twirl-dječak sa šibicama

u zemlji sjenki
strašan zmaj
dvije glave ima
koja čvrsto stoji?
koja klima?

crna sjenka nema
za plakanje rame
zmaj je od mraka
nije od slame

vjetar nosi priču
o zmaju s dvije glave
koju mrze?
koju slave?

usudila se prići
vidjela znamen
koja oganj?
koja kamen?

u pećini hladnoj
stao je sat
koja vodi ljubav?
koja rat?

u bitci što slijedi
bez milosti, do krvi
nanjušio je plijen
napada prvi

i prije početka
već došlo je do kraja
djeva je proždrijela
cijeloga zmaja

autor: twirl

.................................................................................................
upozorenje:
slijedi jezivi opis nemilog događaja.
osobe osjetljive na explicitne scene nasilja neka ne čitaju dalje.
evo što je istražiteljima izjavila djeva:
..................................................................................................

u zemlju sjena,
nekada davno
zalutala djeva,
zastranila slavno
al, bi joj svejedno.
mrak, ko i doma
no, manje neuredno,
nit' krša, nit' loma.
jedino što joj bješe
baš onako, koma
osta bez cigara,
na rubu je sloma.
i što da sad radim?
počinje kriza! pomisli djeva,
jer, ako niste znali,
djeva u krizi
i glave odgriza.
i kome da ovdje odgrizam glave?
zapaliti moram, a nema ni trave.
odjednom, iz mraka,
posred gustiša
našto zašušti,
pa bljesne,
pa se stiša.
djeva se lecne,
obrazi se ozare
vidje u mraku:
debla se žare.
potrči, pa klecne:
cigaru mi daj!
al iz mraka izviri...
ma što bi to bilo?
nije ni gušter,
nit vrabac, nit šišmiš..
pa to je...
neki šugavi zmaj!
alo ti, stvore!
uzviknu djeva
to imaš vatre?
vidjeh da sijeva...
a gdje je vatra, tu su cigare,
moram zapalit, ne light, one prave!
pogleda ga bolje:
ma, jesi ti retardiran,
il to imaš dvije glave?
zmaj se nakostriješi
veći je od miša
ispusti plamičak,
pa se naglo stiša:
ovakav stvor još dosad
šumom nije lut'o
nekak čudno gleda,
ko da bi me progut'o.
„nemam!“ tiho zmaj procvili
i obavije glave krilima zakrili.
Znam da imaš, ajde daj-
-reče djeva – inače je kraj!
jer kad nemam za pušit,
tad moram jesti.
tek što to reče,
već zmaja proguta,
obriše slinu, očima
zakoluta.
koji zajeb, zaškrguta
odvratan okus,
ko da je od pluta.
jebemmumater,
kupit ću šteku,
kad idem u šetnju
drugi puta.

autorica: svilska