Baobab

30.08.2016., utorak

Zbog dalekovoda planirana nova devastacija Stare Drave!



Zbog erozije stare Drave, ugrožen je stup dalekovoda u blizini ušća Bednje na Staroj Dravi, iza hidroelektrane Donja Dubrava. Da bi ga zaštitile, planira se utvrđivanje obale u dužini od 250 metara. Apsolutno je potrebno zaštiti imovinu elektroprivrede te omogućiti distribuciju električne energije, ali ovo rješenje regulacije je neprihvatljivo i devastirajuće. Vjerujemo da se uopće nije razmotrila mnogo bezbolnija, možda dugoročno i jeftinija varijanta – premještanje stupa. Ovako će se uništiti krajobrazna vrijednost, pojačati lateralna erozija odmah iza obaloutvrde, uključujući i dubinska što za sobom povlači i ukopavanje rijeke i pad podzemnih voda, ujedno i povećati opasnost od poplava.



Ovo je područje redovno hranilište za crne rode, štekavaca, vodomara i pčelarica, dolazi i dabar te vidra. To je jedno od posljednjih bisera rijeka Drave koje nije utvrđivano a njegova vrijednost raste iz razloga što na tom području se Bednja ulijeva u Dravu. Utoliko više što je prvobitna Drava degradirana izgradnjom hidroelektrane, a ostavljena na biološkom minimumu Stara Drava. Sada se i taj ostatak ostataka nastoji do kraja uništiti. To je srce i sredina rafting staze, a cijelo područje ima i značajnu turističku vrijednost kojeg ružna obaloutvrda uvelike narušava, pogotovo što na cijeloj dionici uopće nema ni sličnog objekta, osim uz sam kraj kod spoja s derivacijskim kanalom. U neposrednoj blizini je i nova osmatračnica iz nedavno završenog projekta IPA. To je još jedan razlog da se projektne napravi.

Ovakva rješenja nisu više ni u skladu s modernom praksom Europske Unije koja se zalaže za obnavljanje rijeke, a ne uništavanje, micanje regulacijskih struktura van korita i obala, a ne unutar. Dokaz toga je veliki projekt europske unije LIFE u kojem se radi upravo suprotno – oživljava se rijeka i odstranjuju regulacijske strukture.

Pozivamo Hrvatske vode, HEP, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), općinu i županiju da se nađe alternativno rješenje – a naročito premještanje stupa. HEP je već uništio Dravu (pretvorivši ju u beživotnu akumulaciju), a sada se zbog HEP-ove infrastrukture planira u devastacija ovog ostatka Stare Drave kojim ionako teče minimum vode (ljeti veslači čamaca moraju pregaziti dijelove rijeke zbog manjka vode). Stoga bi elektroprivreda od ogromnih profita kojim se hvali po medijima trebala financirati ovo premještanje, a pogotovo što se oglašava zelenom energijom (što svakako nije istina, jer hidroelektrane uništavaju rijeke). Konačno, elektroprivreda je premostila mnoge veće kanjone i cijele planine pa ovakvo pomicanje tehnološki ne bi trebao biti nikakav problem.

Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske


Oznake: HEP, hops, Drava, regulacija, bednja, rijeka, priroda


24.05.2016., utorak

Školarci obišli koloniju i učili o bregunici, ptici godine 2016



Ferdinanovac – Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF je danas poveo oko 80 učenika škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju kako bi mogli vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Nakon što su u travnju uredili više od 200 metara obale na rijeci Dravi za njen povratak iz Afrike, bregunice su prihvatile nova staništa i naselile se na Dravi. WWF je iskoristio njihov povratak i za edukaciju školske djece koju je poveo na ogled kolonije, organizirao kviz te umjetničke radionice kako bi podigao svijest i među najmlađima.

Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih obala. Kako bi upozorili na njenu veliku ugroženost WWF je zajedno s nevladinim udrugama proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica je pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, ali i podići svijest javnosti o ovoj iznimnoj ptici, čija jedna obitelj može pojesti i do 10.000 komaraca na dan, čineći tako veliku uslugu ljudima i drugim životinjama. Djeca su oduševljena ovom ptičicom te su pokazala iznimno poznavanje njenog života i prijetnji s kojima se suočava, tako da smo u WWF-u sigurni da mlađe generacije neće dopustiti njen nestanak iz Hrvatske“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima. Za njihovo očuvanje potrebno je zaustaviti regulacije, koje onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica, te prekomjerno korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Oznake: Drava, bregunica, WWF, price, priroda


10.04.2016., nedjelja

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak bregunice

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao pripremastani...

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak breguniceBregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektranaDonja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Snimke: Goran ŠafarekMontaža: Damjan Kolarek

Posted by Rijeka Drava/The Drava River on Saturday, 9 April 2016


Bregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana

Donja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.

Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, priroda, bregunice, ptice, obale, kolonije, WWF


05.04.2016., utorak

Video o ptici godine za 2016. - Bregunica



Bregunica (Riparia riparia) je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala.Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeke, ptice, priroda, strme obale, zaštita prirode, bregunica, WWF


25.03.2016., petak

Probudite se s Velebitom :)

Velebitska jesenska zora

Probudite se s Velebitom!

Posted by Goran Safarek Photography & Cinematography on Friday, 25 March 2016

Oznake: Velebit, priroda, planinarenje, zora, jutro, magla, planine, park prirode, NACIONALNI PARK, jesen, izlazak


18.03.2016., petak

Podmorje Lastova



Fish and Corals by Goran Šafarek on 500px.com




Oznake: jadran, Lastovo, podmorje, sušac, gorgonije, ribe


17.03.2016., četvrtak

Kišna šuma u Borneu



Stream in the Jungle by Goran Šafarek on 500px.com




Oznake: Borneo, kišnašuna, prašuma, ekspedicija, znanost


16.03.2016., srijeda

Uništeni centar Homsa, Sirija

Oznake: sirija, rat, sirijski rat, homs, Izbjeglice, borbe


05.02.2016., petak

Nova knjiga Gorana Šafareka: Priroda Hrvatske

Malo zemalja u Europi može se podičiti prirodom kakvu ima naša domovina. Svi znamo za naše bogato podmorje i još očuvanu obalu, no to nije sve. Dinarski krš sa specifičnim geološkim i hidrološkim pojavama prekriva polovinu Hrvatske. Možda ni jedna zemlja nema tako raznolike, a još očuvane, rijeke s endemskim vrstama riba kao Hrvatska. S druge strane, Biokovo, Velebit i ostale planine čuvaju brojne endemske biljke. Planinsko područje još nastanjuju velike zvijeri  medvjed, ris i vuk  koje su protjerane u većem dijelu Europe. Naše šupljikavo podzemlje svjetsko je središte podzemne faune s golemim brojem endema. Tu su i brojni dragulji: slapovi, kanjoni, stjenovite litice, šume, livade … Iako tisućljećima pod utjecajem ljudi, divljina se u Hrvatskoj ipak donekle uspjela održati.



Istražite čarobne planinske vrhove, impresivne riječne kanjone, guste hrastove šume, slikovite močvare i poplavna područja, brojne krške otoke te bogato i šareno podmorje. Otkrijte zadivljujuća prirodna staništa brojnih biljnih i životinjskih vrsta koje je tekstovima i fotografijama popratio Goran Šafarek, poznati hrvatski biolog, istraživač, fotograf i snimatelj. Upoznajte sedru, buru, krške i još mnoge druge fenomene po kojima je priroda Hrvatske prepoznatljiva i izvan svojih granica. Kako bismo je sačuvali za buduće naraštaje, diljem Lijepe Naše više je od 400 zaštićenih prirodnih područja, a njihov popis na kraju knjige zaokružuje ovo jedinstveno i uzbudljivo putovanje.

Goran Šafarek autor je svih tekstova i gotovo svih fotografija u knjizi. Ostali autori fotografija: Tomislav Šolić, Perica Mustafić, Vedran Slijepčević, Nino Šalkić, Ivana Selanec, Velid Jakupović i Ivan Budinski.

Oznake: knjiga, publicistika, priroda


27.01.2016., srijeda

NATJEČAJ ZA “NAJ ZIMSKU FOTKU” DRAVE

NATJEČAJ ZA “NAJ ZIMSKU FOTKU”Pošaljite nam vaše fotografije zimske idile Drave, odnosno motive i krajolike žive...

Posted by Rijeka Drava/The Drava River on Wednesday, January 27, 2016

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se