U četvrtom jubilarnom i tradicionalnom tjednu ponude poezije za čitanje po povoljnim cijenama nude vam se Philip Larkin, Klaus Hensel, Leonard Cohen te antologija američke poezije postmodernizma. Da podsjetim: pjesme već od 2 kune, zbirke poezije od 10 kuna.
Hvala svima koji ste uplatili novce ili poslali plave kuverte proteklog tjedna.

PJESME:

Charles Bukowski: "Drozd"

Charles Bukowski: "Moj stari"

Robert Creeley: "Kiša"

Robert Creeley: "Jezik"

James Schuyler: "Korejske maćuhice"

James Schuyler: Čovjek u plavom"

Klaus Hensel: "Zimski balast"

Klaus Hensel: "Pjesma o sreći"

Klaus Hensel: "Međusprint, unatrag"

Klaus Hensel: "Zrak"

Philip Larkin: "Zora"

Philip Larkin: "Dolazak"

Philip Larkin: "Dani"

Philip Larkin: "Pokošena trava"


ZBIRKE POEZIJE:

Stars&stripes: američka poezija postmodernizma

Leonard Cohen: "Knjiga milosrđa"

Klaus Hensel: "Humboltova ulica, rimsko crveno"

Philip Larkin: "Poezija napuštanja"

Pjesme koje želite da pročitam za vas možete naručiti tako da mi nazive pjesama i zbirki poezije pošaljete na mail: thepoetryreadingmarket@gmail.com, komentarom na blogu "tržište poezije" ili u komentarom na facebook grupi "Ništa 2012."

Novac možete uplatiti na moj broj računa 2340009-3212047317 u Privrednoj banci Zagreb ili mi novce pošaljite u plavoj kuverti na adresu:
Jerko Gregov
Gregov dvor 16
23273 Preko

Ulazimo u treći jubilarni i tradicionalni tjedan ponude poezije za čitanje po povoljnim cijenama. Da podsjetim: pjesme već od 2 kune, zbirke poezije od 10 kuna.

Hvala svima koji ste uplatili novce i poslali plave kuverte proteklog tjedna, a u ovoj tjednoj ponudi imamo jednog Zadranina, jednog Glumca, jednog bitnika i jednog Ukrajinca (kad je već Ukrajina aktualna ovih dana).

PJESME:

Dragutin Herenda: "Poznanstva"

Dragutin Herenda: "Nekako tu i oko mene"

Dragutin Herenda: "Bijeli grad"

Dragutin Herenda: "Poradi ljubavi"

Branislav Glumac: "Slova"

Branislav Glumac: "Ljudi"

Branislav Glumac: "To"

Branislav Glumac: "Grad"

Lawrence Ferlinghetti: "Život u divljini,rano ujutro"

Lawrence Ferlinghetti: "Beskrajni život"

Lawrence Ferlinghetti: "Pjesnik kao ribar"

Lawrence Ferlinghetti: "Mačka"

Bogdan-Igor Antonyč: "Ususret"

Bogdan-Igor Antonyč: "Gorko vino"

Bogdan-Igor Antonyč: "Proljetna noć"

Bogdan-Igor Antonyč: "Višnje"


ZBIRKE POEZIJE:

Dragutin Herenda: "Osrebreni oblak"

Branislav Glumac: "Završna dionica"

Lawrence Ferlinghetti: "Otvorenih očiju otvorenog srca"

Bogdan-Igor Antonyč: "Pjesme"


Pjesme koje želite da pročitam za vas možete naručiti tako da mi nazive pjesama i zbirki poezije pošaljete na mail: thepoetryreadingmarket@gmail.com, komentarom na blogu "tržište poezije" ili u komentarom na facebook grupi "Ništa 2012."

Novac možete uplatiti na moj broj računa 2340009-3212047317 u Privrednoj banci Zagreb ili mi novce pošaljite u plavoj kuverti na adresu:
Jerko Gregov
Gregov dvor 16
23273 Preko

Eto ulazimo u drugi jubilarni i tradicionalni tjedan ponude poezije za čitanje po povoljnim cijenama. Da podsjetim: pjesme već od 2 kune, zbirke poezije od 10 kuna.

Hvala svima koji ste uplatili novce i poslali plave kuverte proteklog tjedna, a evo i aktualne ponude:

PJESME:

Jacques Prevert:"Da se načini portrait jedne ptice"

Jacques Prevert:"Ljeti kao i zimi"

Jacques Prevert:"Netko"

Jacques Prevert:"Mali prosjak"

Bernard Noel:"Nebo je šuplje"

Bernard Noel:"Sunce zalazi iza"

Bernard Noel:"Nigdje"

Bernard Noel:"Idem na zdenac po svježu vodu"

Drago Gervais:"Oblačić"

Drago Gervais:"Burin"

Drago Gervais:"Batuda"

Drago Gervais:"Kmeti"

Enes Kišević:"Prepisan san"

Enes Kišević:"Jutarnja molitva"

Enes Kišević:"Trenutak"

Enes Kišević:"Smiraj"



ZBIRKE POEZIJE:

Jacques Prevert:"Pjesme"

Bernard Noel:"Ostatak puta"

Drago Gervais:"Pod Učkun"

Enes Kišević:"Samo s tobom sam ja"

Pjesme koje želite da pročitam za vas možete naručiti tako da mi nazive pjesama i zbirki poezije pošaljete na mail: thepoetryreadingmarket@gmail.com, komentarom na blogu "tržište poezije" ili u komentarom na facebook grupi "Ništa 2012."

Novac možete uplatiti na moj broj računa 2340009-3212047317 u Privrednoj banci Zagreb ili mi novce pošaljite u plavoj kuverti na adresu:
Jerko Gregov
Gregov dvor 16
23273 Preko

OGLAS



Povoljno čitam poeziju. Pjesme već od 2 kune, zbirke pjesma vać od 10 kuna.
Ako nemate vremena za čItanje poezije, a mislite da je ona važna i da je treba čitati naručite čitanje poezije koje će za Vas pročitati poduzetnik u čitanju.
Potaknite i vi svojim novcima kulturno uzdizanje po vrlo pristupačnim cijenama.

RECITE DA KNJIŽEVNOSTI. RECITE DA ČITANJU.

TJEDNA AKCIJA

Pjesme u ponudi:

Ana Ahmatova:"Vrag me ne izda. Sve mi uspjelo je"

Ana Ahmatova:"U Carskom Selu"

Ana Ahmatova:"Zbunjenost"

Ana Ahmatova:"Pjesniku u goste dođoh"

Ana Ahmatova:"Osama"

Danijel Dragojević:"Kosa"

Danijel Dragojević:"Tunel"

Danijel Dragojević:"Grad"

Danijel Dragojević:"Autobus"

Danijel Dragojević:"Tako"

Branko Čegec:"Lubenice"

Branko Čegec:"Tangenta"

Branko Čegec:"On the road"

Branko Čegec:"Lisboa"

Branko Čegec:"Utorak"

Cesare Pavese:"Pobuna"

Cesare Pavese:"Glas"

Cesare Pavese:"Odisej"

Cesare Pavese:"Južna mora"

Cesare Pavese:"Jutro"

Zbirke u ponudi:

Ana Ahmatova:"Tri jeseni"

Danijel Dragojević:"Zvjezdarnica"

Branko Čegec:"Tamno mjesto"

Cesare Pavese:"Rad umara"

Pjesme koje želite da pročitam za vas možete naručiti tako da mi nazive pjesama i zbirki poezije pošaljete na mail: thepoetryreadingmarket@gmail.com, komentarom na blogu "tržište poezije" ili u komentarom na facebook grupi "Ništa 2012."

Novac možete uplatiti na moj broj računa 2340009-3212047317 u Privrednoj banci Zagreb ili mi novce pošaljite u plavoj kuverti na adresu:
Jerko Gregov
Gregov dvor 16
23273 Preko


*cijene su već od 2 kn po pjesmi i već od 10 kn po zbirci poezije što ne znači da ne možete uptatiti i više. dapače, to je poželjno jer ću tako ostvariti veći profit.

Čitatelje ne slave. Ne podižu im spomenike. Po njima se ne daju imena ulica ni institucija. Oni nemaju prava na naknadu za intelektualna prava za čitanje, njihovo čitanje ne pridonosi razvoju književnosti, razvoju pisane riječi. Nema ZAMP-a za čitanje jer čitanje ne donosi ekonomske benefte.

Zar čitatelji ne razivjaju i ne pomiču granice književnosti?
Zar da neki ljudi makar i mala manjina nisu shvatili vrijednost pojedini novih djela zar bi se književnost razvijala? Bi li imali nove načine izričaja da ih netko nije prihvatio i uživao čitajući tu novu književnost. Kao što književnici mijenjaju smjer književnosti tako to rade i čitatelji.

A što od toga ima običan čitatelj. Za napredak i život pisane riječi svak dobije zasluge i pohvale. I autor i država i državne institucije i nakladnici i mecene, kritičari, mediji i knjižnice, svi osim čitatelja. Oni su tek stoka koja konzumira knjigu oni su objekt a ne subjekt na književnoj sceni. Dobri su jedino kad troše, kad drugi zarađuju od čitanja knjiga. Šuti i čitaj!
Svatko ima pravo na naknadu i državnu pomoć, stipendije za pisanje, poticaje razne, porezne olakšice... sve da se potakne čitanje. A što čitatelj dobije? A da probate s čitateljima? Ne, najprije svima drugima dati pa će onda Čitateljima biti bolje. Svima pohvale, pare i važnost pa će onda i stoka s dna shvatiti da je nešto vrijedno pažnje jer oni, stoka čitateljska to sigurno nisu.
Treba dati onima na vrhu, eliti, pa će umjetnost kapati dolje i doći do stoke sinozubane. Trickle down književnost u trickle down društvu.
Samo kad se govori o lošijoj književnosti se prozivaju čitatelji. Onda su oni u fokusu, njihov neukus i neznanje su uzrok problema, nisu krivci onda ni pisci koji pišu te knjige ni izdavači, država, knjižare... Ne, oni su zaslužni samo za dobro u knjževnosti oni drhću gladni i bosi u visini iznad nepismene rulje. A ako nešto nevalja onda su za to zaslužni samo sitnozubani.

Mnogi pisci sanjaju u tome da tisuće ljudi čekaju da izdaju najnoviju knjigu i uživaju u njihovim djelima. Da ih poštuju i slave, a što je s čitateljima? Da li ikad čitatelj može sanjati da neki pisac baš na njega čeka, sanja dan kad će on pročitati njegovo djelo.
Čitatelji nemaju ni veliku podršku države, ne stipendira se čitanje, niti sufinancira, niti ima natječaj za poticaje za čitanje knjiga, nitko ne dobije stipendiju da može 6 mjeseci na miru čitati. I društvo sve više pritišće čitatelje, sve je manje vremena za čitanje, sve više se promoviraju drugačiji načini kako da se provede slobodno vrijeme. Čitanje nije nešto prestižno, ne podiže baš ugled ljudima.

Možda bi trebali s čitanjem izići na tržište i čitanje postaviti kao tržišnu aktivnost, promovirati ga na tržištu, učini ti ga profitabinlim. Poticati stvaranje potuzetnika u čitanju. To bi pomoglo i čitateljima, ali i knjizi i književnosti uopće. I to bez državne pomoći, već temeljem čiste tržišne slobode i poduzetništva u čitanju.
Ako čitatelji pokažu snagu i samosvijest te kao čitatelji poduzetnici pojedinci postignu uspjeh u društvu ne samo da će to pomoći čitateljima već i piscima i nakladnicima u razvoju književnosti. Svi će obratiti više pozornosti prema čitatelju, manje će ga se patronizirati, a više uvažavati. Potaknuti će pisce i nakaldnike da se približe čitatelju i njegovim potrebama, da se razvijaju.

Ako je knjiga i čitanje važno onda potaknimo čitanje, čitatelja, a ne da se pomaže svima okolo samo ne onima radi kojih se ,kao sve to radi. Svi se brinu o čitatelju pa od toga profitiraju, grade karijeru na pomaganju nama čitetalja, a nikad da se spuste do nas sa svojih visina .
Fokus na čitanje i čitetelje je promocija direktne akcije, a ne neko izvrdavanje, nekakav trickle down pristup.

Pomognimo sami sebi. otvorimo tržište čitanja. Neka pisci sanjaju da ih čitaju poznati svjetski čitatelji. Kad stvorimo tržište čitanja onda će i državno poticano čitanje postati stvarnost. Pisci i nakladnici će se tući za najbolje čitatelje.

Ovo je borba za čitanje, čitanje bez terora mišljenja, čtanje bez osvrta i kritika. Čitanje kojemu je jedina svrha čisti užitak čitanja, bez pretjeranog analiziranja, osuđivanja i prosuđivanja. Neka o kritici i analizi misle kritičari, pisci, nakladnici, državne institucije, a mi se pobirnimo za užitak čitanja.

Jer i čitatelji svojim izborom knjiga i tema utječu na ono što se piše. I ne mislim tu samo na popularnu književnost, na bestsellere, jer su puno dragocjeniji oni čitatelji koji čitaju i slabo poznate djela i pisce, oni čitatelji koji pružaju šansu i neafirmiranim autorima, otvaraju im svojim čitanjem prostor na književnoj sceni.

Barem jednom godišnje nas se obavijesti kako se u Hrvatskoj malo čita, kako građani Hrvatske malo čitaju i kupuju knjige. Onda ispadne da manje od pola stanovnika pročita barem jednu knjigu godišnje. Pa onih koji čitaju u prosjeku berem jednu knjigu mjesečno ispadne po nekim istraživanjima oko 10%.
Od tog broja oduzmimo one koji čitaju stručne knjige, publicistiku raznu pa za beletristiku ostane još manji udio redovitih čitatelja, a i od tih veliki dio odlazi na prozu.
Koliko onda ostane onih koji čitaju poeziju? Koliko ih redovito čita poeziju? Barem jednu zbirku mjesečno.
Sigurno bi došli do vrlo malog broja, a i onda ako oduzmemo sve one koji čitaju poeziju jer su s njom profesionalno povezani, bilo da su izdavači, književni kritičari, urednici u časopisima, prevoditelji, profesori koji predaju književnost, sami pjesnici...
Koliko ih ostane? Koliko ostane onih koji čitaju poeziju iz čistog užitka čitanja poezije?

A nije ni čudo da onda nemamo pjesničke superstare kod nas. Da nisu bogati, slavni i poznati. Da ne prodaju svoje knjige u velikim nakladama. Da ih se ne pita za mišljenje o svakoj gluposti koja padne novinaru na pamet.


Rješenje je da poezija postane TRŽIŠNA KATEGORIJA, da se oko nje počmu vrtiti ozbiljni novci. Kad pogledamo druge umjetnosti one su važne jer je tržište reklo da su važne, da donose vellik novac pojedincima.
A kakve novce donosi poezija? Ne možeš je kao slike izlagati u muzejima ili u držati u sefu dok joj ne poraste vrijednost. Teško ćeš naplatiti ZAMP za slušanje poezije, slabo se nju da prodati za uglazbljivanje. Po pjesmama se ne rade predlošci za igrane filmove, ne prerađuje ih se za kazalište ili film. Ne isplati se recitirati poeziju na stadionima. Kako napuniti arenu ljubiteljima slobodnog stiha i koliko bi se piva prodalo slušačima Puškinovih stihova?
Pjesma nije muzej ili neki spomenik pa da političari na nju mogu potrošiti milijune, uzeti provizije i tvrditi da su napravili nešto važno za kulturu. Bogati snobovi slabo skupljaju zbirke poezije, poezija nije opera pa da dolaziš na nju pokazati svoju novu i mlađu ženu u njenoj novoj i skupjoj bundi.

Ukratko, oko poezije se ne vrte veliki novci. Slaba je zarada pa onda i slaba motivacija za čitanje. Nema sredstava za markentiške akcije koje bi povećale prodaju poezije i donijele pare onima što investiraju u poeziju. Sve je to pokazatelj da poezija ne djeluje na tržišnim osnovama i da u nju moramo uvesti tržišne kriterije da bi i ona zadobila važnije mjesto u javnosti i kulturi.
Novac privlači kvalitetu, a kvaliteta novac.

Moje je rješenje jest da se napravi biznis s čitanjem poezije. To bi bio najbolji poticaj za razvoj poetske misli. Želim postati poduzetnik u poeziji. Profesionalni čitatelj, da mogu od čitanja zarađivati, ostvariti značajan profit i tome zaintrigirati ljude. Gdje ima para ima i kvalitete, zer ne?
Kad drugi vide da je čitanje poezije isplativo onda će se i drugi okušati u čitanju što će potaknuti zanimanje za poeziju i donijeti novac koji donosi i kreativnost, slavu i nadahnuće.