turimtikitu

< kolovoz, 2013 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Rujan 2017 (1)
Kolovoz 2017 (1)
Srpanj 2017 (1)
Lipanj 2017 (1)
Svibanj 2017 (2)
Travanj 2017 (1)
Veljača 2017 (1)
Siječanj 2017 (3)
Prosinac 2016 (2)
Studeni 2016 (2)
Ožujak 2016 (2)
Siječanj 2016 (1)
Studeni 2015 (1)
Listopad 2015 (2)
Lipanj 2015 (1)
Svibanj 2015 (1)
Travanj 2015 (1)
Ožujak 2015 (2)
Veljača 2015 (1)
Siječanj 2015 (2)
Prosinac 2014 (2)
Studeni 2014 (1)
Listopad 2014 (1)
Rujan 2014 (2)
Kolovoz 2014 (2)
Srpanj 2014 (2)
Lipanj 2014 (3)
Svibanj 2014 (2)
Travanj 2014 (6)
Ožujak 2014 (6)
Veljača 2014 (6)
Siječanj 2014 (8)
Prosinac 2013 (8)
Studeni 2013 (9)
Listopad 2013 (12)
Rujan 2013 (12)
Kolovoz 2013 (8)
Srpanj 2013 (10)
Lipanj 2013 (6)
Svibanj 2013 (7)
Travanj 2013 (11)
Ožujak 2013 (11)
Veljača 2013 (11)
Siječanj 2013 (12)
Prosinac 2012 (11)
Studeni 2012 (11)
Listopad 2012 (11)
Rujan 2012 (10)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Opis bloga
U ovo nenormalno vrijeme,kada normalni postaju nenormalni, a nenormalni normalni, nama glupima je najteže. glup ostaje zauvijek glup. glupljima je već lakše. Oni su na vrijeme se izborili za visoko mjesto u našem društvu. O, najglupljima je teško zboriti. Oni su postali nedodirljivi. Ovaj post se bavi našom glupošću.
Glupi s naših prostora,-ujedinite se! Živio blog! Dolje pametni!




Free Counters
Free Counters








28.08.2013., srijeda

O, moje lito...

O, moje lito...

.
...
Jutros sam se probudila s gromovima. Munjevito. S munjama. Da, bio je tu i Tukac. I mačak Tigrićek. Cila Komiža. Broje se dani do stvarnog kraja lita. Splitsko, Dubrovačko ( igre), Komiško kulturno lito završavaju. Barba Mate je već u filmu kada furešta nema. Za Ninu je važnije sakupiti rogače od gostiju koji polako napuštaju misto. Buka oko mladeži na jahtama i jedrilicima je također nestala. Peticija o protjerivanju vesele mladeži nije izazvala očekivanu reakciju. Ipak više je onih koji imaju izravnu korist od dolaska takvih gostiju nego onih kojima smeta njihovo razuzdano ponašanje. Pričekajmo iduće lito. Čudna je psihologija domaćina. Od gostiju žive, grade nove apartmane, kupuju nove brodove, školuju djecu, preživljavaju, neki osiguravaju luksuzan život tijekom godine, a po gostima udaraju drvljem i kamenjem.
Bog im je dao položaj mista za pet po anketi SD-e za najturističkije mjesto, arhitekturu za pet, detalje ( ? ) za pet...A, sretni nisu.
Kaj pak žele već?
Da im HDZ-e izgradi tunel do Splita, ponton do Hvara i Brača? Žale se na izoliranost, izostanak međuotočne povezanosti, a bune se o mogućem pristajanju katamarana u Milni na Braču. Cudan neki svit...Neki bi bili sretni da mogu na pet minuta oko odmoriti na horizontu gdje sunce zapada u more, gdje za lijepa vremena može izroniti otok Svetac, Brusnik, Jabuka, gdje puca pogled na Biševo...
Ala, neće propasti svit. Propast će ideja da je spas države u turizmu.
Turizam je širi pojam od onoga koji nam meštri od „državnog turizma“ svakodnevno serviraju spominjući rast od 3% dolaska turista, većem broju noćenja...Mrtvi & pinezi se broje na kraju lita. Pametni to rade svaku večer. Hebu radoznale...

Vrijeme, vreme, vrime je za podvuči crtu. Crta po crta, hrpa gostiju...

- 15:08 - Komentari (1) - Isprintaj - #

20.08.2013., utorak

Piš...

.

...........

Jutros sam se probudila usred vatrene stihije. Gorio je Vis. Dim nije poštedio ni Komižu. Najbrži u slikanju požarišta zaradili su 100, 200 kuna objavom fotosa na stranicama „24 sata“. Da ih pitate jesu li osjetili vatru dok su pravili fotke, dobili bi kratak odgovor: - Jok, slikali smo s teleobjektivom. Požar su gasili DVD-ovci Visa i Komiže, ali bez kanadera se nije moglo. Neki od Višana stigli su na portalima izraziti svoj stav prema opožarenoj borovini. Žao im je uništene prirode. Radije bi da su izgorili apartmani, ruglo grada do kojih je vatra došla na deset metara. Propale bi rezervacije u njima, a drugi bi došli do popune svojih slobodnih kreveta. Naš covik...
Na Hvaru poteštat i prvi vatrogasac, umjesto borovine gasio bi oblik turizma što je doveo taj otok na sve stranice svjetskog tiska. Svi su se digli na noge predvođeni vlasnicom Palmižane u obranu svojih interesa i tobožnje brige za goste Hvara. Ne žele mlade turiste jahtaše koji u vikend posjetama navodno zapišavaju taj lipi škoj. Jučer su se Makarani obrušavali na goste iz BiH, danas Hvorani udaraju po mladima iz Švedske. Smeta im buka, alkoholiziranost, raspojasano ponašanje na otvorenom, ali ne i glasno seksanje starleta po njihovim apartmanima.Zaboravljaju da će ti mladi uskoro zauzeti mjesto očeva i majki, postati dobro plaćeni poslovnjaci i da će željeti vratiti se tamo gdje su proveli „lude“ dane i noći. O ferijalcima 60.-tih i 70. –tih godina, danas bi mnogi Tučepljani, Korčulani mogli svjedočiti. Današnje bogatstvo mogu zahvaliti upravo tim ferijalcima koji su se opijali, pišali s njihovih neograđenih balkona, gađali se jastucima po neožbukanim sobama...
Zemlja se naplaćala studija o razvoju turizma, pozapošljavala rođjake, rodice, netjake po TZ-ma i uredima, ali još uvijek nema odgovora kakav turizam se hoće. Hoće pare bez dolaska gostiju. Hoće standard bez rada i ulaganja pa i odricanja od komoda. Heben neki narod. Htjeli bi goste iz susjedstva, ali bi te iste povješali po vrbama. Dočekali bi ih s dobrodošlicom tipa:
- Ubij Srbina! Zapalili bi im auta. Cudo od naroda.
Jaga do Jage, seljak do seljaka, invalid do invalida, ronilac do ronioca, umirovljenik sa 40. godina života, pop do popa...
Veći katolici i od Pape. Moli covik...
Nema ljudi koji bi konačno rekli bobu bob, popu pop...
Ostavi ribu i drugima...Komižani znaju o kojima je riječ.
.
Vrijeme, vreme, vrime je za piš. Povucite vodu!

- 14:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.08.2013., četvrtak

More...(?) (!)...

.

...........

More...(?) (!)...
Jutros sam se probudila sto posto ( 100 % ). Za ostali dio Hrvatske nisam sigurna. Gdje god se okrenem vidim ljude s tamnim očalima i zlatnim lančićem oko vrata. I one bez ali s podočnjacima. Dođe mu na isto.Tama usred dana. Vjerojatno i zbog toga „Večernji List“ je proglasio VIS perjanicom turizma. Prvakom prve lige RH- turizma.
100. points. Split je 17.- ti sa 79. points. Volim Vis, obožavam Komižu ali ovdje je izgleda na djelu ili neznanje, ili dodvoravanje... Iz obrazloženja se ne vidi što je to izdvojilo Vis od ostalih mjesta koje je posjetila turistička patrola VL-a. Priča o čistom moru, plažama, božanskoj prirodi nije dovoljna. Bar meni. Možda je ovo ipak priča o ukusima...
Traktori na cestama. Što se tiče mene mogu tamo i ostati. Ionako ne rade zbog čega su kupljeni. U zemlji invalida, mlađahnih umirovljenika, razno raznih malih i velikih domoljuba, privilegiranih ala Kajin i onih nezaposlenih koji su izgubili svaku nadu da će ih Ustav zaštiti, pružiti im šansu za pošten rad, hebe mi se za seljake. Legija vladajuće kaste neprirodnim pritiskom pokušava očuvati svoje pozicije i apanažu. Ova zemlja ne proizvodi. Ova zemlja nema para. To bi trebao znati i Jug i svi oni koji žive u iluziji da je Pelješki most političko pitanje. To je prvenstveno gospodarsko pitanje. Tu nikakva EU zajednica neće pomoći. I neće. Zato mi nije jasan šok ministara u sadašnjoj Vladi izazvan takvom odlukom EU-a. Nikad dovoljno pameti. Na žalost pamet ne dolazi preko noći. To je kao i sa šarmom; imaš li je ili ne. Obično, ne.
U jedinom danu kada vjernici prelazi na lijevu stranu nije zgorega podržati ih. Imate moje štovanje. Popovi, političari, ne.
Bosna i Sarajevo su odahanuli. Novinar i „osloboditelj“ Sarajeva, čuveni TV novinar Smiljko Šagolj nije stigao proći kroz tunel na Kupresu. Jutros je zauvijek ostao u Splitu. Pozivam se na priziv savjesti. ( Kao primalja Jaga). Nikada nisam podržavala niti poštovala nacionaliste i nacionalizam. Neću reći o njemu ništa lijepo...

..

Vrijeme, vreme, vrime je istine. Seljaci, nema para bez rada!



- 20:13 - Komentari (3) - Isprintaj - #

12.08.2013., ponedjeljak

prof. Baldasar...



............

prof. Baldasar...
Jutros sam se probudila u panici. Kao inače.Vijesti centra za „širenje panike i nadolazak nevere i katastrofa“ iz Zagreba čelnika Pavla Kalinića nisu se ostvarile. Krovni prozori su se zatvarali, gostima su pokazani nužni izlazi, najkraći put do trajektne luke, auti su sklonjeni daleko od stabala, sendviči su bili podijeljeni, ali od „cunamija“ ništa...
Ništa nas ne može iznenaditi osim kiše. I glupih vijesti. U augustu. A, tek u kolovozu...
Iz Supetra kad ste na „Hrvatu“ pri ulasku u luku ne možete odvojiti pogled od zgrade „banovine“. Gradske kuće gdje stoluje „prof.“ Baldasar, prvi čovjek Splita. Onako bijela sva u kamenu, pravilnih crta, gromada od kuće, a u njoj patuljci. Glas im ne čuješ, ne vidiš ih osim ako nisi na jutarnjoj kavi u „Bobisa“. Što u njoj govore „Pametni ljudi“, gđa. Puljak & CO, Boraska, gđa Visković, don Grubišić, nećete znati... Baldasara možete vidjeti kako grli željezne kolone na „Zapadnoj obali“ uz kuknjavu:- Kerume, otiš*o si nisi pro*bo vezati brod...Ponesi ove kolone – bitve doma! I dok prof. Baldasar uporno ponavlja kako će osobno odvezati svaki brod koji se tu nelegalno veže, narod šeta. Ako žele vidjeti luksuz, prošetaju marinom hotela „Lav“, prethodno Istočnom obalom dok Zapadnom obalom iz poštovanja pameti iz „banovine“okreću glavu s vezanih jahti i zadovoljavaju se pogledom na hotel „Marjan“ i kuću hiperrealiste Z.Mihanovića kako ne daj Bože ne bi vidjeli izmasakriranu marjansku šumu. Dobro, vidi se na vrhu Marjana kerumov križ.
I Split nosi svoj križ.
Iz nepovjerinih ali dobro informiranih izvora širi se vijest kako je Split odabran za snimanje trećeg nastavka filma: „Glup, gluplji...poteštat“.
Audicije neće biti. Split je pun glumaca. Za početak će biti dovoljno postaviti kamere duž „Zapadne obale“. Svi šetači koji uđu u kadar ostat će zabilježeni u povijesti grada i na filmskoj traci.
Povijest grada se ponavlja. Povijest glupih, glupljih...odluka, također.
Nije čovjek tko nema svoje kolone – bitve za vezati se, ploče sa svojim imenom, bar jednu knjigu, biografiju napisanu sa 18. godina...
.
.
Vrijeme, vreme, vrime je filmskih festivala. Apsolutni pobjednik Splita je crtić „Prof. Baldasar“...

- 08:56 - Komentari (2) - Isprintaj - #

09.08.2013., petak

G.O...



.....
G.O...
Jutros sam se probudila u G.O.loj vodi. Vrućina. Normalno. Tko je vidio vrućinu u siječnju. I led u kolovozu. Travarica s ledom, e to je nešto drugo. Mislim prvo. Kasnije pivo. Može, dva...Đaba trening u Komiži. Partner me je u partiji tenisa dobio 3:6. Igra na male do tri 3:2, za mene je slaba utjeha. Za Tudora dva puta po 0:1 za Gori je također, slaba utjeha.
Stara Majka moga Tukca je u domu u Stobreču, dobro, Podstrani. Dobro, ni hotel „Lav“ nije u Splitu. U Podstrani je. Sve pametno se događa po strani. Mi u Bosni bi rekli;- ta trane.
Ne mogu staviti po strani glasove sa plaže u Podstrani. Familija do obitelji, obitelj do familije. Djece kao poslije poplave. Jedna starija žena, bit će Nona, odaziva se na Nana, zove unuka;
- Adolfe, komenzi vamo. Hoder, Nani, spremila sam ti pitu. Gud, pita. Druga veli: - Stipane, nevalja hladna pašta šuta. I jedan i drugi unuk bi prvo palačinke što ih na kraj plaže spremaju. I obitelj i familija su na G.O.-u.
- Do kada?- pitaju se međusobno. Do utornika. Jah, ja do utorka...
Bože, ne pamtim kada sam ispisivala listu G.O.-a. Kad netko kaže kako je tri tjedna na G.O.-u pomislim o kakvoj je to firmi riječ. Kad čujem da je riječ o daktilografkinji, djelatnici u sudu, pomislim, hebo sud bez njene podrške tri tjedna. Ako sustav radi bez nekoga tri hefte oli isto toliko tjedana što odgovara sedmicama onda je upitno da li mu treba ta osoba.
Baš sam zavidna. I zločesta.
Lijepo je biti na G.O. Na plaži u Podstrani. U Stobreču je Sv. Lovre.
Čestitam imendan.
.

Vrijeme, vreme, vrime je za G.O. GOOL, Hajduče!




- 18:07 - Komentari (1) - Isprintaj - #

07.08.2013., srijeda

Rupe...



... ......

Rupe...
Jutros sam se probudila neš virovati, sabah ile, ranom zorom. I đava ga odnija opet ni na vrime. Da sam u dva i kvarat oli dva i frtalj, za razumijeti u dva i četvrt ili još bolje u 2:15, govorilo bi se ; eto još jedne lavice. Točno, prije 64 godine, Zagreb je u to vrijime, vreme, vrime, dobio purgerku od Oca Petrovačkog, Majke Gradačanke. Sve sam ovih godina bila; i Hrvatica, neopredjeljena, Jugoslovenka, Muslimanka, Hrvatica, ali duši uvijek svoja, Europljanka, Svetska kako mi tepa prija za razliku od nekih koji to postadoše 01. srpnja. Uvijek sam bila pa i sada svoja, a ne dio mase, bukača, seratora...
Teško je ali opet je bolje biti težak sam sebi nego teretiti ostale. Kad mi je teško kažem; - Jebe m/i/e se. Zahvalna sam Tukcu za sve ove godine koji me podržava i na ovo spremno odgovara;- Jebe se i meni. Ne mreš sam. Tu ni tehnika ne pomaže. U dvoje je bolje. Ovi što pokušavaju jebati U mozak imaju problem rupe. Zalutaju, misle da je u pitanju golf. Rupa je ozbiljna stvar. Zahtijeva analitički pristup, bar osnivanje jedne nove i samostalne agencije za njeno izučavanje. Nisu sve rupe iste. Jedna je mola, uska, djevičanska. Druga duboka, dobro obrađena, jedna vlažna, druga suha kao Šolta, treća dno joj se ne vidi kao naš proračun. Ni rupe više nisu što su bile. Rupa na granici sa Europom nema više značaj kao do prvog srpnja. Sad su važnije rupe u turizmu. Nema Bosanaca, nema Rusa, Ukrajinaca, a ono malo Skandinavaca, Japanaca, teško će svojim gabaritima to popuniti. Rupa do rupe, rupčaga. Nije svako zlo za zlo. Tko kaže ako ovako nastavimo da nećemo izaći u nekoj rupi u nekom rudniku u Africi ili Australiji.
Rupa u proračunu, rupa u mom takuinu su dvije rupe. Pet su već simbol olimpizma. Mene jebe realizam. E, da & Tukac. Njemu, Hvala!


....

Vrijeme, vreme, vrime je za začepiti rupe.
Dižem ovu čašu s travaricom i zdravicom:- Zdravi & veseli b/p/ili!
Ulazim u društvo gerijatrije...

- 15:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

06.08.2013., utorak

Smokvin list...



.....................

Smokvin list...
Jutros sam se probudila ispod grana smokve. Smokvinih listova. Majmunska posla. Spavala bih još ali zvižduk susjeda Antiše rođe iz Čavoglava, osloboditelja svih prava Srbina Pere na kuću i okućnicu, bio je znak za Ustanak. Ustala sam jer kasno ustajanje nekad te može doći glave. Đaba uvjeravanja kako je to nemoguće. Eto u Americi dvojicu dječaka udav iz susjedstva je ugušio na spavanju. Kod nas ni dan nije neka garancija da se slično neće dogoditi. Davio me otac partizanskim sjećanjima, danas neki novi partizani.
Sve je čisto. Kuća, okućnica jedan kroz jedan. Samo je drugi vlasnik.
.
Pođeš u poštu u Komiži; subota ne radi, u nedjelju također, u ponedjeljak, normalno isto, blagdan. Ako me netko pita treba li nam ovakva pošta odgovor bi bio jasan;- Treba je ukinuti. One što će otpustiti, a riječ je o 1.100 je malo koliko njih nikomu ne trebaju.
Treba ih sve otpustiti. Računi se ionako plaćaju u komunalcu,u HEP-u, u TZ-u, Todoriću u marketima, Internetom...Koji će nam qua.
Kako je teško u ovoj zemlji sresti nekoga normalnog. Kad pomisliš kako je Split nakon dugo vremena dobio po prvi put normalnog poteštata, On prozvižduče. Granica između normalnog i redikuloznog počinje kod bivšeg „Doma JNA“ i ex hotela „Ambasador“ i proteže se na Zapad do ACI-a.
Onog časa kada splitski šetač u vidokrugu izgubi Istočnu obalu zbog vezanog broda, postaje Baldasar, poteštat. Imati obalu tešku 80 milijuna kuna za šetnju, a ne za uprihodovanje zbog zabrane vezivanja brodova se graniči sa redikulizmom.
Ali u zemlji „majmuna“, majmunska posla, gdje stopostotni invalidi
( Skradin) sa skrbnikom na vratu obnašaju vlast, jer tako glasači žele, u zemlji gdje vlada pravilo;- neka susjedu crkne krava, ništa nije nemoguće, pa tako ni da normalni postanu nenormalni, nenormalni normalni u ova ne/normalna vremena...U godini majmuna.
...
Vrijeme, vreme, vrime je majmuna. Pardon, bikova. Eno u Drašnicama je pobjedio bik Musolini.
Konobar : - Daj mi dva musolinija sa dva SS.
I Thompsona da se upucam...

- 17:34 - Komentari (4) - Isprintaj - #

02.08.2013., petak

Udri muški...

.

. . . . .

Udri muški...
Jutros sam se probudila drugi put u osmom mjesecu, šezdeset četvrtu godinu za redom. Neki se sretno probude prvi put u devetom. Brojčanik vremena čini svoje. Ako budem te sreće idućeg tjedna ostat će iza mene još jedna godina života. Ništa ne bih mijenjala. Tukca sve i da hoću ne mogu promjeniti. Na vrijeme odavno ne utječem. Lažem, možda bih se ipak pokušala promjeniti. Na primjer frizuru. Ofarbala bih kosu u crveno. Ala crven fesić, Nano. Crvena kosa, bilo u duši, plavo čelo. Žuta petokraka. Budi ponosna. Prava Europljanka, Hrvatica, građanka...
U Hrvatskoj nema krize. Samo kruzera ima. I luzera. Svima u Dubrovniku padaju teško turisti s kruzera. Najteže im je kada potroše manje od 70 dolara koliko normalno troše po Veneciji ili Grčkoj obali. Najradije bi im na Pilama i na istočnim vratima naplatili maltarinu i poslali ih u Međugorje. Nisu ni svjesni da im stiže spas u golfu na Srđu. Sad će kruzeristi baviti se sa 9 i 18 rapa, golfom, a na Dubrovnik će gledati s visoka, sa Srđa i mjesta Bosanka. Nikako mi nije jasan otpor građana tog grada prema „golfu“. Nemaju posla, nemaju para, a protive se investiciji, prometu i novim radnim mjestima.
Za mene tu nema logike osim osjećaja kako se radi o dvije interesne skupine. Jedne koja je uspjela u naumu da gradi i one druge koja nije uspjela. Tipična priča iz bosanske vrleti; neka komšiji crkne krava...
U Splitu ista priča, drugi ljudi. Novi gradonačelnik Baldasar kao da je sjedio na ušima kao vijećnik u prošlom sazivu Gradskog vijeća nakon buđenja iz zimskog sna na novoj dužnosti mudro je zaključio kako je nova Zapadna obala za šetnju, a ne za vezivanje brodova uz naplatu.
U inat starom gradonačelniku Kerumu i njegovom hotelu „Marjan“, branit će „životom“ i komunalnim redarima vezivanje brodova.
Neka komšiji crkne krava. Logika domoljubnih Hrvata i onih malo većih.
Jedini, komu će građani u konaćnici moći reći; HVALA! Bit će Linić.
Na žalost, neće mu biti lako.
Lako je reći; neću ovo, ne mogu to, ali uraditi TO, je najteže.
Kruzera mi mog. I mojih godina...
BTW. Mater kočara iz Podstrane iskazala je građanski neposluh. Podijelila je građanima ribu u iznosu od 20.000 kuna u znak protesta uvođenju fiskalizacije. Ozbiljni porezni obveznici u komentaru tog čina postavljaju pitanje je li riba prijavljena i tko će platiti PDV na nju. Ako smo za red, onda je red i dati državi ono što joj pripada.
Udri muški, Liniću!


Vrijeme, vreme, vrime je obstrukcije. Uz instrukcije...
.

- 16:59 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se