:::::::kr@vljeLUDILO:::::::

< lipanj, 2005  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

WELCOME
dobar dan na kravljem LUDILU!ovo je blog za svakoga i sve one ostale
Ako imate problema samnom ili s mojim blogom, javite mi se na tuznaprica@yahoo.com










Linkovi
Blog.hr
Forum
Monitor
Pogodak!
Google
Yahoo!
Yagoohoo!gle
T-portal
T-Mobile
VIP portal
VIPnet
HG Spot Online
Nabava.net
Bug Online
Gamespot
Digital Blasphemy
Miniclip.com
Pollhost.com
Freelogs.com
ClockLink
Image Shack

BLOGOVI
Sex machine
Animal World
Linkin Park
American Idiot
Wallpapers & Games
Tarantino
Debeli patliđanko
Spider-man
Dnevnik Nane Punk
Bobinac
Blogomobil
Jesus Quintana
The Last Broadcast
Redpen

::Obavezno::


SURVIVOR
Petros-moji favoriti, nažalost više ne postojeHrvatska verzija najpopularnijeg reality showa zablistala je u punom sjaju.Brojni zadaci, zanimljivi sudionici, šaljivi komentari natjecatelja, zgodne natjecateljice i prekrasni pejzaž mljeta....Hrvatsku verziju Survivora emitira HRT2 ponedjeljkom i četvrtkom u 20:55.Show je otkupila televizijska kuća AVA, a glavni sponzori su joj 24 sata i MaxADSL.Jedina razlika između originalne verzije i domaće je nešto manji nagradni fond(u domaćoj 750.000 kuna, umjesto originalnih milijun dolara), i sitne izmjene u pravilima.Postoje igre za imunitet i one za nagradu.Ekipa koja osvoji natjecanje za imunitet ne odlazi na plemensko vijeće, gdje ekipa mora izbaciti jednog člana.U igrama za nagradu moguće je osvojiti večeru, voćni kup, party za ekipu itd...No, plemena Ammos i Petros službeno više ne postoje.Zato što su sada dva plemena ujedinjena-od sada postoji samo jedno pleme.Sada na natjecateljima ostaje da se prilagode kako znaju i umiju.Show je zaista zabavan, i ako vam se svidio BB(meni se nije), obavezno ga pogledajte.Sve o domaćem Survivoru možete saznati ovdje.Ako vas zanima strani kliknite ovdje.

IZGUBLJENI
Po meni, najbolja serija Nove tv je IZGUBLJENI.
Obožavam ju.Ako neznate ona je u utorak u 21:40, iza po ure torture.Likovi su odlični, makar nema poznatih glumačkih imena.Radnja serije se vrti oko grupice od četrdesetak preživjelih nakon pada aviona na misterioznom otoku.Avion je letio iz Sidneya prema Los Angelesu, no putem je skrenuo s kursa te zato preživjeli gube svaku nadu da će ih itko ikad pronaći.Ovo je KateNa otoku se zbivaju zaista čudne stvari, kao npr. polarni medvjedi(to je tropski otok), čudovište iz šume koje ruši dvreće, preživjeli imaju iste noćne more....Nemogu se odlučiti koji mi je lik najbolji, jer su stvarno svi sjajni.Važniji likovi su doktor Jack, kojeg glumi Mathew Fox, koji se isprve nametnuo kao vođa.Racionalan je, ali zna izgubiti glavu.U stalnom je sukobu, kao i većina preživjelih, sa Sawyerom koji stalno nešto skriva i sukobljava se sa svakime.Međutim, on je meni fenomenalan i jedan mi je od najboljih likova.Glumi ga Josh Holloway.Svi muškarci se bore za naklonost Kate, pjegave ljepotice, koja skriva mnoge tajne, a glumi ju Evangeline Lily.Također jedan od najvažnijih likova je Sayid(kojeg glumi Naveen Andrews), bivši irački vojnik, koji je također vrlo sposoban.Ovo je John LockeNajljući je Sawyerov neprijatelj.Nedavno se sprijateljio s Shanon(Maggie Grace), ljepoticom koja je počinila incest sa svojim takozvanim bratom Booneom(Ian Somerhalder).Boone je sada stalno u društvu supersposobnog Lockea, kojeg je utjelovio Terry O'Quinn.Za Johna Lockea, uz kojeg preživjela jedino mogu opstati na otoku, vežu se mnoge tajne.Prije nesreće bio je invalid i radio je u tvornici šibica, a nakon nesreće pretvorio se u najsposobnijeg i najvještijeg člana, koji je dežurni lovac.Oni kao da ima neku tajnu vezu s otokom.U sukobu je s Michaelom, kojeg glumi Harold Perrineau, o odgoju Michaelova djeteta Walta, koji osjeća iznimnu privrženost Lockeu, koji ga uči vještinama preživljavanja u divljini.Ovaj je Walt, najmlađi od svih preživjelihWalt je najmlađi član preživjelih, a glumi ga Malcolm David Kelley.Claire je trudna djevojka, koju glumi Emilie de Ravin, a Charlie(Dominic Monaghan) je iznimno voli, te osjeća da je mora zaštititi.Njega i Claire je oteo tajnoviti Ethan, kojeg su preživjeli uspjeli "eliminirati".Od likova tu su još korejski bračni par Jin(Daniel Dae Kim), koji je u sukobu s Michaelom, a ne zna engleski, i Sun(Yunjin Kim), koja je iznimno dobroćudna i pomaže ostalim preživjelima.Ona je vrlo pametna i smirena.Dežurni komičar je predebeli Hurley, a glumi ga Jorge Garcia.Serija je legendarna.Morate pogledati barem jednu epizodu.Obožavam je!Ako vas zanima nešto više možete to saznati ovdje.Ova serija se vrti i na američkom kanalu ABC, pa o njoj možete saznati i ovdje.

BUMERANG
Eto, nisu mi samo Izgubljeni odlični na Novoj.Naša Mala Klinika je na Novoj Tv postigla odličan uspjeh, te su se gazde te kuće odlučile na još jednu domaću humorističnu seriju.Ja sam prije gledao NMK, ali mi sada već ide na kurac.Bumerang je puno bolja serija od NMK.Glavni lik je mlada novinarka Martina Kralj, koju glumi voditeljica BB-a Daria Knez.Ona je poštena i istinoljubiva.Radnja se događa u izmišljenoj TV postaji TV Bumerang čiji je novi vlasnik hrvatski imigrant Thomas Mršič, koji se upravo vratio iz Australije.Ne barata savršneo hrvatskim jezikom, pa u rečenicama šesto mješa riječi iz engleskog i hrvatskog.Utjelovio ga je Zlatan Zuhrić.Ostali likovi su Vlatko Poklepović, ulizica koja se pokorava svakome tko vlada, glumi ga Ljubomir Kerekeš.Tu je i Emil Belamarić, šminker zaljubljen sam u sebe, opaka tajnica Željka, voditeljica vremenske prognoze Hana, pipničarka Sofija, njen drug Lovro itd.Možete ju gledati srijedom u 20:00.Preporučam vam da je pogledate jer je zaista smiješna i zabavna.Sve o seriji možete saznati ovdje.

ZANIMLJIVOST
“Vozili smo nekoliko kilometara dok nismo ušli u šumu.Ušli smo u šumu i tražili mjesto pogodno za masovno pogubljenje.Naredili smo zarobljenicima da iskopaju svoje grobove.Samo su dvijca plakala,svi ostali pokazali su hrabrost.Što svi oni mogu misliti?Vjerujem da se svaki od njih nadao da neće biti ustrijeljen.Nisam osjećao ni najblaže uzbuđenje ili samilost.Tako je kako je i kako treba biti” -iz dnevnika zapovjednika posebnih njemačkih postrojbi o masovnom strijeljanju Židova

Image Hosted by ImageShack.us
Crveni Barun
Svakako najpoznatiji zrakoplov iz I. svjetskog i jedan od najpoznatijih zrakoplova svih vremena bio je njemački Fokker DR I kojim je pilotirao njemački letački as Manfred von Richthofen.Zbog boje svoga aviona poznat i kao Crveni Barun, ostvario je najveći broj zračnih pobjeda na obje strane.Svoj niz pobjeda započeo je u rujnu 1916. godine, da bi u sljedećih 15 mjeseci oborio ukupno 80 savezničkih aviona.Za vrijeme "Krvavog travnja" i bitke kod Arassa 1917. godine Crveni Barun uspio je oboriti čak 20 savezničkih zrakoplova.Tek pred kraj 1917. godine Fokker je ponudio slavnom njemačkom asu novi trokrilni zrakoplov Fokker Dr I po kojem će postati poznat.Avion se odlikovao odličnim penjanjem i okretnošču.Iako mu se novi lovac u početku nije sviđao, kasnije je ipak prešao na njega i postao svojom karakterističnom pojavom strah i trepet za savezničke pilote iznad zapadne Europe.Ipak, Crveni Barun nije uspio pobjeći zloj sudbini-oboren je 21. travnja 1918. godine.Britanci su zbog podizanja vlastitog morala obznanili da je Richthofena oborio njihov pilot, iako je zapravo oboren strojničkom paljbom sa zemlje.Britanci su pokopali Crvenog Baruna uz sve vojne počasti, iako je za njih predstavljao pravu pošast u jednom periodu I. svjetskog rata.

11.06.2005., subota

DOSJE:Oceani i živi svijet u njima

Riba Leptir

Život je nastao u moru prije mnogo milijuna godina.Danas mora prekrivaju 71% površine planeta i stanište su bezbrojnim RIBAMA, GLAVONOŠCIMA, MORSKIM PSIMA, MEDUZAMA i SISAVCIMA.Najraznolikiji morski život buja u toplim plitkim vodama koraljnih grebena, gdje žive nevjerojatno obojene RIBE LEPTIRI i RIBE ANĐELI.U dubljim vodama plivaju KITOVI, DUPINI i PLISKAVICE.Većina biljaka i životinja živi bliže morskoj površini.Sunčeva svjetlost prodire kroz površinu, omogućujući bujanje mikroskopskih biljaka kao što su ALGE KREMENJAŠICE.Manje životinje žive hraneći se tim mikroskopskim biljkama.Njih jede veće životinje, a njih opet još veće životinje, i tako sve do velikih morskih predatora kakvi su morski psi.Danas su mnoge morske boljke i životinje ugrožene:ljudi u more ispuštaju kemijski otpad, umjetna gnojiva kojima su rijeke zagađene ubrzo dolaze do mora ulijevanjem rijeka, a i lov na ribu je prerastao svaku mjeru, tako da se morski sisavci koji se njome hrane, uključujući TULJANE i dupine, moraju neravnopravno nadmetati s ljudima za ulov, pri čemu često i pogibaju.

Još jedna riba leptir

Ovdje su nabrojani neki od najpoznatijih živih bića u morima.
RESOPERKE-živi ostaci pretpovijesnih vremena, iako su prvi put pronađene tek 1938. godine.Žive u blizini otoka COMORA uz obalu JUGOISTOČNE AFRIKE, u moru dubokom od 70 do 400 metara.Odrasla resoperka duga je oko 1,7 m.Danas je ugrožavaju skupljači prepariranih riba i lovci na suvenire.PLANKTONI-milijarde sićušnih biljaka i životinja lebde u morskoj vodi.Njihovo je zajedničko ime "planktos", što znači lutalica.Planktoni su hrana mnogim morskim ribama i organizmima.SJEVERI KIT-je drugo najveće živo biće na zemlji, odmah iza PLAVETNOGA KITA.On živi posvuda, od polova do tropskih područja.Naraste do 25 metara i teži oko 73 tone.Hrani se malenim lebdećim račičima, cjedeći ih pritom iz vode kroz usi do rožine, koje vise s gornje usne.HARINGA-zvan i SLEĐ.

Kit ubojica

Nekada su u oceanima živjela nepregledna jata haringa.Ona su bila lak ulov za ribarske brodove, a ljudi su ih cjenili zbog ukusna mesa.Danas je haringa izuzetno rijetka u oceanima zbog izlova.Haringe se hrane planktonom.MORSKI PAS PJEŠČAR-potječe iz porodice najagresivnijih živih bića u oceanima-morskih pasa.Nemilosrdni napadač pas pješčar lovi i prije nego što se rodi, još dok je u majčinoj utrobi.Ondje se nalazi 10-15 embrija koji se tijekom razvoja međusobno jedu dok ne preostanu samo dva.Oni se rađaju potpuno razvijeni i odmah otplivaju, te počnu loviti ribu da bi narasli do 3,5 m.SRDELA-PACIFIČKA SRDELA srodna je haringama.Istoj skupini pripadaju i PAPALINE i LOJKE.Njih love veći stanovnici mora, npr. tuljani.SABLJARKA-ima "nos" kao koplje i jedna je od najbržih riba.U naletima pliva i brzinom od 95 km/h.Izgledom je slična jednoj vrsti morskoga psa s velikom leđnom perajom i ribi MARLINU, a teži do 675 kg.

Mali kit beluga

Sabljarka napada probadanjem plijena sa strane, a zatim tako nabodeni plijen proguta.RAŽA-raža MANTA lelujajući "krilima" kruži blizu površine mora, svojim ustima poput lijevka crpi vodu s manjim morskim bićima.Ovu ražu negdje još nazivaju i "VRAŽJOM RAŽOM" jer na glavi ima dva "roga".Najveće narastu do 6 metara, mjereno od jednog do drugog vrha "krila", a mogu težiti i do 1600 kg.KORALJNI GREBENI-koralji rastu uglavnom u plitkim vodama gdje je temperatra uvijek iznad 17 stupnjeva celzija.Najbolje bujaju na temeraturama iznad 20C.

Još jedan kit ubojica

Većina koralja građena je od sićušnih životinjica, POLIPA, koje izgledaju kao malene vlasulje.Svaka od njih izlučuje oko svojega mekanog tijela tvrdi kostur u obliku čašice.Kako koraljni polipi odumiru, njihove kolonije srastaju s kolonijama drugih koralja i životinja, pa tako nastaju krhki koraljni grebeni.RIBA ANĐEO-oko koraljnih grebena žive jarko obojene ribe.Takve blještave boje privlače spolne partnere, omogućuju prikrivanje i drže podalje suparnike za teritorij.

Morski pas tigar

Riba anđeo hrani se manjim biljkama i životinjicama koje se zadržavaju u pukotinama i rupama.MEDUZA-mnoge meduze mogu plivati naizmjeničnim snažnim ritmičkim stezanjem i opuštanjem mišiča klobuka(glavni dio tijela).Lovkama koje vuku sa sobom omamljuju manji plijemn, kao što su ribe i kozice, i privlače ga prema želucu koji se nalazi u središtu klobuka.KIRNJA-Kirnje žive oko koraljnih grebena i mog biti duge i do 3 metra.Kirnja u usjeklini vreba na plijen i često ga proguta cjeloga, jednim zalogajem svojih golemih usta.Točke koje se ističu na njezinom tijelu omogućuju joj da se prikrije među mnogim jarkim bijama koraljnoga grebena.

Morska kornjača

MURINA-premda su murine na glasu kao ljuti grabežljivci, one se najradije zadržavaju u rupama i pukotinama morskoga dna te ujedaju obično samo kada su napadnute.Murine su grabežjivci; neke među njima love ribu, a druge jedu rakove i školjkaše.DALLOVA PLISKAVICA-postoji šest vrsta pliskavica.Najveća je dallova pliskavica.Teži i do 250 kg.Živi u sjevernom TIHOM OCEANU, od KALIFORNIJE do JAPANA.Pliskavice se obično zadržavaju bliže obali gdje love manju ribu, LIGNJE i druge morske životinje.PLAVOPRSTENASTA HOBOTNICA-ovaj zastrašujući stanovnik Tihogga oceana veoma je opasan.Njegov otrovni ugriz može ubiti čovjeka.Kad je u opasnosti, nejasno obojeni prstenovi na njenu tijelu poprimaju, kao znak upozorenja, plavu boju.BRZAN-brzani skladno lete, a zatim se obrušavaju na plijen uz morsku površinu.Oni također gnjave i dosađuju drugim morskim pticama sve dok one ne ispuste svoj plijen.Za vrijeme sezone parena brzani se gnijezde na malenim otočićima u tropskim područjima.

Riba s Bahama

- 21:54 - Komentiraj (5) - Na papiru - #

10.06.2005., petak

DOSJE:Dinosauri

Diplodocusi

Dobu DINOSAURA prethodilo je veliko izumiranje krajem PALEOZOJSKE ere, prije oko 250 milijuna godina.Tada je, iz znanstvenicima nepoznatog razloga, izmurlo čak 95% svih živućih vrsta.za oporavak biljnog i životinjskog svijeta bilo je potrebno 15 milijuna godina, i tek se stredinom TRIJASA počinje javljati veća bioraznolikost.Negdje u to vrijeme, prije oko 235 milijuna godina, pojavili su se prvi dinosauri.Dvije su osnovne skupine dinosaura-ORNITISCHIA i SAURISCHIA.Skupini ORNITISCHIA pripadale su one vrste dinosaura čije je kukovlje bilo slično kukovlju ptica, a stidne kosti okrenute unatrag.Svi su bili biljojedi, a dijelimo ih u tri skupine.TIREOFORE su bili četveronožni opločeni i oklopljeni dinosauri, MARGINOCEFALI su imali glave s koštanim ukrasima ili rogovima, a ORNITOPODI su bili dvonožni biljojedi.Svima im je zajednička građa čeljusti i zuba, koji su se specijalizirali za učinkovito brštenje i žvakanje biljaka.U ranom su trijasu kopnom dominirali gmazovi nalik sisavcima iz skupine DICINODONATA, a iz te su se skupine razvili CINODONTI, koji se preci današnjim sisavcima.Sredinom trijasa iz skupine gmazova ARHOSAURA izdvojile su se razvojne linije KROKODILA, PTEROSAURA i DINOSAURA, koji su se pak filogenetski razdvojili u skupine Ornitischia i Saurischia.Fosili jedne od najranijih skupina dinosaura pronađeni su na području ARGENTINE i BRAZILA u stijenama čija je starost procijenjena na oko 228 milijuna godina.Jedan od identificiranih rodova ovih ranih dinosaura bio je EORAPTOR.Njegov je gotovo potpun kostur pronađen 1991. godine, a otkriva da se radi o relativno malenim organizmima, tek oko jedan metar dugima, mase oko 11 kilograma.Pretpostavlja se da je bio agilan i žestok lovac, koji je lovio guštere i životinje nalik sisavcima.Njegov je suvremenik HERRESAURUS bio veći od njega, dužine oko 5 metara, i težak poput ponija.On je bio jedan od najvećih lovaca toga doba, a lovio je manje dinosaure biljojede.Nekoliko milijuna godina kasnije, u kopnenim ekosustavima kasnog trijasa, glavni predator iz skupine dinosaura postaje rod COELOPHYSIS.To su bili relativno mali mesojedi predatori, koji su se hranili i strvinama, a pretpostavlja se da u vrijeme oskudice hrane tijekom sušnog razdoblja bili i kanibali.Maksimalna im je dužina od vrha njuške do repabila oko 3 metra, a u kukovima su uspravno stojeći bili visoki oko 1 metar.Težili su svega oko 40 kg.U JURI, golema kontinentska masa PANGEA polako se lomila, ali je flora i fauna čitavog kopna bila još uvijek vrlo slična.Prema kraju jure to se promijenilo te se javljaju prvi znaci različitosti.Bilo je to razdoblje velike raznolikosti skupine krokodila, a potkraj jure pojavljuju se i prve ptice(ARCHAEOPTRIX).U međuvremenu je nebo pripadalo velikom broju vrsta pterosaura, poput rodova DIMORPHDON i RHAMPHORHYNCHUS, koji su još uvijek bili obilježeni primitivnim osobinama, poput dugog repa.Osim veće bioraznolikosti dinosaura, jedna od najzapaženijih promjena tijekom jure u odnosu na trijas bila je i njihova veličina.SAUROPODI su bili izuzetno veliki četveronožni biljojedi dinosauri, dugih vratova i izrazito dugih repova.Najduži od svih(mogao je narasti do 45 metara) bio je DIPLODOCUS, ali sa svojih 30 tona nije bio i najmasivniji u skupini.Smatra se da glavu nije mogao podići mnogo više od visine ramena.Težinu svog golemog vrata balansirao je dugačkim repom, koji se stanjivao prema kraju, a držao ga je u vodoravnom položaju, a ne na zemlji.

Neki kaj živi u moru

Ovaj je golemi biljojed vjerojatno živio u krdima od po dvadesetak jedinki, koja su se sastojala gotovo samo od odraslih i tek poneke mlade pridošlice.Hranili su se uglavnom prizemnom vegetacijom.Slične su životne cikluse imali i njihovi srodnici:APATOSAURUS, BRONTOSAURUS, CAMARASAURUS i BRACHIOSAURUS.Iako su ove skupine sauropoda zauzimale gotovo jednake ekološke niše, čini se da su vrlo uspješno koegzistirale.Brachiosaurus je bio jedan od od najmasivnijih sauropoda, s čak 70 tona, a dugačak i visok vrat omogućio muje brstiti lišče četinjača s visine od punih 13 metara.Od ostalih je biljojednih skupina važna pojava skupine tireofora s zaštitnim pločama na tijelu, kakav je primjerice STEGOSAURUS.To su bile životinje duljine do 15 metara i mase do 7 tona.Ovaj je rod dinosaura najprepoznatljiviji po nizu ploča od vrata preko leđa i repa, čija funkcija znantstvenicima ni danas nije sasvim jasna.Jedna teorija kaže da su one služile poput radijatora, slično kao što SLONU danas služe njegove goleme uši.Ove su ploče bile tanke i prožete mnoštvom krvnih žila, te se stoga smatra da su služile u regulaciji tjelesne temperature.

Baaaaa!

Pomagale su stegosaurusu da se zagrije kad se postavio prema suncu, a da se ohladi, kad se okrenuo od njega.Moguće je da ih je stegosaurus koristio i za vrijeme udvaranja, a jedna od također mogućih uloga bila je zastrašivanje protivnika.Kad bi se ploče ispunile krvlju, postale bi jarče boje.Ukoliko ova taktika protiv grabežljivaca nije upalila, ova bi životinja uvijek imala izgleda otjerati svog progonitelja snažnim repom, na kraju kojeg su bile četiri zastrašujuće bodlje.Jedan od najranijih predstavnika velikih lovaca bio je MEGALOSAURUS, dug oko 9 metara koji je sredinom jure nastanjivao obalne šume.Njegov je kasniji rođak ALLOSAURUS bio najveći kopneni grabežljivac čitave jure.Ovaj je rod tijekom kasne jure lutao ZAPADNOM AMERIKOM i JUGOZAPADNOM EUROPOM.Allosaurus je bio dug 12 m i težio je 3 tone, a lovio je Sauropode.Kako su u vrijeme kasne jure vode TETHYS oceana prodirale u unutrašnjost jedinstvenog kopna nazvanog Pangea, tako su se na tom dijelu formirala plitka i topla, tzv. epikontinentalna mora koja su vrvjela različitim oblicima života.Na dnu mora protezali su se nešregledni morski grebeni, a vodenim stupcem brojnošču su dominirali oklopljeni glavonošci AMONITI.Ribe koštunjače su do tog vremena već postale brzi plivači, a i raznolikost vrsta se znatno povećala.Kako su mora pružala obilje hrane, i gmazovi su zaronili u morske dubine i zauzeli sam vrh hranidbenog lanca i u ovim ekosustavima.Bili su ogromni, neobična izgleda, i iako nisu dinosauri, vrijedni su pažnje.Razvili su se u mnoštvo različitih oblika, a IHITOSAURI, gmazovi vanjštinom slični dupinima , koji se se zglavnom hranili lignjama, bili su jedna od najuspješnijih skupina.Najveći od svih morskih grabežljivaca, a ujedno i najveći grabežljivac koji je ikada postojao bio je LIOPLEURODON, dug gotovo 25 metara, s čeljustima koja su sama za sebe bila duga gotovo 3 metra, a stvorena da jednostavno rastrgaju plijen.Osim što se hranio morskim gmazovima, vjerojatno je znao i iz zasjede zaskočiti neoprezne dinosaure iz skupine TETANURA, kakav je promjerice bio EUSTREPTOSPONDYLUS koji je ponekad nastanjivao obalna područja, a lovio je morske organizme.Iz rane krede datiraju fosilni nalazi jednog od najbolje proučenih rodova dinosaura-IGUANODONA.Njegovi su ostaci pronađeni u SJEVERNOJ AMERICI, EUROPI i AZIJI, te nam govore kako ovaj rod io jedan od najuspješnijih rodova uopće.Bio je 8-12 metara dug i težak 7 tona.Kretao se uglavnom na sve četiri noge, no prednji su mu udovi bili vrlo specijalizirani, te su mu mogli služiti kao oružje, za hodanje ili za prvlačenje raslinja.Iguanodoni su se kretali u velikim krdima i iako su bili mnogo manji od svojih sauropodskih prethodnika, nisu bili lak plijen.Daljnja je evolucija biljojeda krenula i u smjeru ANKILOSAURA.To su bili oklopljeni dinosauri, s koštanim pločama, bodljama ili krvgama po čitavom tijelu, a većina je vrsta na kraju repa imala i koštani "buzdovan".Oko 3 do 10 metara dugi i do 2 tone teški, svojim su predatorima predstavljali uistinu gotovo nesavladiv plijen.Neki od poznatijih rodova bili su POLACAANTHUS, GASTONIA i ANKYLOSARUS.pretpostavlja se da su životinje iz ove skupine dinosaura bile solitarne, no česti su fosilni nalazi koji ukazuju na to da su se, primjerice, pripadnici roda POLACANTHUS kretali su krdom iguanodona.Već pred kraj krede pojavila se nova skupina naprednijih biljojeda, tzv. rogatih dinosaura, najprije PROTOCERATOPSA, a zatim i CERATOPSA.

Vesela družina

Prvi rogati dinosauri bili su 1-4 metra dugi, i nisu imali osobito razvijene rogove, a jedan od najpoznatijih predstavnika bio je protoceratops.Njihovi napredniji rođaci znali su pak doseći i duljinu od 10 metara i težiti čak 10 tona.Takav je primjerice bio rod TRICERATOPS, najpoznatiji rogati dinosaur.U kredi je evolucija grabežljivaca uznapredovala.Za skupinu DROMEOSAURA(guštera trkača) smatra se da su se pojavili već u juri, ali prvi fosili potječu iz krede, i pronađeni su na gotovo svim kontinentima.Ovo su bili relativno mali dinosauri koji su se kretali na dvie noge, a njima pripadaju RAPTORI kao što su UTAHRAPTOR, VELOCIRAPTOR te DEINONYCHUS.Oni su bili lukavi lovci s opasnim oružjem kakvo je, na primjer, velika pokretna pandža na drugom prstu, kojom su vjerojatno naprosto parali plijen.Najveći od svih dosad pronađenih rodova je utahraptor sa 6,5 metara duljine i oko 2 metra visine, dok su ostali njegovi rođaci bili nešto manji.Ono što je u evoluciji grabežljivaca uslijedilo prema kraju krede predmet je divljenja znanstvenika i široke javnosti.Pojavio se najveći kopneni predator svih vremena, "kralj" svih grabežljivaca-TYRANNOSAURUS REX.Ova vrsta dinosaura pripada u skupinu TIRANOSAURIDA koja je okupljala glavne predatore kraja krede, od prije oko 75 milijuna godina.Ovi su preddatori vladali zapadnim djelom Sjeverne Amerike i Azijom.U usporedbi s većinom drugom TEROPODA, tiranosauridi su imali dulje lubanje, snažnije čeljusti, deblji vrat, kraće tijelo i sitne prednje udove.Lubanja i je bila iznimno velika i teška te su se na debelom vratu morali nalaziti vrlo snažni mišiči koji su je pridržavali.Sve ukazuje na to da su bili građeni za ubijanje čeljustima.U Sjevernoj Americi pronađeni su ostaci vrste tyrannosaurus rex, a Azijom je vladao njegov bliski rođak TARBOSAURUS.Koliko god je bila spektakularna vladavina dinosaura, koja je trajala više od 170 milijuna godina, spektakularan je bio i njihov nestanak.Postoji više od 80 teorija o tome kako se i zašto umrli dinosauri, a nisu sve jednako "znanstvene".Vjerodostojni dokazi potvrđuju da su na kraju krede, prije oko 65 milijuna godina, tri prirodne sile vjerojatno uvjetovale to veliko izumiranje.U MEKSIČKOM ZALJEVU nalazi se krater promjera 200 km, koji je nastao vjerojatno kao posljedica sudara ASTEROIDA sa Zemljom.

Allosaurus

Asteroid koji je napravio taj krater bio je promjera oko 10 km.Kada je svom silinom udario u naš planet mogao je prouzročiti pojavu kiselih kiša, požare širom planeta, a uslijed oblaka prašine koji se podigao zbog tog sudara onemogućen je prodor SUNČEVE svjetlosti do površine Zemlje.Dokazi za ovaj događaj, osim kratera u Meksičkom zaljevu, GEOLOZI su pronašli u stijenama na granici između krede i TERCIJARA, u vidu tankog sloja bogata IRDIJEM; on se naziva i K-T granica(granični sloj kreda-tercijar).Irdij je naime, element koji je na Zemlji vrlo rijedak, ali ga ima dosta u asteroidima.Otprilikke istovremeno je pomicanje današnje INDIJE sjeverno prema azijskom kontinentu, te njen sudar s velikim kopnom uzrokoalo dugotrajne i intenzivne vulkanske aktivnosti.I, konačno, krajem krede zabilježen je drastičan pad morske razine, te se površina kopna povećala za oko 25%, na račun plitkih epikontinentalnih mora.Iako ne postoje pouzdani dokazi da je ijedan od navedenih događaja izbrisao dinosaure s lica zemlje, postoje dokazi da su se ovi događaji odvijali otprilike istovremeno.Kako je išta uspjelo preživjeti ovu katastrofu?Dinosauri se nisu mogli dovoljno niti učinkovito prilagoditi novonastalim uvjetima života.No nestanak velikih gmazova otvorio je vrata evoluciji druge skupine živih bića-SISAVCIMA.

e sad kaj je ovaj

Najvrjedniji i najilustrativniji dokazi o tome kako su izgledali dinosauri su, naravno, njihovi fosilni ostaci.Na svjetu postoji nekoliko vrlo poznatih i bogatih nalazišta fosila dinosaura, a neka od njih su GHOST RANCH u NOVOM MEKSIKU, COMO BLUFF u WYOMINGU, MJESEČEVA DOLINA u ARGENTINI itd.Najčešči fosilni ostaci dinosaura su kosti, otisci stopala, ostaci jaja i gnijezda, a ponekad su otisci u stijeni toliko dobri da se može naslutiti kakav im je bio vanjski pokrov.No ponašanje životinje nikako ne može ostaviti trag u obliku fosila.Premda se ponašanje životinje ne može fosilizirati, mnogo o njemu možemo naučiti i iz anatomije dotične vrste.Oštri i zavinuti zubi ukazuju na predatora, dok ravni i grubi zubi odaju biljojede.Dugi i tanki udovi karakteriziraju brze i spretne životinje, dok masivne i velike kosti udova pripadaju vrstama koje se kreću sporo.Veličina i oblik lubanje govori o veličini mozga, što daje naznake o stupnju razvijenosti vrste.Iako iz analize kostura mogu proizaći zaključci o dosta detalja vezanih uz izgled, o samom ponašanju životinje znanstvenici najviše zaključaka donose na temelju promatranja danas živućih vrsta.Najbliži srodnici dinosaura danas su krokodili, s kojima dinosauri imaju zajedničke pretke, i ptice, koje su direktni potomci dinosaura.Jedna od najkvalitetnijih i najvrjernijih rekonstrukcija doba dinosaura prikazana je u BBC-evoj dokumentarnoj seriji "ŠETNJA S DINOSAURIMA".Prilikom pripremanja ove emisije pažljivo su prikupljeni svi materijali najrazličitijih stručnjaka o tome kako je izgledao svijet prije 200 milijuna godina i kako se otada mijenjao.Razrađen je raspored kontinenata i oceana, ondašnja klima, atmosfera, vegetacija i životinjski svijet, te je uz pomoć suvremene računalne tehnologije i trikova filmske industrije na male ekrane prenesen svijet mezozojske ere.Taj svijet nije u potpunosti vjeran, ali je prema poznatim rezultatima znanstvenih istraživanja vjerojatan.S apsolutnom sigurnošču ga nikada nećemo moći predočiti, a ideje kakve nam je predstavila filmska industrija o živom "JURSKOM PARKU" ostat će znanstvena fantastika.Svijet dinosaura bio je uistinu fascinantan, ali je prije 65 milijuna godina nepovratno izgubljen.Ostaje nam da uživamo u golemom boju boja i oblika koje je taj svijet ostavio za sobom-u PTICAMA.
- 15:04 - Komentiraj (0) - Na papiru - #

08.06.2005., srijeda

DOSJE:Sjevernoamerički Indijanci

Indijansko pleme s otočja

Prvi stanovnici SJEVERNE AMERIKE stigli su iz AZIJE prije više od 20.000 godina.Slijedeći životinje koje su lovili, prešli su preko BERINGOVA PROLAZA koji je tada spajao, a danas razdvaja Aziju i Sjevernu Ameriku.Prije nego što su stigli EUROPLJANI, INDIJANCI su zauzimali većinu teritorija SAD-a.Plemea su ugrubo bila podijeljena u šest zemljopisnih cjelina.Europski doseljenici postupno su tjerali indijance na zapad i jugozapad, a od 1890. Indijanci žive u nekoliko raštrkanih rezervata.Postupno su ti prvi ljudi stvorili različita plemena.Svako pleme je imalo svoj vlastiti jezik.Međutim, Indijanci različitih plemena međusobno su komunicirali jezikom znakova razumljivim svim plemenima.Veina stanovnika plemena je lovila, pecala i obrađivala zemlju.Među najpoznatijim plemenima su CHEYENNE, COMANCHE i SIOUXI s VELIKIH RAVNICA.Siouxi su lovili bizone jašući na konjima, a njihovu kožu koristili su za izrađivanje odjeće i šatora.Meso su jeli, naravno, a rogove i kosti su koristili kao alat.Siouxi su bili poznati po junaštvu i borbenim vještinama, a vodili su mnogo borbi s europskim doseljenicima i tragačima zlata koji su krajem 19. stoljeća preuzeli njihovu zemlju.Siouxi su 1876. porazili konjicu SAD-a kod LITTLE BIG HORNA u MONTANI.Ipak, Siouxi su na kraju protjerani u rezervate.Plemena APACHE, NAVAJO i PUEBLO živjela su na jugozapadu, a IROQUOIS, HURON i CHEROKEE NA istoku.Indijanci su kao oružje koristili luk i strijelu, noževe i buzdovane.Mnogi su također koristili i sjekiricu "TOMAHAWK".Tijekom 16. stoljeća od europskih su trgovaca dobili i puške.Tijekom stoljeća plemena su postala zajednice.Žene su imale važnu ulogu u životu zajednica.Pripremale su hranu, šivale odgajale djecu.Na jugozapadu su žene HOPI Indijanaca posjedovale kuće i bavile se organizacijom sela.Pueblo indijanci su bili mirna plemena.Uzgajali su povrće, tkali tkanine za odjeću jarkih boja od niti predenih kod kuće i izrađivali glineno posuđe.Svoje višekatne kuće gradili su od kamena ili čerpića(cigle sušene na suncu), a u njima je živjelo nekoliko obitelji.Danas mnogi Pueblo indijanci žive u rezervatima u ARIZONI i NOVOM MEKSIKU.Krajem 15. stoljeća europljani stižu u Sjevernu Ameriku.Mislili su da se nalaze u INDIJI te su domoroce pogrešno nazvali Indijancima.Europljanima je bila potrebna novootkrivena zemlja, pa su ugrozili život prvobitnih stanovnika Sjeverne Amerike.Indijanci su puno ratovali s novim doseljenicima.U 19. stoljeću vlada SAD-a pokušava natjerati Indijance da napuste svoju zemlju.Nakon žestokih borbi američki Indijanci preseljeni su u rezervate-gdje mnogi žive još i danas.Posljednji indijanski poglavica koji je pružao otpor "bijelom čovjeku" bio je GERONIMO(1829.-1909.), iz plemena CHIRICAHUA APACHE.Geronimo je predvodio napade u jugozapadnim državama i MEKSIKU.Konačno su ga uhvatili i prognali na FLORIDU.Kasnije je pušten i postao je slavan.Danas jedan i pol milijuna Indijanaca živi u rezervatima, kojima upravljaju sami.Rezervat najvećeg plemena u SAD-u, NAVAJO, zauzima više od 6 milijuna hektara u Arizoni, Novom Meksiku i UTAHU.U posljednje vrijeme nekoliko je plemena uspješno prosvjedovalo i vratilo dugo izgubljenu zemlju.

poglavica plemena APACHE-Geronimo
- 17:45 - Komentiraj (0) - Na papiru - #

06.06.2005., ponedjeljak

DOSJE:Kitovi i dupini

Dupini

Deset milijuna godina prije nego što su ljudi živjeli na zemlji, KITOVI su plivali oceanima.Kitovi spadaju među najstarija i najinteligentnija živa bića.Oni su i najveći stvorovi, a ujedno mirni i dražesni.Kitovi, DUPINI i PLISKAVICE čine čudnovatu skupinu SISAVACA.Toplokrvni su, ali za razliku od tuljana, nemaju krzna jer im debeli sloj masnog potkožnog sala održava tjelesnu temperaturu.Dijele se na zubate(KITOVI ZUBANI) i bezube(USANI).Kitovi zubani, kao što je PRAVA PLISKAVICA, imaju desetke oštrih zuba za hvatanje ribe i drugog skliskog plijena.Prava pliskavica je vrlo vesela, vrlo inteligentna i jedna je od najnježnijih prema ljudima.Kitovi usani, kao što je VELIKI SJEVERNI KIT, imaju češljastu us, poznatu i kao kitova kost, kojom filtriraju planktone iz mora.Postoji desetak različitih vrsta kitova zubana, od umiljate pliskavice do okrutnog KITA UBOJICE(ORKE), koji jede gotovo sve što se u moru može naći.Među usane spadaju GRBAVI i PLAVETNI kitovi, koji se hrane filtriranjem sitnih morskih organizama(PLANKTONA) kroz us(rožnati nabori).Plavetni kit je najveća životinja koja je ikad živjela na Zemlji, a pliva po svim oceanima.Plavetni kitovi mogu živjeti i do 80 godina.Koža na vratu plavetnog kita izbrazdana je mnogim ždrijebovima i može se jako proširiti kad se kit hrani.Budući da svi kitovi i dupini udišu zrak, moraju u određenim razmacima isplivati na površinu.Kitovi i dupini plivaju pomicanjem peraje gore-dolje, dok RIBE miču peraje lijevo-desno.Kitovi su dovedeni u veliku opasnost zbog nesmiljena lova, pa se 21 vrsta kitova nalazi na službenom popisu ugroženih vrsta.Danas je kitolov zabranjen, u nadi da će se broj kitova povećati.Svi kitovi i većina dupina žive u moru; pet vrsta dupina živi u rijekama.Neki kitovi, poput GRBAVOG KITA i Orke, žive u svim oceanima; drugi, kao što su NARVAL i BELUGA, žive samo na području ARKTIKA.Mnogi kitovi provode zimu u toplim morima, a ljeto u blizini sjevernog ili južnog pola, prelazeći velike udaljenosti od oceana do oceana.SIVI KITOVI putuju na jug da bi kod KALIFORNIJE izlegli svake zime jedno mlado.Zatim majka s mladim kreće na dugo putovanje uz obalu prema BERINGOVOM MORU i ARKTIČKOM OCEANU.Kitovi se razmnožavaju, kao i drugi sisavci, oplodnjom.Ženke obično rađaju u toplim morima, jer mlado ima vrlo malo sala za održavanje topline.Veliki kitovi uglavnom rađaju jedno mlado svake druge godine.Novorođeni kit mora odmah nakon poroda naučiti udisati zrak, inače će se utopiti.Mora i zaroniti da bi posisao mlijeko iz majčine sise.U prvim danima života mladunče uči sisati i izlaziti na površinu po zrak.Kad se rodi mlado plavetnoga kita, teško je 2,7 tona, a dugačko 8 metara.Mlado siše majčino mlijeko još sedam mjeseci prije nego počne upotrebljavati vlastitu us.Nakon ronjenja kitovi se dižu na površinu da ispušu topli,vlažni zrak iz pluća.

kit zvan orka

Pomiješan s hladnim zrakom, taj se dah kondenzira, pa izgleda kao da kit štrca vodu.Jedan od najpoznatijih kitova je i ULJEŠURA, koja je u prošlosti bila mnogo ubijana zbog raznih proizvoda koji se dobivaju iz njezina sala, mesa i ulja iz njihova čela, pa ih je malo preživjelo.Ulje u njihovu čelu naziva se VORVANJ, to je uljevita i voštana tvar.Ona kitu pomaže da pri plivanju održava pravi položaj tijela.Ulješura može zaroniti najdublje od svih sisavaca, više od 1000 metara dubine, zadržavajući dah preko jednoga sata.Ulješura je dugačka oko 20 metara.Najveća je od svih kitova zubana, i ima goleme zube-veliki su oko 25 centimetara.Hrani se lignjama i ribom s morskoga dna.Ulješura ima i najveći mozak od svih živih bića, težak je oko 9 kilograma!Kitovi ispuštaju rrazličite zvulove, nalik na vrištanje, stenjanje, kliktanje i zavijanje, koji se kilometrima šire vodom.Svaki mužjak grbavog kita može pjevati vlastitu pjesmu u trajanju do 35 minuta, koju neprekidno ponavlja.Dupini u skupini neprekidno "pričaju jedan drugom.Oni imaju odličan vid i sluh, a imaju i posebnu sposobnost osjetiti druga bića u svojoj blizini pomoću posebnog senzora smještenog u čelu.Uz pomoć glasnog klikćućeg zvuka koji se odbija od čvrste površine i vraća kao jeka, dupin može odrediti veličinu i udaljenost drugog stvorenja u vodi.Potom druge druge dupine može upozoriti na opasnost.
- 12:40 - Komentiraj (0) - Na papiru - #

04.06.2005., subota

Kvalifikacije za Svjetsko Prvenstvo 2006:Hrvatska-Bugarska

Junačko srce bije u našoj repki!

U glavnom gradu Bugarske, u Sofiji, danas se igrao iznimno važan meč ove skupine.Bugarska nogometna repka je bila u vrlo teškoj poziciji, na trećem mjestu, i u ovoj utakmici su morali pobijedtiti kako bi se donekle izvukli dok je naša reprezentacija trenutačno prva, međutim, čini se da je Hristo Stoičkov ipak bolji igrač nego što je trener.Bugarska je u igru ušla u potpuno nelogičnoj postavi.Loše su igrali cjelu tekmu, no ipak su dokazali da su vrlo opasna momčad.Nama je ova tekma također bila vrlo važna.Pobjedom u ovoj utakmici vjerojatno bi osigurali prvo ili drugo mjesto ove vrlo teške skupine, u kojoj smo mi, šveđani, bugari, maltežani, mađari i islanđani.Cjela nacija je priželjkivala neriješeno, a niti poraz nije bio isključen.Međutim, Cico se još jednom dokazao kao vrhunski trener.Da, evo, da kažem.Pobijedili smo 3:1!Sada će vjerojatno tekma s Švedskom odlučivati tko će pobijediti u skupini i izravno ići SP.Međutim, još nas čekaju i tekme protiv Islanda i Malte, koje uopće ne moraju biti lake.A evo što se događalo u utakmici.

Bravo Cico!!!

Komentatori su bili Filip Brkić i Zvone Boban.Na tribinama se okupilo ni više ni manje nego tristotinjak naših navijača, dok jue Bugara bilo oko 40.000!Al to nas nije smetalo.Nilsen je zasvirao i tekma je počela.Bugari su imali prvi loptu.Međutim, mi smo uzeli loptu i neko je već pao.Slobodnjak je već u 4. minuti dodijeljen Srni, majstorskom izvođaču koji nam je sa svoja dva gola u Zagrebu osigurao bod.Udarac je bio lijep al Zdravkov je bio spreman.Bugari su uzvratili.Rastrčavali su se po cijelom terenu punim šprinzom, kako to oni i inače znaju.U šesnaesterac se već probio brzi Ivanov koji nije dorastao travi pa je zaplivao po njoj.Nielsen mu je samo pokazo srednjak dok je ovaj tulio.To je Petrovu dopizdilo, pa je već u 13. minuti zapucao prema Butini.Udarac je sijevnuo pored naše obrane, ali Butina je bio na mjestu da ga izbaci u korner.Šut je bio stvarno odličan, iz daljine.Četiri minute kasnije, u 17., Olić je skršio nekog bugarina.Nielsenu se to činilo vrlo ozbiljno, pa je dodijelio Oliću žuti.Ali već u 18. minuti pokazala se sva snaga naših kockastih.Lopta odlazi Oliću.Olić dribla jednog, drugog, frkće loptu i iza trećeg; nabacuje u šesnaesterac.Loptu lovi Kranjčar, koji vidi Babića.Babiću lopta dolazi pod noge....Babić puca, Zdravkov se baca.....tribine su na nogama.Lopta leti prebrzo za Zdravkova!Gol!Babić je zabio gol!Hrvatska u Sofiji vodi 1:0.Fantastična akcija.Odličan nabac Olića, koji loptu šalje precizno Kranjčaru.Kranjčar je vidio Babića i odlično ga uposlio, a Babić smireno i precizno šalje loptu u donji desni kut.Zdravkov je bio mrvicu prekratak.Cico je bio oduševljen.Ostvario je ono što nitko nije prognozirao.Nadali smo se da nećemo primiti gol do dvadesete, ali smo ga zato zabili!Bugari su bili zbunjeni.Loša postava uzela je danak.Stoičkov je bio bijesan.Njegova karijera nakon ove utakmice vrlo je upitna.18. minuta.Na semaforu:HRV-BUG 1:0!Klasnić je bio toliko oduševljen da je dodao igraču na terenu bocu vode, pa ga Nielsen udaljio s klupe.Osjećala se napetost u bugarskoj igri.Stojanovu je prekipilo.U 20. je krenuo na Kovača.Nielsen je dao prvi žuti na tekmi.Pet minuta kasnije-Posjed lopte:Bugarska 54%-Hrvatska 46%.U 29. Bugari su krenuli u napad.Bili su u dobroj poziciji za šut.Ali srećom. Kovač to sprječava faulom.Neki bugarin je pao na 31 metar.

gle smeče berbatovsko!Hristo Stoičkov, nekad super igrač, danas pljuga trenerCico, majstore!

Bilo je opasno.Ovo je dobra pozicija za Petrova.Butina postavlja živi zid.Živi zazidani brane jaja.Butina oprezan.Cico se dere nekom trećem.Klasnić krade kišobran.Petrov šuta.....raspucava....lopta piči devet metara...ali onda srećom udara u živi zid.Odbija se natrag do Petrova koji nešto paradira.Dvije minute kasnije Hrvatska skoro povela dva:nula.Pršo dribla, ulazi po boku...tamo je vidio Kranjčara.Lopta leti daleko do Kranjčara.....Kranjčar sam....lopta mu leti na nogu-udarac iz prve punom-volejčina prema Zdravkovu.Zdravkov se baca i-BRANI!Pada drvlje i kamenje na Niku.Prema mišljenju Bobanam, on ju je trebao prvo zaštopati, jer je bio potpuno sam.Šteta.Ali Kranjčar će svoje kvalitete tek pokazati u nadolazećim minutama.Znamo da on može, ali pitanje je da li hoće.Odjednom na ekranu cro.Nema zvuka.Nema slike.Što se događa sada na terenu.Srećom, tu su reklame da nas opuste!Usred tekme oni puste reklame za Mijenjam mamu, tatu, auto, stan, jaja, dadilju, djete....Napokon.Tekma se nastavlja.39. stadion se opet diže na noge.Superbrzi Berbatov daje se u šprint.Lopta leti preko naše obrane....Berbatov je iza.Bugari skandiraju.U posljednji čas sudac diže onu prekransu zastavicu-zaleđe-hvala bogu.Cico se diže, teli se, što se obrana raspala.U 42. Kovač dela svoj prvi prekršaj.Nielsen mu odmah daje žutkana.To nije dobro jer Kovača čekaju još važne tekme, a on je pokretačka snaga naše obrane.Minutu kasnije, Kišišev šuta Berbatovu, Berbatov bježi, sprema se na šut.Šut opet precizan, ali nedovoljno.Srećom, leti preko gola.U 45. Jakov isto to.Namjestio se iz poprilične daljine.Puca, ali opet mrvicu previsoko.Gotovo je poluvrijeme.Vodimo 1:0.Odlično je!Moral je na našoj strani.Bugari trpe.Cico slavi.

U međuvremenu je održan intervju s Zlatkom.Cico tipično.Dobro je, dobro je, nitko to nije očekivao.Bugari imaju lošu postavu, blabla.Onda komentator seli mjesto radnje u-"studio".To vam je stolić na travi pored terena!Tamo su intervjuirani Matteoni i Elvis Scoria.Digi-društvo.Sada su statistike.Udarci na gol:BUG 5-HRV 2.Udarci u okvir vrata:BUG 1-HRV 2.Korneri:BUG 3-HRV 2.Kao da to nekog zanima.Zagrijava se Božinov.Najvrjedniji bugarski igrač.Vrijedi čak, pomalo nevjerojatno-13 milijuna eura.Malo?Pršo vrjedi 7,5 milijuna!U poluvremenu je napravljena prva zamjena:Božinov IN, Ivanov OUT.

I počinje drugo poluvrjeme.Prva ozbiljnija prilika bila je ona Pršina u 47.Prešao je trojcu svojim majstorskim driblingom, a zatim pao u šesnaestercu.Nielsen ništa nije vidio.U toj igri ozlijedio se Iliev.Morala mu se pružiti pomoć, ali je sve bilo u redu s njim.U 50., opet su bugari priprijetili.Na našoj klupije bila panika.Udarac prema šesnaestercu-lopta leti preko naše obrane...Berbatov skače.....lopta ide prema njemu.Lopta leti u Berbatova koji je bio prenizak kojih centimetar-dva.Spašeni smo.Butina prdi.Tri minute kasnije-opet slobodnjak.Ovaj put ga je pucao Petrov.On je poznat po odličnom izvođenju slobodnih udaraca.Ništa, na svu sreću:lopta leti preko gola, ali i preko Butine.U 55. minuti, druga izmjena na bugarskoj klupi.Ušao je Lazarov, a OUT ide Kišišev.Minutu kasnije, opet smo skoro poveli dva nula.Loptu dobiva Pršo, dribla jednog, dolazi drugi...Pršo prolazi i njega..Pršo vuče loptu...Cico se diže....Navijači skandiraju....bugari očekuju nabac-ali Pršo daje Tudoru laganu i preciznu loptu do Tudora.Tudor nesebično daje Kranjčaru....Kranjčar ima odličnu priliku...slobodan u šesnaestercu....sprema se za udarac....puca...lopta leti prema Zdravkovu i-leti preko Zdravkova koji je bespomoćno gleda-ali i preko gola.....Kranjčar opet radi ogromnu pogrešku.Ovo je trebao biti gol.Cico je ljut na svoga sina-zašto, sine, zašto???Ali dvije minute kasnije, u 58., mu je oprostio.Kranjčar je presjekao jedno loše bugarsko dodavanje.Trči.Vuče loptu.Tribine se dižu.Navijači bodre našu repku.Kranjčar udara loptu....ona odlazo do Tudora.

Marko Babić slavi gol

Tudor ima prliku....dodaje Oliću.Tenutak je taj.Olić ima šansu.Olič trči....udara.Lopta se vraća Tudoru!Sada se vrijeme zaustavilo.Cico je u ekstazi, kao i publika.Stoičkov paničari.Bugari se deru:Tristotinjak naših navijača diglo se na noge!Vrijeme kreće....Tudor ima jak udarac.Puca loptu....Zdravkov se baca na loptu.Udarac je silovit.Cici osmijeh dolazi na lice, kao i našim navijačima.I-trenutak odluke.Da, a da!Bugarska mreža se trese po drugi put!!!Sofija je pala na koljena!!!Cico skače!Klupa se diže!Bugari su bijesni.Tudor skidaa majcu!Zabio je za vodstvo hrvatske repke od 2:0!!!Cjela nacija vrišti!!!Hrvatska u SOFIJI vodi 2:0.Svi grle Cicu-nitko nije ni mogao zamisliti bolju utakmicu od ove.Stoičkov je platio kaznu za nelogičnu poziciju.Sada mu karijera visi na koncu.Izgube li Bugari ovu utakmicu, odlazak u Njemačku 2006. je malo vjerojatan-a upravo to se dogodilo.Cico, majstore, Ćiro pederu!!!Tudor je loptu raspucao brzinom od 88.4 km/h!Lijepo, pristojna brzina.Ali ništa, ama baš ništa još nije gotovo.Sada smo u teškoj poziciji.Bugari će sada organizirati još jaču ofenzivu.a tri minute kasnije, bilo je opasno za nas.Petrov je imao slobodni udarac.Šuta-ali Tudor izbija.U 63. Stjepan Tomas krši nekog bugara.Slobodni.Lopta leti prema šesnaestercu.Vrlo je opasno!Berbatov udara glavom....ali od Tudora odlazi u korner.Tudor još jednom spašava repku.U istoj minuti Berbatov bježi obarni, pada u šesnaestercu.....što je sad??Srećom, nije bilo no govora o penalu.65. je minuta, upravo smo dobili slobodnjak.Lopta ide do Marka Babića, on ju vuče, udara prema prši Pršo šprinta....nema nikoga ispred njega osim vratara Zdravkova.....ali Zdravkov se budi, trči i razbija loptu-lopta odlazo daleko od Prše.Šteta.Tada smo dobili statistike iz druge tekme:Šveđani vode Maltežane 4:0 u 50.-oj minuti.I u 65. je slijedila katastrofa.Naša obrana je totalno zaspala.Petrov giba na jednu stranu....dobiva loptu, baca nekom čobanu i....gol!Butina nije mogao ništa protiv dvojice.Što se događa?Obrana nam se totalno raspala.Cico kipi.Tek je 65. minuta.Al tad šok, nevjerica!Četvrti sudac je već bio digao zastavicu.Tu nama tako ljubljenu, preljepu zastavicu s nekakvim kričavim bojama.Da, da-zaleđe.Svi su odahnuli, ali Cico je i dalje bio bjesan.Ovo je bila ogromna pogreška obrane.U 69., to isto se ponovilo-opet jedan superbrzi bugarčič giba iza leđa obrane.Srećom, nije bio dovoljno brz da uhvati loptu, koja je pobjegla u gol-aut.Međutim, ovaj put nije bio zaleđa!I stigao je taj dugoočekivani trenutak za Bugare.Eto, 72. je minuta.Bugari strikaju bek.Lazarov kreće u akciju...pada na 25.5 metara od gola!Petrov se zalijeće....silovit udarac, precizan....Butina skače lijevo, vraća se desno, griješi, prespor je...baca se....ali gol pada.Petrov skače!Bugarska publika je oduševljena!Stoičkov još ima nade!Cicovo lice sve odaje.Tužan, ljut, ali ovo je bilo za očekivati!Bugari su izdržljivi, napadaju do zadnje minute!Ali ovaj put-HRVATSKA JE IMALA NAMJERU POBIJEDITI!Koliko god da je bugarska jaka, ovaj put im jednostavnonije bilo suđeno.

Idemo na svjetsko!HNS

Međutim, Butina je griješio.Mnogo.Ovaj put u 75. minuti.Petrov je iz vrlo, vrlo velike daljine, iz slobodnog udarca uputio odličan udarac, Butina je opet išao s jedne na drugu stranu, a udarca je sjevnuo tik pored gola.Dvije minute kasnije-opet sjajna prilika.Srna se našao 30.2 metra od gola.Slobodnjak je bio.Srna je poznat po super izvođenju slobodnjaka.Srna udara-ali lopta udara u živi zid, koji je bio predobro postavljen.I tada je došao odlučujući trenutak.Pršo sječe loptu, dodajje Kranjčaru, a tada-potez tekme.Kranjčar je dokazao svoju neospornu kvalitetu.Loptu hvata, pred njim je Stojanov, Kranjčar frče loptu....lopta prolazi stojanova....kranjčar sam pred zdravkovim i puca......neobranjivo.Kranjčar je zabio fantastiča gol!Bugari plješču, naši tulumare.Cico nikad nije bio ponosniji na svoga sina!Jer, sin mu je zabio gol utakmice, gol koji je vjerojatno odlučio o našoj daljnjoj sudbini u kvalifikacijama za SP 2006.Bravo Kranjčari, bravo cjeloj repki.Ništa se više nije moglo učiniti.Ostatak je prošao u nastojanju bugara da postignu neštoo, međutim, stoičkovu jednostavno nije suđeno.u 82. je Cico napravio prvu izmjenu.Leko je ušao, a Kranjčar izašao.Dobio je veliki pljesak cjelih tribina.Petrov je nabacio Georgijevu, najboljem igraču Bugarske, u 84. minuti.Georgij je pao, međutim, blizu njega nije bio nitko.Prikazaner su i statistike faulova:Bugarska 14-Hrvatska 13.U 91. je izašao Olić, potpomognut velikim pljeskom, a ušao je Balaban.To je bila samo taktička izmjena.Sudac Nielsnen produljio je tekmu 3 minute.Zviždaljka se oglasila toča u sekundu!Pobijedili smo BUGARSKU u SOFIJI 3:1!SP nam je osigurano, a o prvom mjestu ćemo odlučivati sa Švedskom u sljedećim tekmama!Cico je postigao odličan uspjeh u dosadašnjem djelu kvalifikacija, a ne sumnjam da će biti jednako uspješan i u sljedećem.NAPRIJED NAŠI!!!
- 21:10 - Komentiraj (4) - Na papiru - #

03.06.2005., petak

DOSJE:Čokolada

Belgijska čokolada

ČOKOLADA se proizvodi od KAKAOVCA(theobroma cacao), biljke koja je izvorno uspjevala samo u SREDIŠNJOJ i JUŽNOJ AMERICI.Danas se kakaovac uzgaja na KARIBIMA, u AFRICI, JUGOISTOČNOJ AZIJI i na južnopacifičkim otocima SAMOA i NOVA GVINEJA.Tri su osnovne vrste kakaovca:FORASTERO, od kojeg se dobiva 90% svjetske proizvodnje čokolade, CRIOLLO, čiji su plodovi najrjeđi i nacjenjeniji, te TRINITARIO, nastao križanjem forastera i criolloa.Posljednjih godina uzgajivači kvalitietu plodova poboljšavaju kroz programe hibridizacije, a najnovija istraživanja i primjena suvremenih biotehnoloških metoda pokušavaju rješiti pitanje osjetljivosti ove biljke na njezine bolesti.Kakaovac je iznimno osjetljiva biljka koja ne podnosi niske temperature.Raste u tropskim pojasevima, 20 stupnjeva južno odnosno sjeverno od EKVATORA.Posebna se pažnja poklanja uvjetima uzgajanja kakaovca mora poklanjati tijekom prve četiri godine uzgoja, kada je biljka najosjetljivija.Novoposađena mladica kakaovca obično se sadi u sjeni nekog drugog drveta, najčešče BANANE, KOKOSA ili KAUČUKOVCA.Nakon četvrte godine se kakaovac presađuje na plantaže, koje se obično nalaze u dolinama, u područjima zaklonjenim od vjetra s, s dovoljno padalina i dobrim uvjetima drenaže tla.Kakaovac prve plodove počinje davati tek nakon pete godine rasta.U dobrim uvjetima, stablo kakaovca može narasti prosječno 5-7 metara, ali postoje plantaže na kojima je dosegnuo i 30 metara visine!Stablo može živjeti duže od 200 godina, no smatra se da im je korisni vjek na plantažama tek oko 25 godina, nakon čega se nasadi zamjenjuju mlađim stablima.Izvorno INDIJANSKO imee za čokoladu su izmislili MAJE, a glasi XOCOATL, što znači "gorka voda", dok rječ KAKAO potječe od ASTEČKOG naziva za kakaovac-CACAHUATL.Zloglasni ŠPANJOLSKI konkvistador HERNANDO CORTEZ je "gorku vodu" probao 1519. godine na dvoru kralja MONTEZUME.Kad se 1928. Cortez vratio u španjolsku sa sobom je donio i čokoladni napitak po imenu CHO-CO-LAH-TAY.Godine 1615. napitak SHO-CO-LAH prvi se put pojavio na kraljevskom vjenčanju u FRANCUSKOJ.Otuda je kao CHOCOLATA doputovao 1622. godine u ENGLESKU.Prvi susret EUROPLJANA i čokolade zbio se 15. kolovoza 1502. godine.Na svom posljednjem, četvrtom putovanju, KOLUMBO i njegova posada spazili su pokraj malog otoka blizu obale današnjeg HONDURASA ogromni kanu dug poput galije i prepun dobara za trgovinu-između ostalog i kakaovca.Njegov sin FERDINAND zamijetio je značaj koji INDIJANCI pridaju ovim plodovima, ali nije znao da su ta zrna vrjedila kao valuta.Prema tovarnim listama brodova kojima je putovao, Kolumbo je plodove kakaovca u Europu donio već sa svojeg prvog putovanja, ali su kralj Ferdninand i kraljica ISABELLA potupno zanemarili neugledne smeđe bobice.Tek je Hernando Cortez otkrio koliko su zapravo unosne, te je time utemeljio dugogodišnji izvor bogatstva španjolskoj kruni.U nekim djelovima srednje amerike zrnima kakaovca plaćalo se sve do pretprošlog stoljeća, a konvistadori su odmah shvatili praktičnu stranu "uzgajanja" novca.Pohlepni Cortez oduševio se time da novac raste na drveću, pa je u ime Španjolske u današnjem MEKSIKU 1519. godine zasadio prvu službenu "plantažu novca".Devet godina kasnije Cortez se vratio u Španjolsku i na dvor KARLA V. donio čokoladni napitak s opremom za njegovo pripravljanje.Karlu V. se čokoladni napitak nije jako dopao i bio mu je prilično odbojna okusa.Umjesto slatke poslastice kakvu zamišljamo danas, Karlo je zapravo kušao nešto sasvim drugo.Prema tradicionalnom receptu po kojem su čokoladu pripremali Azteci, Cortez je kraljev napitak začinio s puno ljutih papričica.Španjolci su vrlo brzo papričice zamijenili ŠEČEROM i VANILIJOM, pa su, tek nakon ovih izmjena, čokoladu zavoljeli i Europljani.Španjolskoj je uspjelo tajnu čokolade sačuvati skoro cijelo stoljeće.U međuvremenu su napravili velik posao sadeći plantaže kakaovca u ekvatorijalnim kolonijama i trgujući sve popularnijim novim pićem.

Finoaaaaaaa....bombonijera

Tek je 1606. TALIJANSKI trgovac ANTONIO CARLETTI razbio španjolski čokoladno-trgovački monopol.Desetak godina kasnije nakon što je "pobjegla" iz Španjolske, tajna čokolade stigla je i do francuskog dvora.Godine 1615., kada se ANA, kći španjolskog kralja FILIPA II. udala za LUJA XII., sa sobom je kao poklon donijela egzotično piće, koje se vrlo brzo proširilo francuskim plemstvom.Francuska je uskoro i sama postala značajan proizvođač čokolade, nakon što je 1684. kolonizirala HAITI, gdje je zasadila plantaže kakaovca.Čokolada je na francuskom dvoru imala posebno značenje.Servirala se na svim kraljevskim vjenčanjima, a LUJ XIV. čak je uveo titulu Kraljevskog proizvođača čokolade.Prvi Kraljevski proizvođač čokolade bio je gospodin DEBAUVE, čiji će potomci dvjesto godina kasnije otvoriti jednu od najpoznatijih slastičarni u PARIZU, koja radi i danas.Godine 1657. u Engleskoj je neimenovani francuski gospodin otvorio prvu u nizu "kuća čokolade", u kojima se točio taj napitak i vrlo brzo postao pravi hit među engleskom višom klasom.Tijekom sedamnaestog stoljeća čokolada se diljem Eurpoe još uvijek samo pije, ali oko 1684. godine engleski pekari počinju kakao dodavati u recepte za torte, pa je čokolada prvi put postala dostupna i u barem djelomično krutom obliku.No, do prve pojave tvrde table čokolade svijet će čekati još gotovo 200 godina.Zahvaljujući izumu stroja za rafiniranje čokolade, nju će tek 1849. godine prvi proizvesti gospodin FRY, vlasnik BRITANSKE tvrtke "FRY I SINOVI".Začudo, čokolada se tek 1765. godine vratila na svoj matični kontinent.Tek su te godine JOHN HANAN i JAMES BAKER odlučili u DORCHESTERU i MASSACHUSETTSU izgraditi prvi mlin za kakao i pogon za proizvodnju čokolade.Njihova kompanija, najstarija koja još u SAD-u radi, danas se zove "WALTER BAKER COMPANY".Američka ljubav prema čokoladi 1895. je rezultirala time što je MILTON S. HERSHEY u PENNSYLVANIJI proizveo prvu modernu "štangicu" čokolade.Godine 1930. RUTH WAKEFIELD izmislila je modernu verziju čokolade u tablama, onakvu kakvu i danas poznajemo.Zreli plod kakaovca umotan je u tvrdu kruškoliku drvenastu ovojnicu, koju je potrebo otkloniti neposredno nakon berbe.Iz jednog je ploda moguće dobiti 20 do 50 mliječno bijelih zrna.Kora i pregradne membrane među zrnevljem odmah se uklanjaju, ali se dio mekane unutrašnjosti zadržava.Da bi se dobio kilogram čokolade, potrebno je oko 800 zrna!Bijela zrna vrlo brzo oksidiraju na zraku i pritom mjenjaju boju gotovo do ljubičaste.Kako bi ih se pripremilo za transport i sačuvala im se kakvoća, odmah nakon berbe umata ih se u sačuvanu mekanu unutrašnjost drvenastog ploda, te ih se pušta da fermentiraju.Proces traje 3 do 9 dana, a služi prije svega uklanjanju gorkog okusa sirovog kakaa iz zrnevlja.Po zavšetku fermentacije, zrno kakaovca je tamnosmeđe boje, i tek se tada može ostaviti na zraku kako bi se osušio.Samo sušenje traje nekoliko dana, a zrno tijeko tog procesa izgubi gotovo 90% vlage.Tek nakon što se masa zrna smanji za 50%, pohranjuje se u jutene vreće za transport.Zrna kakaovca skladište se u posebnim uvjetima, daleko od drugih sirovina koje se koriste u proizvodnji čokolade.Razlog tomu je osjetljivost ploda-zbog lake adsorpcije drugih mirisa aroma izvornog ploda može se vrlo lako uništiti, što u konačnici može rezultirati nezadovoljavajućom kvalitetom čokolade.Zrna se prvo mehanički temeljito čiste i uklanjaju im se tanke kožice.Nakon toga se važu i miješaju prema točno određenoj recepturi.Omjer različitih zrna, to jest aroma, tajna je svakog pojedinog proizvođača.Da bi se "izvukla" čokoladna aroma zrna se peku u velikim obrtnim cilindrima.Ovisno o vrsti zrna, te recepturi koju tvornica koristi, zrna se peku od 30 minuta do 2 sata na temperaturama višim od 120şC.Tijekom ovog procesa boja zrna se mijenja do tamnosmeđe i ona poprimaju karakterističnu čokoladnu aromu.Ispečena zrna pažljivo se hlade i otklanja im se tanka opna.Ovako očiščena zrna sadrže 53% kakaovog maslaca.Zrna se potom melju pod teškim prešama.U ovom se procesu ravija dovoljna toplina da otopi kakaov maslac i stvori tzv. čokoladnu melasu.Kad se čokoladna melasa izlije i kalupe i ohladi, nastaje nezaslađena ili gorka čokolada.Kakaov maslac posebno je važan čimbenik proizvodnje čokolade.Jedinstven je među biljnim mastima stoga što je krut pri sobnoj temperaturi od 35şC, što je tek nešto niže od uobičajene temperautre ljudskog tijela.Izrazito je otporan na oksidacijske procese i procese kiseljenja.U uobičajenim uvjetima skladištenja može se čuvati godinama.Gorka čokolada nastala u prvoj fazi procesa ponovo se melje i zagrijavanjem topi.Kakaov maslac odvaja se iz smjese u procesu proizvodnje kakaa, a dodaje smjesi u proizvodnji čokolade.Osim kakaovog maslaca, za "običnu" čokoladu smjesi se dodaje još i šečer te malo VANILINA.Pri proizvodnji mliječne čokolade, temeljnoj se smjesi dodaje još i MLIJEKO U PRAHU.
ŠVICARCI danas po glavi stanovnika godišnje konzumiraju 11 kilograma čokolade, što je apsolutni svjetski rekord(u SAD-u, koji je poznat kao prilično velik potrošač čokolade, prema statistikama pojede se po glavi godišnje tek oko 5,5 kg).Čokolada je u Švicarsku stigla 1697. kada je gradonačelnik ZURICHA posjetio BELGIJSKI grad BRUXELES.U to vrijeme je Belgija bila jedan od glavnih europskih centara proizvodnje čokolade.On se osuševio tim novim napitkom, te se kući vratio s inspiracijom za novu švicarsku industriju.Godine 1819., čak 122 godine nakon što je gradonačelnik Zuricha sa sobom donio novu namirnicu, FRANCOIS LOUIS CAILLER otvorio je na ŽENEVSKOM jezeru prvu Švicarsku tvornicu čokolade.Šest godina kasnije, PHILLIPE SUCHARD izumio je nove strojeve za obradu zrnja i mljevenje kakaa, uključujući prvi mikser za čokoladu na svijetu.Godine 1876. DANIEL PETER dodao je mlijeko u prahu u čokoladni prah i tako je nastala prva mliječna čokolada na svijetu.Osim toga, Švicarcima dugujemo i izum tehnologije za izradu meke čokolade, te niz recepata za čokolade različitih okusa.
Mnogi znanstvenici koji istražuju hranjive vrijednosti namirnica-NUTRICIONISTI-danas svoja ispitivanja provode na čokoladi.Ipak, čini se da ova namirnica i dalje krije čitav niz tajni.Ne tako davno, liječnici diljem svijeta povezivali su čokoladu s pojavom akni.Danas pak kažu da te dvije stvari nisu uopće povezane.Eksperimenti provedeni na sveučilištu u Pennsylvaniji dokazali su da konzumacija čokolade, čak i svakodnevna, nema nikakvog utjecaja na pojavu akni.Španjolski su znanstvenici nedavno u čokoladi otkrili tragove tvari koja se naziva TETRAHIDRO-BETA-KARBOLIN.Vjetojatno se stvara tijekom procesa grijanja i hlađenja čokoladne mase.Iako se još ne zna ima li ovaj spoj ikakvog biološkog značenja, postoji mogućnost da upravo on djeluje na živčani sustav tako da kod čovjeka izaziva veliki užitak pri konzumaciji čokolade.Međutim, ove tvari ima više u nekim drugim namirnicama, poglavito u voću.Još uvjek ne postoji znanstveni odgovor na pitanjezašto toliko volimo čokoladu.Ova se namirnica proizvodi već 400 godina, s statistike pokazuju da se potražnja za čokoladnim proizvodima povećava iz godine u godinu.Najpoznatiji proizvođači neprekidno se trude nadmašiti jedni druge u raznovrsnosti okusa, boja, mirisa i oblika čokolade koju proizvode.Dugo nakon Montezumine smrti njegov omiljeni napitak je suvereno zavladao svijetom.
- 20:30 - Komentiraj (0) - Na papiru - #

02.06.2005., četvrtak

Policija masakrira ilegalno švercane kineze, uhvaćen jedan bugarski komunist, napad ljudi čevapa

debeli murjak

U kini je prije nekoliko tjedana objavljen natječaj.Tko pobijedi, odlazi u zemlju snova.Natječaj je organiziralo društvo za šverc i prodaju kineza na crnom tržištu.Jedan od glavnih organizatora je bio Mustach, već policiji poznati kineski silovatelj i transvestit.U ranim jutarnjim satima 31.5. je na obalu šišljevića doplovio veliki brod.Kinezi su pobacani sa palube na plažu, međutim, to je bila kriva plaža.Umjesto pješčane, to je bila kamena plaža, te su bačeni kinezi dobili potres mozga i gljivično oboljenje na šupčiču.Šveceri su podivljali te su počeli bacati pivske flaše na trupla kineskih imigranata.Kasnije su i oni sišli s broda, te su počeli silovati njihova trupla.Jedan se kinez probudio, međutim ovaj ga je čopio za desnu grud te je kinez dobio erekciju.Čovac je poludio te su kineza svi počeli tuć sa štapovima te mu je neki lik bacio sidro na glavu.Glava mu se odvojila od tijela te su šverceri uzeli glavu i zapalili je te je katapultirali na gnomograd.Tamo je nesretna obitelj Gnomić šetala poljem kada je na njih pala zapaljena glava.Oni su živi izgorili, a glavu su šutnuli na kanticu s plinom koja je explodirala te pobila pola šišljevica.Preživjeli su dobili retardacije od zračenja i postali su invalidi.Neki su dobili gangrenu, te im je kita počela truliti.Odmah je počela masovna jebačina.Svi su prcali svakoga.U tu gužvu je ušao neki čovac sanader koji je vidio dobru priliku za zabavu, te je počeo čapati zaražene ljude za pimpače, te je posilovao i oplodio sva trupla.Iz trupla su izašli ljudi-gnojiva te su zagnojili gnomograd.Ljudi su dobili gnojne upale na kitama i na desnim sisama.Sanader je oplodio još ljudi.Jedan čovjek kojeg je sanader oplodio bio je gnjil te mu je zgnjilio dok ga je prcao pa mu se ostatak zaljepio na kurac, pa je sanader otišo u bolnicu di su mu amputirali kitu.U međuvremenu je zgrabio kirurga za guz, te je ovaj podivljao i izbo sanadera iglom po glavi i premlatili su ga lampama i izboli su mu oči kišobranom.Za to vrjeme su šverceri zapalili i bombardirali gnomograd, a preživjele su tukli banama i gnjilim udovima.Međutim, tada se dogodilo nešto nevjerojatno.Takvo što se nije događalo godinama.To je bila čevapolipsa.Šverceri su napali Grill-grad te su na ljude pobacali otrove i cjepiva protiv tuberkuloze te su ljudi dobili nuspojave.Policija je klala nezaražene, a drugi su se pretvorili u ljude-čevape.Policija je htjela pobjeći, međutim čevapi su ih stigli te su ih grickali.Oko Grill-grada su napravili utvrdu.Tada su se u gnomogradu slučajno zatekli komunistički studenti.Murja, koja je došla na mjesto nesreće, pretpostavila je da su oni spalili grad.Oni su tvrdili da neznaju o čemu murja priča, međutim, murja im nije vjerovala.Tada su oni počeli divljati i vandalizirati Šišljević a murja je na njih pobacala ručne bombe i postavila protutenkovske mine.Nažalost, mjesto je trenutno posjećivao somalijski predsjednik grga čvarak koji je slučajno nagazio na minu te ga je razneslo.Komadi tjela su odletjeli na sve strane.Policija je izrešetala osumnjičene, spalilia šišljevič, bombardirala somaliju i prepekla sanadera.Mislili su da su te večeri napokon osigurali mir.Međutim, jedni turisti iz albanije, nuhi šabađemilovič i njegova obitelj, išli su u dućan kupiti sir.Kada im je prodavač rekao da sir stoji 12 kuna, oni su mu dali 10 kuna, pa je on rekao da to nije dovoljno.Oni su tada podivljali te su napali prodavača.Mama i sin su ga držali, a ispred zgrade je stražarilo 23 kćerke i 45 sinova.Ostalih 347 sinova je ostalo u makedoniji.Tata nuhi mu gurnuo kobasicu u šupak.Ovaj je prdno te se kobasica razgnjilila.Dućan je izgorio.Murjaci su došli prekasno.Svi su bili mrtvi.Jedino se poljem šetao gospodin sanader.Policija ga je vidla kako kurac penis u leševe i bolseno se smije.Odmah su ustanovili da se radi o pederu te su ga izmasakrirali.Bacili su ga u kupu gdje su ga oplodili zaraženi moljci.Cjeli događaj je dokumentirao đuro pedala.Murja mu je banula u stan te su ga isprebijali tavama i gurali su mu tampone u guzove, te su mu čačkali čmarne prištiče.Čovac je poludio te je izletio kroz prozor.Pao je na auto dotične karle del ponte, koja od njega ni niš vidjela, te se zabila u kravu.Auto je odletio.Karla je ispala iz auta ali su je napali ljudi-veprovi.

- 20:48 - Komentiraj (1) - Na papiru - #

01.06.2005., srijeda

DOSJE:Konji, zebre i magarci

Konj za prodaju

Tri tisuće godina prije nego što su izumljeni automobili, vlakovi ili avioni, KONJI su bili brz i djelotvoran način prijevoza.Ta živahna i elegantna bića ubrajamo među najinteligentnije životinje, i vrlo ih je lako pripitomiti.Pitomi konji pripitomljeni su za mnoge zadaće, od vučenja kola do nošenja vojnika u bitkama.Mnogi sportovi i aktivnosti u slobodno vrijeme uključuju i konje, poput preskakivanja prepona, pola, rodea, te konjskih uutrka.Konji šampioni vrijedni su milijune dolara, a prva nagrada u slavnim konjskim utrkama često iznosi na tisuće, pa čak i stotine tisuća dolara.Jedan od najpoznatijih konja u mitologiji je JEDNOROG.Spominje se u bajkama kao simbol nevinosti.Danas postoji više od 80 milijuna pitomih konja, podjeljenih u više od 100 različitih pasmina.Tri su glavne vrste konja:TEGLEĆI KONJI, poput teških teretnih konja, LAGANI KONJI, kao ARAPSKI, i PONIJI, kao šetlandski.Tegleći konji vuku plug, a lagani konji su trkaći.Visina konja se mjeri od tla do grebena(najviše točke na ramenima).Teški teretni konji su najveći, a šetlandski poniji najmanji konji.Konji, DIVLJI MAGARCI i ZEBRE spadaju u obitelj konja, u koju još ubrajamo DOMAĆE MAGARCE i MULE.Zebra je jedini član obitelji konja s prugama.Iako nam sve zebre izgledaju isto, svaka ima jedinstvene crne i bijele oznake.Poput konja, zebre su društvene životinje i žive zajedno u stadu.Mladi mužjaci, ipak, najčešče žive sami dok ne odrastu.Kako postaju stariji, mužjaci često vode međusobne borbe za skupljanje vlastite skupine, harema, ženki.Tada se zebre počinju pariti.Kada bježi od grabežljivaca, primjerice LAVA, može trčati i brzinom od 65 km/h.Domaći magarac zajedno s konjima i divljim magarcima već tisućama godina vuku teret teret za čovjeka.Najčešče ih zovemo teglećim životinjama.Još jedna tegleća životinja je MULA, motomak kobile i domaćeg magarca.Dvije su vrste divljih magaraca:AFRIČKI i AZIJSKI.Afrički magarac živi u suhim, stjenovitim područjima sjeverne Afrike.Potrebno im je vrlo malo vode i preživjet će u divljini hraneći se tvrdom, bodljikavom travom.Kao i ostali članovi obitelji konja, ženka divljeg magarca rađa jedno mlado, koje već nekoliko minuta nakon što se oždrijebi može hodati.Konji su dugonogi sisavci s kopitima, dugim repom i grivom na gornjem djelu vrata.Konji se kreću hodom, kasom te galopom, što znači sve veću brzinu.U galopu, sva su kopita u djeliću sekunde podignuta od tla.Najbrži galoperi na kraćim stazama dostižu brzinu od 65 km/h.Hodaju na vršcima prstiju.Na svakoj nozi ima tvrdo i čvrsto koštano kopito.Na tabanu ima jastučič zvan rožna žabica.Žabica prilikom trka djeluje kao amortizer.Na kopita se također stavljaju metalne potkove da ih se zaštiti od tvrdih cesta i neravna tla.Odličan njuh, dobar vid i oštar sluh znači da je uvijek na oprezu i spreman za bijeg od opasnosti.Bliski rođak domaćeg konja je MONGOLSKI DIVLJI KONJ, također nazvan i AZIJSKIM DIVLJIM KONJEM.Stada tih životinja nekad su živjela na visoravnima MONGOLIJE, u sjevernoj AZIJI.Danas ih je u svjetu ostalo tek nekoliko stotina, i to samo u zoološkim vrtovima i rezervatima.Konji, magarci i zebre životinje su koje pasu, a hrane se samo travom koju odgrizaju oštrim prednjim zubima.Jedan od prvih konja bio je EOHIPUS.Živio je u šumskim predjelima prije više od 50 milijuna godina.Bio je visok jedva šezdesetak centimetara.Evolucijom su konji postajali sve veći, i počeli su živjeti na otvorenijim, travnatim ravnicama.Stručnjaci starost konja mogu odrediti po broju i veličini zuba, te njihovoj istrošenosti.Većina odraslih konja ima između 40 i 42 zuba.


- 19:24 - Komentiraj (0) - Na papiru - #

31.05.2005., utorak

DOSJE:Pustinje

SAHARA

Suhe negostoljubive PUSTINJE zauzimaju oko jedne petine ZEMLJINA kopna.U njima žive samo najotpornjije biljke i životinje, te malobrojna nomadska plemena, pout BEDUINA, koji lutaju SREDNJIM ISTOKOM.Stanovnicima pustinje život se sastoji od neprekidne borbe za život i vječnog traganja za oskudnim za oskudnim izvorima hrane i vode.Nad pustinjama se, zbog vrućeg zraka, ne mogu stvoriti oblaci pa su oborine prava rijetkost.Najprilagođenija živa bića za život u pustinji su DEVE.Masna grba na njihovim leđima sadrži dugotrajnu zalihu vode i omogućuje devama život bez jela i pića.Kad hrane ima dovoljno, devin golemi želudac može primiti nevjerojatne količine.Zbog vedrog neba pustinje su danu izložene nemilosrdnoj sunčevoj toplini, dok noću u njima temperatura pada ispod točke ledišta jer nema oblaka koji bi zadržavali toplinu.U pješčanim pustinjama često se viđaju veliki pješčani humci koje nazivamo DINAMA.To su veliki pješčani valovi, visoki trideset ili više metara.Neprestano se pomiču pustinjom, jer jaki vjetrovi podžu lagani pjesak i premještaju ga s jedne na drugu stranu.No, pustinje nisu isključivo vruća prostranstva prekirvena pjeskom.U mnogim je pustinjama tlo kamenito, a u onima smještenim na visokoj nadmorskoj visini često je i vrlo hladno.Kamenje se zbog naglih temeraturnih promjena neprestano širi i steže, pa se raspada na sitne djeliče koji nošeni vjetrom oštećuju drugo kamenje.Na kraju pustinjsko tlo prekriju milijuni sitnih kamenih čestica koje nazivamo pjeskom.Ponekad jaki vjetrovi raznose pjesak, ostavljajući za sobom goli kamen.Danas nove pustinje nastaju u područjima gdje su česte suše ili gdje su ljudi posjekli sva stabla i pustili stoku da pobrsti svo bilje.Sedamdesetih godina prošlog stoljeća područje SAHELA u srednjoj AFRICI pretvorilo se zbog suša i nekontrolirane ispaše u pustinju, a danas slična sudbina prijeti i mnogim drugim krajevima.Međutim, navodnjavanjem se suho pustinjsko tlo može pretvoriti u plodnu zemlju.Voda za navodnjavanje crpi se iz obližnjih rijeka pregrađenih branama ili iz podzemnih izvora.Sa svake stane EKVATORA protežu se dva velika pojasa pustinjske kilme.Pustinje nastaju i na mjestima koja su viskom planinama zaklonjena od kiše.Najveća pustinja na svijetu je SAHARA u sjevernoj Africi, koja se proteže površinom od devet milijuna kvadratnih kilometara.Ona je također i najvruća.U podne je pijesak tako vruć da može spaliti kožu na dodir.Temperatura u hladu veća je od 55şC.Životinje miruju.Čim sunce zađe, a zrak i pijesak se ohlade, ispod kamenja iz jazbina izlaze mnoga stvorenja.Rosa, koja padne noću, daje životinjama i biljkama neophodnu vlagu.Hladne pustinje uglavnom su smještene u središtu kontinenta gdje pušu suhi vjetrovi.

- 19:02 - Komentiraj (0) - Na papiru - #

29.05.2005., nedjelja

Španjolska nogometna liga:Villareal-Levante

Okršaj ronaldinja i još nekog

Evo, prvo ću reć da mi je stvarno žao što nisam pisao o VN Europe, al ju nažalost nisam stigo pogledat jer sam bio kod frenda na firmi-od pol 11 do šest.Utakmicu sam, naravno, stigo gledat.U Primeri je sada već sve odlučeno.Barcelona i Real Madrid, koji imaju prva dva mjesta, odlaze direktno u Ligu prvaka, dok Villareal i Real Betis, koji su treći i četvrti, odlaze u kvalifikacije za Ligu prvaka.Iz talijanske serija a u Ligu prvaka direktno odlaze Juve(koji je ovosezonski prvak Italije) i Milan, a u kvalifikacije odlaze Inter i Udinese.Iz engleske premier dolaze Chelsea, moj favorit, i Arsenal, a kroz trnovit put kvalifikacija prolaze Manchester United i Everton, dok Liverpool pregovara s UEFA-om o direktnom ulasku u Ligu prvaka kako bi mogao obraniti svoj naslov.Iz njemačke bindeslige u Ligu prvaka ulaze Bayern Munchen i Shalke il kak se taj već zove, dok će Werderu i Herthi bit potrebne kvalifikacije.Francuski predstavnici bit će Lyon i Lille, a možda i Monaco i Rennes.Hajduk također ulazi u kvalifikacije za Ligu prvaka.Dobro, da sad malo kažem i o samoj utakmici.Villareal je bio favorit, naravno.U ovoj tekmi je Forlan ima prilike prestići Eto'a po broju pogodaka i time postati prvi strjelac lige.To mu, međutim , nije pošlo za rukom.Sudio je neki lik koji je poznat po tome što volo davati žute kartone, u ovoj utakmici ih je dao četiri.Al dobro.Do 18. minute ništa se nije zanimljivo događalo.Tada je Jose Mari iz Villareala uspio skočiti više od obrane Levantea, i uputio je loptu prema golu.Nije imao sreće, jer je lopta udarila u stativu.Golman je ostao stajat.Tada je Levante uzvratio.U 23. minuti, loptu koja je bila upućena prema šesnaestercu uhvatio je Reggi vješto glavom i zakucao pokraj nepomičnog Villarealovog vratara.Bio je to zaista odličan gol.Levante je, neočekivano, poveo 1:0.Samo par minuta nakon toga, u 31., brazilac Senna je za čast Villareala odapeo silovit i precizan udarac iz daljine, koji je sjevnuo pored gola.Vratar nije imo šanse.Tada je prvi žuti na utakmici dobio švicarac Fabio Celestini.Bila je to 40. minuta.Samo minutu kasnije, u 41., je Josico zabio gol iz prekida.Lopta iz kornera je doletjela nekom frajeru koji ju je odlično i nesebično bacio Josici koji je imao čistu priliku, te je Villareal izjednačio.Tada je Alexis iz Levantea u žaru igre pokupio nekog Villarealca, a strogi sudac je dosudio i drugi žuti na utakmici.Minutu kasnije, Villareal se osvetio te je Arraubarena pokupio nekog Levantevca, pa je i on zaradio žuti.U 45.+1' je pao i drugi Villarealov gol.Pinnilos je skršio nekog žutkana, pa je oper Levante dobio žuti.Slobodni udarac je izveo Riquelme, odlični udarac je uspio nekako dohvatiti Arraubarena koji je vrlo prijateljski ubacio Forlanu, koji je nekako uspio zabiti, te je time dosegao brojku od 24 gola.Zlatna kopačka mu je bila sve bliža.Villareal je vodio 2:1.Onda je u zadnjoj minuti nadoknade forlan dobacio Figueri koji je ljepo loptu zakačio iz prve te je Villareal poveo 3:1.Većina drugog poluvremena nije bila tako zanimljiva.Igru je diktirao Villareal.Levante je imao par prilika, međutim, ništa nije predstavljalo posebnu opasnost za vrata Villareala.Villareal je također prijetio.Pošlo im je za rukom i zabiti četvrti gol.Pred kraj utakmice, Forlan je uspio uhvatiti nekakvu slekavu loptu te je mu je napokon pošlo za rukom zabiti i drugi gol.Sada je imao 25 golova, kao i Eto'o.Utakmica je završila tim rezultatom, posve opravdano.

- 18:48 - Komentiraj (1) - Na papiru - #

<< Arhiva >>

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se