Baobab

17.02.2017., petak

Trailer filma o Siriji, Hrvoja Ivančića i Gorana Šafareka




Glavna tema dokumentarnog filma „Sirija – zemlja na raskrižju“ je prikaz života na teritoriju pod kontrolom sirijskog režima. Kroz sugovornike svih društvenih slojeva pokušavamo saznati kako je sukob utjecao na život prosječnog Sirijca. Razgovaramo s ministrima u vladi, profesorima na sveučilištu, prodavačima na tržnici, poslovnim ljudima. U Damasku odlazimo do prvih linija bojišta udaljenih svega tri kilometra od samog centra grada, ali posjećujemo i devastirani grad Homs te kršćanska sela na prvoj liniji prema Islamskoj državi. Kršćanski korijeni Sirije još uvijek su prisutni u svakodnevnom životu, ali i pogođeni ratnim razaranjem, ponajviše islamističkim divljanjem. Saznajemo na koji su se način militanti odnosili prema kršćanima u drevnom gradu Malouli, mjestu gdje stanovnici još uvijek koriste aramejski, jezik Isusa Krista.

Premijera filma bit će 01.03.2017. u kinu Europa, 21h

Oznake: sirija, film, dokumentarac, Šafarek, ivani, Damask, sirijska vojska, islamska država, građanski rat, razaranje, homs, rusija, palmira, borbe


10.02.2017., petak

Kratak video o dravskim pticama zimi...

Kratak video o dravskim pticama zimi...na tisuće njih.
snimke: Goran Šafarek
montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, Zima, ptice, guske


28.01.2017., subota

Crna Mlaka – ptičji raj na izdisaju

Predstavljamo vam kratak video o ribnjacima Crna Mlaka, ali i ornitološkom rezervatu te svjestski važnom močvarnom području (Ramsar).





Crna Mlaka ima izuzetno bogatu i raznoliku ornitofaunu. Brojne su gnjezdarice: gnjurci, patke, liske, čigre, kokošice, kao i mnoge pjevice koje grade gnijezda u trsci ili grmlju. Crne rode, lunje, štekavci, škanjci i druge grabljivice gnijezde se u okolnim šumama, a hrane na ribnjacima povezujući tako ova dva ekosustava. Na ribnjacima, tijekom selidbe, borave veća ili manja jata pataka, gusaka i ćurlina. Osobito su značajne patke njorke, kojih se ovdje krajem ljeta okuplja i do 6000 te su u tom razdoblju na ribnjacima one najbrojnija vrsta pataka. To je trećina europske populacije.

Kao biolog, ali i snimatelj i fotograf godinama obilazim ribnjake Crna Mlaka, bez ikakvih ograničenja. Objavio sam knjigu i film „Crna Mlaka – skladan suživot čovjeka i prirode“. Na žalost, dobio sam pouzdane informacije kako će ribnjaci Crna Mlaka prestati s proizvodnjom ribe. Osim gospodarske i socijalne katastrofe, to je i biološka, jer upravo je proizvodnja ribe ključna za održavanje biološke raznolikosti. Naime, plitki ribnjaci brzo zarastaju te se gubi stanište za mnoge ptice močvarice. Također, nestala bi radna mjesta ljudi koji desetljećima žive na ovom području, ali i primjer održivog korištenja prostora.

Razlog tome je što na Crnoj Mlaki proizvodnja ekstenzivna i nema lova, za razliku od svih/većine ostalih ribnjaka. Crna Mlaka zato i je jedini ribnjak sa statusom ornitološkog rezervata te još značajnije – ramsarskog područja u Hrvatskoj. Stoga je Crna Mlaka biološki izuzetno vrijedan ribnjak.

Razlog najavljenog prestanka proizvodnje je ekonomska neisplativost, a problem s Crnom Mlakom su nedovoljne odštete za velike vrance te subvencije koje nisu dovoljno poticajne za proizvodnju. Kao što je rečeno, ovdje nema lova, a time i značajnijeg tjeranja velikog vranaca. Ovdje naglašavamo nelogičnosti u sustavu subvencija, gdje vrlo slične subvencije imaju slatkovodni ribnjaci gdje je lov dozvoljen, te pastrvski ribnjaci koji se ni približno ne mogu mjeriti s biološkom raznolikošću Crne Mlake. Također, odnos isplate komercijalnim ribnjacima i ribnjacima u zaštićenim područjima umanjen je sa 1 : 2, na 1 : 1,5, a u dodatku Pravilnika za 2015. je još umanjen sa 1 : 1,5 na 1 : 1,4.

Ovdje nije namjera ulaziti u sustav subvencija niti naknada za štete, niti zastupati bilo koju stranu. Kao biologu mi je najvažnija očuvanje staništa, a time i ptica, a to je jedino moguće nastavkom ekstenzivne proizvodnje. Kao jedino rješenje vidimo podizanje subvencija i odšteta za izolirani slučaj Crne Mlake, kakvi god bili eventualni prijašnji dogovori. Naročito što je Crna Mlaka relativno manje površine te u totalu to neće značiti mnogo. Šteta od nestanka proizvodnje nila bi mnogo veća i dugotrajnija.


Goran Šafarek

Oznake: ribnjak, priroda, ptice


06.01.2017., petak

Krata video o rijeci Mrežnici



Mrežnica je trebala postati park prirode, ali je to propalo (nekome iz karlovačke županije nije do održivog, već do betonskog razvoja).

Sada na njenim slapovima niču ružne betonske hidroelektrane i to za malu proizvodnju električne energije - male hidroelektrane za velike štete! I da, svi mi trebamo električnu energiju, ali ne uz takvu žrtvu.

Neke rijeke jednostavno trebaju biti pošteđene.

Oznake: hidroelektrane, mrežnica, rijeka, voda, slap, kanjon, film, trailer


23.11.2016., srijeda

Telašćica

Oznake: telašćica, more, otok, park prirode, klifovi, jezero mir


05.10.2016., srijeda

Jedinstvena rijeka Krupa. Postoje međutim planovi da se devastira hidroelektranama.


30.08.2016., utorak

Zbog dalekovoda planirana nova devastacija Stare Drave!



Zbog erozije stare Drave, ugrožen je stup dalekovoda u blizini ušća Bednje na Staroj Dravi, iza hidroelektrane Donja Dubrava. Da bi ga zaštitile, planira se utvrđivanje obale u dužini od 250 metara. Apsolutno je potrebno zaštiti imovinu elektroprivrede te omogućiti distribuciju električne energije, ali ovo rješenje regulacije je neprihvatljivo i devastirajuće. Vjerujemo da se uopće nije razmotrila mnogo bezbolnija, možda dugoročno i jeftinija varijanta – premještanje stupa. Ovako će se uništiti krajobrazna vrijednost, pojačati lateralna erozija odmah iza obaloutvrde, uključujući i dubinska što za sobom povlači i ukopavanje rijeke i pad podzemnih voda, ujedno i povećati opasnost od poplava.



Ovo je područje redovno hranilište za crne rode, štekavaca, vodomara i pčelarica, dolazi i dabar te vidra. To je jedno od posljednjih bisera rijeka Drave koje nije utvrđivano a njegova vrijednost raste iz razloga što na tom području se Bednja ulijeva u Dravu. Utoliko više što je prvobitna Drava degradirana izgradnjom hidroelektrane, a ostavljena na biološkom minimumu Stara Drava. Sada se i taj ostatak ostataka nastoji do kraja uništiti. To je srce i sredina rafting staze, a cijelo područje ima i značajnu turističku vrijednost kojeg ružna obaloutvrda uvelike narušava, pogotovo što na cijeloj dionici uopće nema ni sličnog objekta, osim uz sam kraj kod spoja s derivacijskim kanalom. U neposrednoj blizini je i nova osmatračnica iz nedavno završenog projekta IPA. To je još jedan razlog da se projektne napravi.

Ovakva rješenja nisu više ni u skladu s modernom praksom Europske Unije koja se zalaže za obnavljanje rijeke, a ne uništavanje, micanje regulacijskih struktura van korita i obala, a ne unutar. Dokaz toga je veliki projekt europske unije LIFE u kojem se radi upravo suprotno – oživljava se rijeka i odstranjuju regulacijske strukture.

Pozivamo Hrvatske vode, HEP, Hrvatski operator prijenosnog sustava (HOPS), općinu i županiju da se nađe alternativno rješenje – a naročito premještanje stupa. HEP je već uništio Dravu (pretvorivši ju u beživotnu akumulaciju), a sada se zbog HEP-ove infrastrukture planira u devastacija ovog ostatka Stare Drave kojim ionako teče minimum vode (ljeti veslači čamaca moraju pregaziti dijelove rijeke zbog manjka vode). Stoga bi elektroprivreda od ogromnih profita kojim se hvali po medijima trebala financirati ovo premještanje, a pogotovo što se oglašava zelenom energijom (što svakako nije istina, jer hidroelektrane uništavaju rijeke). Konačno, elektroprivreda je premostila mnoge veće kanjone i cijele planine pa ovakvo pomicanje tehnološki ne bi trebao biti nikakav problem.

Goran Šafarek, projekt Rijeke Hrvatske


Oznake: HEP, hops, Drava, regulacija, bednja, rijeka, priroda


24.05.2016., utorak

Školarci obišli koloniju i učili o bregunici, ptici godine 2016



Ferdinanovac – Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF je danas poveo oko 80 učenika škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju kako bi mogli vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Nakon što su u travnju uredili više od 200 metara obale na rijeci Dravi za njen povratak iz Afrike, bregunice su prihvatile nova staništa i naselile se na Dravi. WWF je iskoristio njihov povratak i za edukaciju školske djece koju je poveo na ogled kolonije, organizirao kviz te umjetničke radionice kako bi podigao svijest i među najmlađima.

Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih obala. Kako bi upozorili na njenu veliku ugroženost WWF je zajedno s nevladinim udrugama proglasio bregunicu za hrvatsku pticu 2016. godine. Kroz ovu iznimno interesantnu pticu udruge žele upozoriti na kontinuirani gubitak prirodnih staništa duž rijeke Drave te pozivaju na zaštitu i obnovu staništa za najmanjeg člana obitelji lastavica. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica je pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, ali i podići svijest javnosti o ovoj iznimnoj ptici, čija jedna obitelj može pojesti i do 10.000 komaraca na dan, čineći tako veliku uslugu ljudima i drugim životinjama. Djeca su oduševljena ovom ptičicom te su pokazala iznimno poznavanje njenog života i prijetnji s kojima se suočava, tako da smo u WWF-u sigurni da mlađe generacije neće dopustiti njen nestanak iz Hrvatske“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima. Za njihovo očuvanje potrebno je zaustaviti regulacije, koje onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica, te prekomjerno korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Oznake: Drava, bregunica, WWF, price, priroda


10.04.2016., nedjelja

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak bregunice

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao pripremastani...

VIDEO IZVJEŠTAJ: Uređenja obala rijeke Drave kao priprema staništa za povratak breguniceBregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektranaDonja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj. Snimke: Goran ŠafarekMontaža: Damjan Kolarek

Posted by Rijeka Drava/The Drava River on Saturday, 9 April 2016


Bregunica je jedna od najugroženijih ptica u Hrvatskoj, na udaru posebice zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana

Donja Dubrava – 04.02.2016. su nevladine udruge izvele akciju uređenja obala rijeke Drave, kako bi pripremili staništa za povratak bregunice. Bregunica je ambasador žive i zdrave rijeke Drave i gnijezdi u staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%, pa su zato potrebne nužne mjere za očuvanje ove vrste i njenih staništa.

„Bregunica i druge vrste dravskih ptica pod velikim su pritiskom zbog nestanka staništa. U prvom redu zbog obaloutvrda i izgradnje hidroelektrana koje mijenjaju prirodnu dinamiku rijeke i onemogućuju stvaranje prirodno strmih obala, glavnih staništa ovih iznimnih ptica. Zato je WWF zajedno s brojnim udrugama pokrenuo kampanju za očuvanje bregunice i njenih staništa. Današnjom akcijom uredili smo 200 metara obala Drave, kako bi se za nekoliko tjedana kad se vrati iz Afrike tu mogla naseliti veća kolonija bregunica“, rekla je Branka Španiček, voditeljica projekata u WWF Adria.

WWF i udruge zalažu se za očuvanje i zaštitu bregunice i njenih staništa. Pored očuvanja postojećih kolonija, potrebno je obnoviti i dosad uništena staništa, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

Veličine od oko 12 cm i težine samo 14 grama, bregunica (Riparia riparia) je najmanja europska lastavica. To je vrlo društvena vrsta, koja gnijezdi u kolonijama. Gnijezda obično izgrade u prirodnim, okomitim, pjeskovitim obalama rijeka. Kada se bregunice u travnju vraćaju iz Afrike na Dravu, počinju kopati oko 70 cm duboke rupe u strme obale rijeke. Bregunice se hrane malim, letećim kukcima, npr. komarcima, i jedna obitelj može ih pojesti i do 10.000 na dan, čime čine veliku uslugu ljudima i drugim životinjama, naročito stoci.

Kao dio kampanje „Bregunica – ptica 2016. godine“, WWF će u svibnju povesti učenike škola iz županija duž Drave na stručnu ekskurziju brodom kako bi mogli vidjeti rezultat današnje akcije i vidjeti jednu najvećih kolonija bregunica u Hrvatskoj.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeka, priroda, bregunice, ptice, obale, kolonije, WWF


05.04.2016., utorak

Video o ptici godine za 2016. - Bregunica



Bregunica (Riparia riparia) je ambasador žive i zdrave rijeke Drave. Ona živi u rijetkim staništima poput prirodnih strmih zemljanih (pjeskovitih) obala.Tamo gdje vidimo bregunicu možemo očekivati i druge vrste ugroženih ptica koje ovise o prirodnim dinamičnim staništima, kao što su pčelarica i vodomar.

Bregunica je jedna od najugroženijih vrsta ptica duž Drave u Hrvatskoj. Na Dravi još uvijek živi oko 50% hrvatske populacije bregunica, međutim broj parova se u posljednjih 30 godina smanjio za 90%. Dramatičan pad uzrokovan je uništenjem njihovih staništa – prirodnih strmih obala rijeka –uglavnom zbog regulacije rijeka (npr. izgradnja obaloutvrda), kao i zbog isušivanja vlažnih i močvarnih područja, te korištenja pesticida, koji ubijaju kukce, njihov glavni izvor hrane.

No, situacija još nije izgubljena i postoje mogućnosti za očuvanje ove iznimne ptice. Posljednja preostala mjesta za gniježđenje moraju biti očuvana i zaštićena, a potrebno je i zaustaviti regulacije i korištenje pesticida duž riječnog koridora rijeke Drave.

Snimke: Goran Šafarek
Montaža: Damjan Kolarek

Oznake: Drava, rijeke, ptice, priroda, strme obale, zaštita prirode, bregunica, WWF


<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se