledu zaštite od poplava, hrvatska vodna administracija je i dalje usredotočena na tradicionalne, tehnički orijentirane mjere i nije zapravo svjesna pomaka u shvaćanju koji se dogodio u zemljama članicama.

• „Hidroelektrane su efikasna zaštita od poplava“.

Istina, hidroelektrane akumuliraju veće količine vode, ali za niskih ili srednjih vodostaja. Hidroelektrane tako sprječavaju one najkorisnije poplave u prirodnim područjima, one koje postepeno pune zalihe podzemne vode što ima pozitivan utjecaj na poljoprivredu i šumarstvo, održavaju zdravu poplavnu nizinu i biološku raznolikost, turizam itd. Na žalost, hidroelektrane nas ne brane od vrlo visokih voda, štoviše uzrokuju vodene valove. Dokaz za to je poplava na Dravi u jesen 2012. Čak 22 brane uzvodno nisu spriječile poplavu, štoviše ispust jedne od njih je stvorio vodeni val i ogromne štete.

• „'Zeleni' su protiv nasipa“.

Upravo suprotno, mnoge udruge i neovisni stručnjaci u zaštiti prirode naglašavaju da su nasipi ključ rješenja. Sporne su neučinkovite, zastarjele i skupe regulacije u samom koritu i obalama rijeka.

• „Zabrana šljunčarenja na rijekama stvara poplave, jer dolazi do taloženja sedimenta“.

Ovo je vrlo smiješna, ali i opasna tvrdnja. Ne postoji relevantan znanstveni dokaz ni moderna praksa koja to potvrđuje. Ono što je sigurno, šljunarenje u koritu rijeke stvara ogromne probleme, jer se rijeka ukopava, padaju razine podzemnih voda što dovodi do sušenja polja i šuma. Sedimenta u našim rijekama nedostaje zbog prekida donosa na branama i iskapanja i zato se ukopavaju rijeke. Iskapanje šljunka van korita (u šljunčarama) pak je mnogo bolje regulirano i minimalizirane su štetne posljedice.

RJEŠENJE:
Problem je iznimno složen, kao i rješenje. Dakle valja primijeniti najbolji spoj tehničke obrane od poplava (ponajprije u naseljima, industriji, uz prometnice) i one moderne, ekološke (ponajviše u šumama, livadama i ostaloj ekstenzivnoj poljoprivredi). To je dinamičan sustav inženjeringa baziran na integriranom sustavu mnogih struka i korisnika. Ono zahtijeva promjenu shvaćanja rijeka i njihovih poplavnih područja, optimizaciju korištenja prostora, npr. povratak poplavnih pašnjaka. Jedno od glavnih rješenja obrane od poplava je vraćanje rijeka u prirodno stanje odnosno revitalizacija prirodnih poplavnih i močvarnih područja, sve to unutar kvalitetnih nasipa. Ipak, ključ rješenja je što više odvojiti nasipe od rijeka tako da rijeka ima prostora da plavi unutar njih, a ne da plavi gradove i sela. Jedino bi kroz naselja i industriju trebalo što brže provesti vodeni val i potom malo pomalo dopustiti da se voda izljeva u prirodne retencije - spoj tradicije regulacije rijeka u naseljima i modernog razumijevanja rijeka. Primjeri Kopačkog rita i Lonjskog polja pokazuju valjanost ovog pristupa. Ovakav pristup promovira EU koja obnavlja svoje rijeke radi održive obrane od poplava.

Dipl.ing. Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske

Oznake: poplave, Kupa, sava, Drava, regulacije rijeka, nasipi, revitalizacija rijeka, hidroelektrane, Poljoprivreda, šumarstvo, podzemne vode, tlo, močvare, poplavne šu, e stočarstvo, pašnjaci, turizam


03.04.2014., četvrtak

Voda je strateški resurs Hrvatske! HEP ga hidroelektranama sustavno uništava.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energija, rijeke, održivi razvoj, priroda


01.04.2014., utorak

Velike hidroelektrane su ekonomski neisplative, tvrdi znanost


''Osim toga velike brane grade se izuzetno dugo, šta ih čini neefikasnima za rješavanje akutnih energetskih kriza.'' Jednostavno, hidroelektrane ne samo da uništavaju prirodu i osiromašuju lokalno stanovništvo.
One i s ekonomskog stajališta nemaju smisla. Novo izvješće su pripremili istraživači iz Oxforda i baziraju na najnovijim ekonomskim analizama svih dosad izgrađenih velikih hidroelektrana. Znanstvena studija daje poražavajuću presudu isplativosti velikih hidroelektrana i važne implikacije za budući razvoj energetike
U četiri godine rada, autori studije – Atif Ansar, Bent Flyvbjerg, Alexander Budzier i Daniel Lunn – analizirali su sve velike hidroelektrane izgrađene između 1934. i 2007., za koje postoje vjerodostojne informacije o troškovima i trajanju izgradnje. Baza podataka, kojom su baratali, obuhvaća 245 projekta iz 65 zemalja s ukupnim troškom 353 milijarde dolara (cijene preračunate na godinu 2010.)

Nalasci objavljeni 9.3.2014 su šokantni:
Prosječno prekoračenje troškova bilo je čak 96%. Što je veći bio projekt, to je veće bilo prekoračenje troškova. I bez da se uzmi u obzir društveni i ekološki troškovi, velike hidroelektrane u prosjeku nemaju ekonomskog smisla. Rokovi izgradnje kasnili su u prosjeku 44%. U taj broj nije uračunato vrijeme dugotrajne pripreme projektne dokumentacije.

Građevinci i investitori priznaju, da je bilo problema, ali tvrde, da su učili na greškama. Izvješće dokazuje, da njihove tvrdnje ne stoje. Ni prekoračenja troškova niti kašnjenja s vremenom se nisu smanjivala. “Vrlo malo se naučilo na greškama iz prošlosti'', kažu autori. “S pravom se može očekivati, da su procjene troškova za hidroelektrane, koje se trenutačno grade, pogrešne baš kao što su bile one između 1934. i 2007.“ Svjetska banka i ostale razvojne banke tvrde, da njihovo uključenje u projekt smanjuje rizik. Međutim, analize to ne potvrđuju. Atif Ansar – jedan od autora – rekao je, da projekti s učešćem međunarodnih razvojnih banaka „nisu ništa bolji šta se prekoračenja troškova tiče“. Prekoračenja troškova i rokova dešavaju se svugdje. Projekti u siromašnim zemljama kasne više od prosjeka, možda zbog toga jer složeni projekti gradnje hidroelektrane iziskuju učinkovitu državnu upravu i razvijenije gospodarstvo. S druge strane, i projekti u demokratskim zemljama kasne više, možda zbog toga jer političari daju nerealna obećanja prije izbora.

Istraživači iz Oxforda završavaju svoje izvješće sa nizom preporuka. Zalažu se za realističnije planiranje, tako da se uzmu u obzir iskustva iz sličnih projekata. Predlažu, da planeri povećaju ocjenu troškova za 99% i ocjenu roka izgradnje za 66%, ako žele 80% vjerojatnoću, da će se njihov projekt završiti u okviru planiranih troškova i u predviđenom roku.


Izvješće za primjer daje hidroelektranu Diamer-Bhasha u Pakistanu. Sa 80% vjerojatnoće, gigantski projekt na rijeci Ind koštati će 25,4 milijardi dolara umjesto planiranih 12,7 milijardi, a završen neće biti u godini 2021., već u 2027. Ako to zaista bude tako, projekt će biti neisplativ. “Hidroelektrana Diamer-Bhasha u Pakistanu ne bi se trebala graditi,” kažu autori. Isto se može reći i za projekte Inga na rijeci Kongo, Belo Monte na Amazoni, preloženi projekt na glavnome toku rijeke Mekong i mnoge druge mega projekte. I u Hrvatskoj imamo svježi primjer: izgradnja HE Lešće na rijeci Dobre umjesto 60-ak milijuna € koštala je preko 100 milijuna €. Također, propala HE Ombla bila bi po investitoru EBRDU-u neisplativa.

Nova istraživanja pokazuju, da je pametnije od velikih hidroelektrana graditi manje energetske objekte, koji u manjoj mjeri zavise od složenih faktora poput geologije i režima protoka i koji se mogu brzo izgraditi. “Mnogo manjih, fleksibilnijih projekata, koji se mogu brže izgraditi i priključiti na mrežu, i koji imaju manji utjecaj na ljudsko društvo i prirodu, je bolje rješenje more od visoko rizičnih mega projekata poput ogromnih brana,“ zaključuje vođa istraživača Bent Flyvbjerg. “Ako je vodećim ljudima zaista stalo do blagostanje njihovih građana, trebali bi se okaniti megalomanskih vizija,“ dodaje suautor Atif Ansar.

Oni, koji u gradnji velikih hidroelektrana vide mogućnost za dobru zaradu, vjerojatno će ignorirati nalaske iz ovog izvješće. Neutralni državni službenici i investitori pak bi trebali ozbiljno razmotriti činjenice i brojke iz Oxfordskog izvješća. Naime, čak iz ekonomskog gledišta velike hidroelektrane nisu najbolje rješenje.


Svemu tome treba dodatno ubrojiti ogromne štete koje proizlaze iz velikih hidroelektrana. Hidroelektrane potpuno devastiraju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to je samo dio problema. Također, hidroelektrane nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, to smo vidjeli za vrijeme zadnjih suša i poplava - preko 20 velikih hidroelektrana nisu ništa pomogle za vrijeme suše pretprošle godine, kao ni 20-ak hidroelektrana na Dravi za virjeme poplava oko Varaždina i u Međimurju. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Oznake: HEP, hidroelektrane, energetika, rijeke, priroda, zaštita okoliša, znanost, Oxford, Drava, Molve 1, Molve 2


23.03.2014., nedjelja

Novi projekt "Spasimo plavo srce Europe"

Povodom Svjetsko dana voda u Beogradu je promoviran novi projekt "Spasimo plavo srce Europe" koji želi sačuvati netaknute rijeke ovog područja od izgradnje 570 (!) hidrocentrala. Hrvatsko društvo za zaštitu ptica i prirode će voditi dio kampanje na području Hrvatske i zalagati se za zaštitu Save i njenih pritoka.



Više o projektu na novoj web stranici: http://balkanrivers.net/

Oznake: hidroenergija, brane, hidroelektrane, rijeke, priroda, održivi razvoj, energetija, zaštita prirode


11.02.2014., utorak

HEP ZELEN - lažna zelena energija



Prenosimo:
HEP je predstavio ZELEN, navodno zelenu energiju. Na žalost, u HEP-u se ništa nije promijenilo, samo su „zapakirali“ postojeće „kilovate“ u novi celofan i sada ih prodaju skuplje!

Pri tome manipulira – dok drugdje zelena energija znači energija sunca, vjetra, bioplin itd, ovdje nam HEP uvaljuje svoje zastarjele hidroelektrane. Velike hidroelektrane (a one u Hrvatskoj su gotovo sve velike hidroelektrane) u svijetu se uopće ne smatraju obnovljivim izvorom energije. One nisu ni zelene ni jeftine. Truljenjem biljaka u akumulacijama nastaju staklenički plinovi koji uzrokuju klimatske promjene (u tropima čak i više nego termoelektrane na ugljen). Hidroelektrane potpuno ubijaju rijeku na kojima se grade. Nestaje biološka raznolikost i priroda općenito. Uz to, nastaju ogromne gospodarske štete: pad podzemnih voda što dovodi do sušenja šuma i polja; sprečavaju dotok sedimenta što ukopava rijeku i dodatno snižava podzemne vode; pojačava se erozija što zahtijeva ogromna ulaganja od strane vodoprivrede; hidroelektrane uništavaju turizam na rijekama, nestaje riblji fond; poremećena je klima i javljaju se bolesti dišnih puteva, a to su samo dio problema.

Hidroelektrana HE Lešće stajala je 40 milijuna€ više nego što je trebala (a to je i pravilo za sve hidroelektrane u svijetu da konačno koje koštaju oko 50% od početne cijene), voda i dalje curi u podzemlje te će se trebati neprestano skupo „krpati“. Ekonomska istraživanja diljem svijeta pokazala da od hidroelektrana nastaje više šteta u gospodarstvu nego koristi.

Također, HE nisu višenamjenski objekti koji omogućuju obranu od poplava i navodnjavanje, nego je to samo jeftin marketing HEP-a. To smo vidjeli u zadnjim sušama i poplavama. Štoviše, one smanjuju korisne poplave koje donose plodni mulj, polako pune podzemne zalihe iz kojih crpimo pitku vodu dok stvaraju ogromne vodene valove koji uzrokuju katastrofalne štete od poplava. Hidroelektrane onemogućuju i potpuno jeftinu, a iznimno učinkovito samopročišćavanje vode.

Čini se da je HEP postao pojam za manipulacije. Tako je HEP u slučaju HE Lešće obećavao da neće biti utjecaja na okoliš (u stvari, rijeka je uništena), da će se razviti turizam (ne samo da se nije razvio nego je i zamro najbolji rafting u Hrvatskoj) te da će biti otvorena radna mjesta (elektrana je zapravo automatska i bez ijednog radnog mjesta). Isto tako je HEP u kampanji HE OMBLA je a problematiku ključnih problema projekta (vrlo je upitna izvedivost, neisplativost, problemi s opskrbom vode itd., uz uništenje iznimno vrijedne biološke raznolikosti, a zbog kojih je protjerao vodeće stručnjake), usmjerio na „par šišmiša“, znajući da će građani i mediji uvijek odabrati svoj komfor ispred tih „par šišmiša“.

Da ironija, ali i licemjerje bude što veće, upravo zbog tih hidroelektrana u Hrvatskoj su blokirani ISTINSKI obnovljivi izvori zelene energije poput energije sunca i vjetra. Dok je u Europi otvoreno na njima na stotine tisuća mjesta i uloženo u milijarde eura, Hrvatska je zahvaljujući HEP-u opet zaostala zemlja. HEP je glavni kočničar razvoja Hrvatske! Možda najgore od svega, HEP uništava strateški resurs Hrvatske – vodu i to danas kada postoje mnoge alternative.

Oznake: HEP, energetika, održivi razvoj, hidroelektrane, energija, struja, rijeke, život, priroda, devastacija, LE Lešće, HE Ombla, višenamjenski objekti, zelen


06.02.2014., četvrtak

Male HE na sutjesci - krah?

Čini se propadaju projekti izgradnje hidroelektrana na Balkanu - zbo ogromnih posljedica, ali i protivljenja lokalnog stanovništva.
http://www.foca-24.info/vlast-popustila-pred-ekolozima-snsd-odustaje-od-gradnje-mini-he-u-np-sutjeska/

Pogledajte i film o borbi ljudi protiv ovih hidroelektrana



Poruka je jasna: osim što hidroelektrane uništavaju rijeke i stvaraju gromne posljedice, investicije u hidroenergiju su pune rizika. Okrenimo se suncu i vjetru!

Oznake: hidroelektrane, priroda, rijeke, voda, održivi razvoj, investicije


22.11.2013., petak

Hidroelektrane i poplave

Oznake: HEP, hidroelektrane, hidrocentrale, rijeke, voda, poplav, poplavna nizina


19.05.2013., nedjelja

Hidroelektrane su ubojice rijeka?



SLAŽEMO SE!

Oznake: HEP, hidroelektrane, rijeke, priroda, Dunav, zrmanja, Drava, sava, održivi razvoj


19.09.2012., srijeda

Trikovi i manipulacije: "NEKA STRUKA ODLUČI"

Kod mnogih spornih projekata često čujemo „Neka struka to riješi!“. To vrlo često čujemo kod izgradnje hidroelektrana ili regulacija rijeka.

Laici će to često reći u najboljoj namjeri, ali je to često zamka onih koji vrlo dobro profitiraju na spornim projektima.





Primjerice, kod izgradnja hidroelektrana „Povjeriti odluku struci“ ide na mlin energetskom lobiju, jer i javnost i mediji očekuju da je struka dakako energetska. Međutim, hidroelektrane se grade na rijeci, a popis struka je ovdje poduži. HEP odbija mogućnost da u projektu sudjeluju i druge struke, poput prostornih planera, agronoma, biologa, šumara, ekologa, zdravstvenih radnika, turističkih radnika...Izgradnjom HE potpuno se poremećuju podzemne vode što u pretežno poljoprivrednom kraju ima iznimno poguban utjecaj. Nitko međutim ne pita šumarsku struku. Slična je situacija i sa šumarstvom. Tu su i turizam (spremna su značajna sredstva iz EU fondova za razvoj turizma na Dravi), zdravstvo (promjena klime s utjecajem na bolesti dišnih puteva), očuvanje prirodne baštine (prirodna struka), očuvanje kulturne baštine...i mnoge druge.

Sve su to struke koje HEP odbija uvrstiti u odluku o gradnji HE, dajući monopol sam sebi i time dakako pravo na jednostranu odluku.

Oznake: HEP, hrvatske vode, Hrvatska, struka, znanost, hidroelektrane, gospodarenje vodama


<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se