TV blog

< siječanj, 2006 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

RSS feed TV bloga

Ukloni/prikaži komentare

Napomena: komentare na tekstove mogu pisati i oni koji nemaju blog (ostavite prazna polja „Korisničko ime“ i „Lozinka“).

Čemu ovo služi, a još i ne radi?!?

Zemaljska, kablovska i satelitska TV i radio, štampani mediji i komentari onoga što oni donose

Hiper(bez)veze

najbolja SatTV stranica u Ex-Yu
forum o SatTV
elitesecurity forum
kablovski forum

Saučesnici

Banda plaćenička ;)
Stanovnik pustog ostrva
Umetnička duša
Blesava brbljivica

Svađajte se s autorom



Brojač



Song of the moment

Com'e' Straordinaria La Vita
Dolcenera

Ci sono momenti
che passano in fretta
e il tempo che vola
sa di sigaretta.

Ci sono momenti
che pensi alla vita
ed altri in cui credi
che e' proprio finita.

E ti viene da vivere
e ti viene da piangere
e ti viene da prendere un treno
andare lontano e lasciare tutto com’e'
che qui non e' facile
e ti senti fragile
eh qui dove tutto quello che conta e' quello che senti
e sentire com’e', sentire com’e'…

Com’e' straordinaria la vita
com’e', coi suoi segreti, i sorrisi, gli inganni

Com’e' straordinaria la vita
che un giorno ti senti come in un sogno
e poi ti ritrovi all’inferno

Com’e' straordinaria la vita
che non si ferma mai
si! Non si ferma mai!

E ti viene da vivere
e ti viene da piangere
e ti viene da crederci ancora
provare a lottare e dare il meglio di te
che qui non e' facile
e ti senti fragile
eh qui dove tutto quello che conta e' quello che senti
e sentire com’e', sentire com’e'…

Com’e' straordinaria la vita
com’e',
che ti fa credere, amare e gridare

Com’e' straordinaria la vita
che un giorno ti senti come in un sogno
e poi ti ritrovi all’inferno

Com’e' straordinaria la vita
che non si ferma mai
si! Non si ferma mai!

Ieh ieh ieh
ieh ieh ieh
ieh uohohohohohou

Com’e' straordinaria la vita
che un giorno ti senti come in un sogno
e poi ti ritrovi all’inferno

Com’e' straordinaria la vita
che non si ferma mai
si! Non si ferma mai!

E mi viene da ridere
e mi viene da vivere!
Eh!

srijeda, 25.01.2006.

Eppur si muove

Sinusoida s označenom periodom i formulom za izračunavanje frekvencije (T=1/f) U Beogradu ostaje 13 zemaljskih TV kanala

Republička radiodifuzna agencija (RRA) je na konferenciji za štampu u ponedeljak objavila da je raspisala konkurs za dodelu dozvola za korišćenje radio i TV frekvencija. Konkurs se odnosi na nacionalni nivo, nivo Vojvodine i grad Beograd. Za ostale (regionalne i lokalne) licence konkurs će biti raspisan kasnije. Stanice imaju 60 dana da se prijave, a odlučivanje može potrajati dodatnih 90 dana.

Na nivou Srbije biće dodeljeno 5 licenci za emitovanje TV signala koje će srećni dobitnici plaćati 61 milion dinara (700.000 €), na nivou Vojvodine biće dodeljena svega jedna licenca (koja će se plaćati 23 miliona dinara (oko 260.000 €), što se lako može objasniti činjenicom da su četiri frekvencije već zauzete za javni servis (2 za radiodifuznu ustanovu Srbije, i 2 za istu takvu ustanovu Vojvodine), previše ravnom konfiguracijom zemljišta i želji RRA da razvija lokalne kanale koji bi pokrivali i brojne nacionalne manjine u toj pokrajini. Emiteri koji posebnu pažnju posvećuju kulturi, obrazovnom i dečjem programu moći će da računaju na popust od najviše 20% cene licence.

Dozvolu za emitovanje TV programa za područje glavnog grada dobiće šest stanica. To zadovoljstvo će ih koštati 12 miliona dinara (140.000 €), pa se čini da je jedini kriterijum za cenu dozvole bila pokrivena populacija. Ovaj kriterijum može postati sporan kada se budu dodeljivale regionalne dozvole za ostatak Srbije, jer je ravničarska područja mnogo lakše pokriti predajnicima nego planinska, a ako dozvola isto bude koštala, televizije iz centralne Srbije teže će ostvarivati profit od vojvođanskih, jer će im trebati više lokacija za pokrivanje iste populacije, čime se troškovi poslovanja povećavaju.

Ovim konkursom će se ostvariti značajna pomeranja u etru: npr. u Beogradu, ako saberemo dve frekvencije zakonom predviđene za emitovanje nacionalne televizije (frekvencije na kojima sada emituje Treći kanal biće dodeljene nekom drugom emiteru), pet privatnih kanala s nacionalnim pokrivanjem i šest s dozvolom isključivo za Beograd, dobijamo 13 kanala sa sedištem u Beogradu. Ovo znači da će mnoge stanice morati da budu ukinute, jer se trenutno u Beogradu nalazi sedište barem 18 kanala (RTS1, RTS2, RTS 3K, Pink, BK, B92, Studio B, Politika, Art kanal, Stankom, Košava, Kanal D, Happy TV, SOS kanal, TV Metropolis, Palma, IBC, Info 24, a možda ima još neki kojeg se nisam setio).

S obzirom na činjenicu da u Srbiji trenutno postoje svega tri privatne TV mreže s nacionalnom pokrivenošću, dodeljivanjem pet licenci će se omogućiti ulazak barem dva nova kanala u trku za gledanost. Predviđena naknada za nacionalnu TV frekvenciju inače je 13x veća od one koju TV Nova ili RTL televizija plaćaju u Hrvatskoj (tamo iznosi 400.000 kuna, tj. oko 4.600.000 dinara), tako da se lako može desiti da ova finansijska prepreka bude previsoka za mnoge domaće stanice. U medijima se već spekuliše o tome da je vlada veliko interesovanje stranih medijskih firmi za ulazak na domaće tržište.

Konkurs se odnosi i na radio-programe: biće dodeljeno pet nacionalnih licenci, jedna za Vojvodinu i 14 za Beograd (trenutno u Beogradu postoji preko 90 radio stanica). Godišnja cena licence za emitovanje radio programa pet puta je manja nego za televizije s istim pokrivanjem.

Predsednik Saveta RRA Nenad Cekić najavio je da će emiteri biti ohrabrivani da se udružuju i zajednički koriste frekvencije po principu time sharinga, kao i da pokušaju da nađu zajednički jezik s kablovskim operaterima i, u slučaju da ne dobiju dozvolu, svoju TV stanicu pozicioniraju kao isključivo kablovski kanal.

Dobitnici prava na korišćenje frekvencija moraće da zadovolje određene uslove (kvalitet slike/zvuka, prostorije, studijska tehnika, programska koncepcija i šema, postojanje dovoljnih finansijskih sredstava za nabavku tehničke opreme i realizovanje uređivačkog koncepta, transparentnost strukture vlasništva i nepostojanje medijske koncentracije tj. prevelikog udela u tržištu), a ko će dobiti frekvenciju biće odlučeno na osnovu kriterijumima koji uzimaju u obzir rejtinge u prethodnom periodu, uspešnosti poslovanja, doprinos raznovrsnosti programa i ponašanje emitera u prethodnom periodu.

RRA je najavila da će uporedo s konkursom ići i proces pretvaranja RTS u javni servis, što podrazumeva pravljenje deobnog bilansa, a zatim osnivanje dve nove kuće, Radiodifuzne ustanove Srbije (s dva TV, tri FM i tri AM programa) i Radiodifuzne ustanove Vojvodine (s dva TV, tri FM i dva AM radio programa). Savet RRA treba da izabere UO obe radiodifuzne ustanove, koji zatim raspisuju konkurse za direktore tih kuća. Paralelno s njim treba da budu formirani njihovi programski odbori, kako bi se ostvario „širi društveni uticaj na kreiranje uređivačkog koncepta javnog radiodifuznog servisa“. Inače, za potrebe javnih servisa u Srbiji je izdvojen veći broj mreža nego što je to standard u Evropi.

U Srbiji trenutno postoji oko 700 radio i 200 TV stanica.

Vlada Srbije je nedavno usvojila sve dokumente neophodne za raspisivanje ovog konkursa, a to su Strategija razvoja radiodifuzije u Srbiji do 2013. godine, plan raspodele radiofrekvencija i pravilnik o naknadama za emitovanje radio i televizijskog programa. Strategija razvoja radiodifuzije (koju možete preuzeti sa www.rra.org.yu) sadrži još neke zanimljivosti, poput procene da su prihodi od reklamiranja srpskih elektronskih medija u 2005. iznosili nekih 65 miliona evra (na televiziju otpada 94%, a na radio 6% navedene sume), najave formiranja paketa Telekoma Srbije kojim bi se „podigao“ signal zainteresovanih domaćih RTV stanica na satelit, regulacije stanja u vezi s kablovskom televizijom (izdavanje dozvola, nadzor nad sadržajem emitovanih programa i poštovanja autorskih i srodnih prava), podsticanja digitalnog emitovanja (DVB-T, DVB-C, DVB-S i DVB-H, DAB i Digital Radio Mondiale), te nadzora nad radom emitera (emiteri s nacionalnom pokrivenošću biće pod neprestanim nadzorom).

Strategijom se predviđa zabrana emitovanja pornografskog i sadržaja s ekstremnim nasiljem putem etra, dok bi oni mogli biti dostupni gledaocima kodiranih kablovskih kanala. Takođe se ograničava emitovanje programa „čiji sadržaji mogu da naškode fizičkom, mentalnom ili moralnom razvoju dece i omladine“ na period od ponoći do pet sati ujutru. Posebno će se nadgledati rad svih emitera (a posebno javnih servisa i nacionalnih emitera) u informativnom programu tokom predizborne kampanje.

Međutim, jedna od najpozitivnijih stvari koja stoji u usvojenoj Strategiji razvoja radiodifuzije jeste to što se predviđa stvaranje jedinstvenog emisionog sistema kao javnog preduzeća odvajanjem delova RTS-a i moguće još nekih emitera koji imaju odgovarajuća postrojenja, a čiji bi cilj bio da svi emiteri imaju ravnopravan pristup TV i radio predajnicima.

Nasuprot ovim pozitivnim tonovima, u Strategiji se konstatuje da je potrebno usvajanje dodatne zakonske regulative koja bi omogućila RRA da sprovodi svoje odluke o oduzimanju licenci i sprečavanju emitovanja ilegalnih radio i TV programa i strožije kazni piratsko emitovanje, kaznom u srazmeri s brojem dana nelegalnog emitovanja, a preporučuje se i da se omogući da kazne za pirateriju i teže programske prekršaje izriče RRA, a ne neefikasno sudstvo.

RATEL proradio

Republička agencija za telekomunikacije (RATEL) objavila je da joj je Ministarstvo za kapitalne investicije (MKI) 16. januara ustupilo opremu, softver i baze podataka neophodne za planiranje i raspodelu frekvencija, kao i izdavanje dozvola za njihovo korišćenje. Oko ove opreme je nastao spor između RRA, RATEL-a i MKI, jer je Radiodifuzna agencija tražila od RATEL-a da Vladi prosledi Plan raspodele radiofrekvencija, dok je RATEL tvrdio da to ne može da učini, jer mu MKI nije omogućilo korišćenje odgovarajuće opreme, softvera i podataka. U međuvremenu je to izglađeno, pa se očekuje da RATEL konačno krene da obavlja svoj posao.

RATEL je takođe pozvao Internet provajdere i kablovske operatere da se evidentiraju. U upitnicima na svom sajtu RATEL praktično od ovih firmi zahteva da mu obelodane praktično celokupno svoje poslovanje (broj korisnika, troškove za autorska prava, troškove distribucije, prihode od korisnika i iz drugih izvora, detaljan opis infrastrukture, kapacitet linkova, broj zaposlenih i slično), što su podaci s kojima svakako treba pažljivo rukovati, a RATEL nigde nije izrekao garancije da oni neće dospeti u ruke konkurencije.

Od RATEL-a mnogi građani s pravom očekuju da što pre izda dozvole novim operaterima fiksne telefonije, omogući korišćenje VoIP usluge, te dozvoli uspostavljanje novih Internet linkova prema inostranstvu ili barem natera Telekom da svim Internet provajderima (i kablovskim i klasičnim) pristup Internetu prodaje pod istim uslovima.
- 06:06 - a šta ti misliš (5) - pretvori u hardver - link na ovaj post

utorak, 17.01.2006.

Vesti iz nesvesti

Bil Merit, prvi čovek Diša u Teksasu, pored novopostavljene table s imenom mesta Proglasio se za dopisnika

Izvesni Miodrag Ignjatović, doktor filozofije, pisac i bivši savetnik Ministra prosvete poslao je uredništvu „Politike“ pismo (pogledati ovde) u kome ga predsednik opštine Batočina akredituje za stalnog dopisnika tih dnevnih novina iz Batočine. Po izjavi srećnog dobitnika, on se s predsednikom opštine Radišom Miloševićem složio da bi najbolje bilo da piše za Politiku. Sam Radiša Milošević, međutim, na pitanje — otkud to da zapošljava ljude po drugim firmama izjavio je: „Ne znam o čemu govorite, možda mislite na onog pisca koji je hteo nešto da piše za novine. Ma, ja sam to potpisao samo onako, nisam ni znao šta potpisujem.“, dok je o Ignjatoviću rekao „On pojma nema, ja sam samo želeo nekako da ga otkačim.“ i čudio se što se novinari interesuju za tako banalnu stvar. Novopostavljeni dopisnik je, očigledno ushićen svojim novim poslom, potvrdio da očekuje da mu se jave iz „Politike“ i potvrde postavljenje i najavio da će pisati za džabe, jer mu je cilj samo da se glas o Batočini čuje. Naravno, bizarnu vest je objavila sama „Politika“ u broju od ponedeljka.

Mesto promenilo ime zbog besplatne televizije

Klark (Clark), mesto sa stotinjak stanovnika u Teksasu od novembra nosi ime Dish (antena), po satelitskoj platformi Dish Network firme Echostar. Ovaj potez novog prvog čoveka, 30-godišnjeg advokata Bila Merita (Bill Merrit) usledio je po obećanju da će svih 55 domaćinstava dobiti desetogodišnju pretplatu na osnovni paket satelitske platforme Dish Network. Mesto je 2000. godine osnovao izvesni L.E. Klark (Clark) po kome se zovu praktično sve ulice i trgovi, a donedavno i sam gradić. Međutim, on je izgubio na izborima za „gradonačelnika“ za jedan glas (40:39) nakon dugogodišnjeg rivalstva sa porodicom Merit koje se ogledalo u suđenjima i sitnim pakostima. Stoga se ipak može zaključiti da je pravi motiv promene imena mesta obična zloba. Pikanterija je da bivši prvi čovek mesta, 71 godinu stari L.E. Klark nije odbio pretplatu na Dish Network. Priču je na šaljiv i jako zabavan način ovog vikenda obradio The Daily Show: Global Edition (emituje se na kanalu CNN International), a čiji će voditelj Džon Stjuart (Jon Stewart) voditi ovogodišnju ceremoniju dodele Oskara.

Inače, ovo nije prvi ovakav slučaj u SAD. Naime, još 1950. je novomeksički gradić Hot Springs postao Truth or Consequences nakon što je Ralf Edvards (Ralph Edwards), voditelj istoimene radio emisije obećao da će snimanje preseliti u to mesto. Pedeset godina kasnije, u doba dotkom groznice, Halfway (Oregon) postao je Half.com po firmi koja prodaje polovne knjige, CD-ove, videokasete i igrice, doduše samo na godinu dana, a u decembru je gradić Santa u Ajdahu (Idaho) postao Secretsanta.com. The Register, britanski sajt sa vestima o tehnologiji, poznat i kao El Reg, zajedljivo je primetio da očekuje da, u skladu s novouspotavljenim trendom, gradić Eseks (Essex, Connecticut) uskoro neizbežno promeni svoje ime u Essexgirlssuckfatones.nu.
- 03:55 - a šta ti misliš (3) - pretvori u hardver - link na ovaj post

ponedjeljak, 16.01.2006.

Odlična mikro-serija na Studiju B

Petar Kralj (levo) kao Sakupljač Prošle nedelje na beogradskoj televiziji Studio B prikazano je pet epizoda dramskog serijala Sakupljač, urađenog po novoj knjizi „Dvanaest zbirki i čajdžinica“ poznatog domaćeg pisca Zorana Živkovića. Svaka epizoda traje deset minuta, a Petar Kralj igra glavnu (i naslovnu) ulogu. U ovoj, prvoj dramskoj seriji u produkciji Studija B uz njega se pojavljuje još jedan glumac, različit od epizode do epizode, a menja se i sakupljačeva strast: tako on skuplja dane iz tuđeg sećanja, nadu drugih ljudi, autograme onih koji će uskoro umreti... Serija je urađena s minimalnim tehničkim sredstvima, što će reći da je gledaocu prepušteno da sam dočara neke detalje, a režiser je mladi Marko Kamenica.

Bez obzira na očigledno skromnu produkciju, epizode su jako intrigantne i teraju gledaoca na razmišljanje o nekim suštinskim stvarima, što ih donekle čini sličnim Zoni sumraka.

Dr Zoran Živković (1948) inače je poznat kao jedan od najprevođenijih srpskih pisaca, ali i po tome što je preveo gomilu naučnofantastičnih i naučnopopularnih knjiga, počev od Klarkovih Odiseja, preko Hokingovih dela „Kratka povest vremena“ i „Kosmos u orahovoj ljusci“, pa sve do knjige „Euklidov prozor“ Leonarda Milodinova. Dobitnik je Svetske nagrade za fantastiku (World Fantasy Award) 2003. godine za kratki roman „Biblioteka“ koji se sastoji od šest priča, a zanimljivo je da je njegova priča „Voz“ (iz zbirke „Nemogući susreti“) u septembru doživela radijsku premijeru na BBC 4.
- 01:02 - a šta ti misliš (0) - pretvori u hardver - link na ovaj post

ponedjeljak, 09.01.2006.

Laži o rejtingu na Pinkovom dnevniku i sajtu

Jedan promil razlike između Pinka i RTS 1 Kao što sam već napisao u jednom od ranijih članaka, do Nove godine nije bilo izvesno koja će televizija poneti titulu najgledanije u Srbiji u 2005. Za to mesto su se borili Pink koji je godinu dobro počeo i RTS1 koji je počeo obilato da nadoknađuje u „jesenjoj sezoni“. Zbog toga je Pink totalno istumbao satnicu. U međuvremenu, AGB Nielsen Serbia, referentna agencija za TV rejtinge u Srbiji objavila je rezultate. Razlika između ove dve stanice iznosi jedan promil (za one koji nisu vičniji matematici, to je deseti deo procenta), nažalost u Pinkovu korist. Iako mi ni Tijanićev RTS sa „devojčicama sa golim pupkovima“ nije previše simpatičan, svakako da je mi televizija koja u prajm tajmu emituje latino-serije 7 dana nedeljno i na kojoj dve večeri nedeljno dominira novokomponovani šund iz Grand produkcije još manje bliska.

Elem, rezultati su sledeći: Pink je prvi sa 22,5% gledanosti, drugi je RTS 1 sa 22,4%, treći BK sa 11,2%, četvrti B92 sa 6,8%, peti RTS 2 sa 6,3% i šesti RTS 3 (tj. 3K) sa 3,5%. U poređenju s prošlogodišnjim AGB-ovim rezultatima, položaj su promenile jedino RTV B92 koja je s petog prešla na četvrto mesto i RTS 2 koji je s njom zamenio mesta. Značajan porast gledanosti zabeležio je RTS 1, koji je sa 20,1% skočio na 22,4% i B92 koji je sa 5,3% porastao na 6,8%. Najveći gubitnici su RTS 2 koji je s 8,2% pao na 6,3% i Treći kanal koji je sa 5,0% pao na 3,5%. Ukupan rejting svih RTS-ovih kanala je, dakle, pao. U 2004. godini RTS je sa svoja tri programa držao trećinu tržišta (33,3%), dok je ove godine njegov udeo u ukupnom TV auditorijumu manji i iznosi 32,3%. Stoga Tijanićeve tvrdnje da je RTS sada gledaniji baš i nisu potkrepljene brojkama, već bi se moglo pre reći da je on RTS1 uspeo da približi Pinku, ali su zbog verovatno jačeg finansiranja prvog programa državne televizije trpeli RTS2 i RTS3.

Pink je u sredu u svom dnevniku ponosno objavio kako su najgledaniji, pritom iznoseći pogrešne podatke, po kojima je razlika u gledanosti između te stanice i RTS1 26x preuveličana. Ta vest se i dalje nalazi na njihovom sajtu (ovde), a izmišljeni rejtinzi glase Pink — 21,9%, RTS1 — 19,3%. Kuriozitet je da je su u vesti i agenciju prekrstili, nazvali su je ABG umesto AGB.

AGB je objavio i spisak najgledanijih 15 emisija u 2005. Prvih 5 emisija na spisku pripadaju televiziji Pink. Najgledanija emisija bio je film „Ivkova slava“ emitovan u udarnom terminu za doček Nove godine 31.12.2005, a na spisku se pored 8 Pinkovih nalazi i 7 emisija sa RTS1, što znači da niti jedna druga televizija nije uspela da nekom svojom emisijom uđe na spisak 15 najgledanijih. Ovo nije iznenađujuće, jer se retko dešava da bilo koja druga televizija uspe da se probije u takav spisak za određeni mesec. To je tokom godine uspelo jedino RTS2 tokom leta pojedinim sportskim prenosima, televiziji B-92 u maju prenosom finala Lige šampiona i BK televiziji u prvim mesecima 2005. zahvaljujući kvizu „Želite li da postanete milioner?“. U spisku najgledanijih emisija za 2005. pretežno su domaći filmovi i serije, fudbalske utakmice i latinoamerička serija „Rubi“, adut Željka Mitrovića.

Ovaj status kvo na srpskoj TV sceni svakako nije nimalo poželjan i šteta je što još nismo videli ulazak stranih igrača na srpsko tržište. Potencijalnih televizija—kandidata za kupovinu ima mnogo, ali se čini da se to koči na nekom državnom nivou. Npr. čini se da se državi isplati da „u zagrljaju“ i dalje drži kanal TV Politika, iako tamo zaposleni godinama ne dobijaju platu i odavno mole da ta stanica bude prodata kako bi mogli da rade.

Ostaje samo nada da će se stvari značajno promeniti u novoj 2006, kako bi sadašnji najveći igrači bili naterani da poštuju neke osnovne civilizacijske tekovine televizijskog biznisa poput poštovanja satnice, nekorišćenja skrivenih reklama (plakati sponzora u studiju, voditelji koji drže brendirane flaše u rukama, razne reklamne animacije koje delimično prekrivaju sliku...), neemitovanja jeftine zabave na nacionalnoj televiziji itd.
- 23:09 - a šta ti misliš (2) - pretvori u hardver - link na ovaj post

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>