02

ponedjeljak

prosinac

2013

Katolička zajednica: 1, lezbe,pederi,slobodoumni: 0

Prije svega, poštujem svačiji izbor i svačije mišljenje ukoliko iza njega stoji argument, pa ako se neki vjernik u narednim redovima osjeti ugroženim savjetujem mu da se još malo informira o vlastitoj religiji. Pročitala sam Bibliju dva puta i smatram ju jednim iznimnim književnim djelom svoga doba.

Svi poznavatelji povijesti književnosti, ili jednostavno oni koji su obraćali pažnju kroz obavezno školovanje, lako mogu doći do zaključaka da je Biblija djelo nastalo "književnom evolucijom": prvo su se priče prepričavale i prenosile s generacije na generaciju dok ih netko nije odlučio prikupiti, probrati, postaviti u logičnu cjelinu i predstaviti narodu.

U vremenima kada je vladao zakon jačega, a edukacijske ustanove nisu bile utvrđene te samim time nisu odgajale narod, religija je bila ta, koja je, usprkos današnjem negiranju te činjenice od strane zadrtih needuciranih vjernika, disciplinirala ljude. Kao prilog tome navela bih činjenicu da analizom 10 božjih zapovjedi koje je Mojsije predstavio izabranom narodu, samo se jedna odnosi na samu ulogu boga i kaže "Ja sam gospodin bog tvoj i nemaj drugih bogova uz mene." Preostalih 9 zapovjedi govori ISKLJUČIVO čovjeku kako se treba ponašati.

Možda se iza te metafore krije taktički genije koji je osmislio kako da politikom straha onoga doba (to je bilo sve što je apstraktno i neobjašnjivo, osobito je bilo efektno otkupljivanje grijeha pred ukorom pakla) dovede narod na razinu normalnog, civiliziranog života, a možda je to bio bog koji nas je stvorio i tu je svugdje oko nas, sluša naše molitve i čeka nas kad umremo, osim ako smo bili zločesti pa idemo u pakao.

Izbor između ove dvije opcije ne želim komentirati i poštujem svačije vjerovanje, neka svatko izabere što mu je lakše progutati. U krajnjoj liniji to nije niti bitno. U svakom slučaju, ljudi se, kada pronađu sličnosti s drugima, s njima lakše zbliže. Dok to nije radio nacionalni identitet, to je radila religija i time je jačala kohezija određene skupine ljudi (dandanas njihov se posao isprepliće).

Pod izlikom katoličke zajednici pojedinci su si uzeli za pravo zaključiti što bi njihov bog rekao da vidi određenu situaciju danas. Sam stav koji zauzimaju je poprilično bahat i, usudila bih se reći, heretičan.

Voljela bih to prožvakanim frazama mira i ljubavi pojasniti ovako, kao na katehezi:

1) bog nam je dao slobodan izbor (POŠTUJTE TUĐI IZBOR, JER JE SLOBODAN)
2) bog ti kaže da ljubiš bližnjega svoga kao samoga sebe (TREBA LI ZAISTA POSEBNO OBJASNITI?)
3) bog je alegorijski veličan kao donositelj mira, poštivanja, ljubavi i dobrote (ONDA DONOSITE MIR, POŠTUJTE, LJUBITE I BUDITE DOBRI)
4) bog nas je sve stvorio na svoju sliku (SVE, NE SAMO TEBE I LJUDE KOJI MISLE ISTO KAO I TI)

Ljude koji su potpisali sranje od peticije koje je ispolitizirano promovirala crkva pod inicijativom "U ime obitelji" kao odgovor katoličke zajednice NA PEDERE, pozvala bih da razmisle malo o tome. Kakva si ti osoba, na koju se visinu TI postavljaš da bi odlučivao o granicama dane nam slobode vlastitome izboru?

Zbog toga što je netko rekao da su prvi ljudi bili Adam i Eva, a oni su muško i žensko pa to tako i samo tako zauvijek u svakoj situaciji treba biti? Stvarno? U redu za 12. stoljeće, ali ni 21. stoljeću ljudi nisu kritički promislili jesu li slike "normalnog" nametnute ili naš izbor? (najčešće nisu vaš izbor jer identitet koji jeste niste gradili sami, već je spoj prostora na kojem se nalazite skupa s tradicijom i kulturom koju donosi, kao i vremena u kojem se nalazite, skupa sa svjetonazorima i spoznajama, bu-hu, poradi na selektivnoj spoznaji)

Ako podržavate tu sliku stvarnosti temeljenu na likovima Adama i Eve i smatrate ju jedinom pravilnom i prihvatljivom, onda je to PRVI I JEDINI multiprimjenjivi društveni uzorak, a samom tom izjavom pobija se njezina vjerodostojnost jer ništa što se primjenjuje na društvo ne može biti apsolutno.

Volonterka sam Crvenog križa i iznimno sam zahvalna na prilikama koje su mi omogućile da zrelo razmišljam o tome. Svjedočila sam postojanju nepreglednog broja obitelji razorenih nasiljem, alkoholizmom, siromaštvom i lošim životnim uvjetima. U tim uvjetima odrasta more djece..

Nije li važnije da zajednica koja odgaja dijete buda pozitivna, puna ljubavi i poštovanja, njegovanja pravih vrijednosti i stabilna? Stvarno negirate da iz takve zajednice, bezobzira tko kome gdje što gura, izlazi "kvalitetnije" dijete? U drugu krajnost, tko je uopće odgojio te LEZBE I PEDERE? Činjenica da većina odrasta u hetero obiteljima ne ide u prilog nijednoj od vaših poluteorija (jer su empirijski nedokazive).

Ako promislite o tome i ni dalje vam ne sjeda u glavu da je, bezobzira na spol roditelja, dijetetu i OBITELJI puno važnije funkcionirati na skladan način uz uzajamnu ljubav i poštovanje, moj je savjet:

LJUDI VODITE SVOJE BRIGE!

Ne mogu razumjeti na koliko načina i zbog kojih sve razloga ljudi mogu mrziti druge ljude. Vjera, boja kože, narodnost, pripadnost političkoj stranci, favoriziranje nogotmetnog kluba, LJUBAV? STVARNO?

Koliko je danas žena i djece žrtva trgovine ljudima? Koliko ljudi nema što jesti i spava na ulicama? Pod kojim argumentom katolička zajednica TO dopušta?

Zauzmite se za neke probleme koji su pravi problemi i usmjerite svoju energiju na nešto produktivno: pomozite nekome, spasite nečiji život, naučite nekoga nečemu..
Kako vam bog nalaže, kad već sami ne znate misliti.

Poštujem to da u katoličkoj zemlji igramo po katoličkim pravilima, kome ne odgovara - ide dalje. S tim da je i to upitno jer jedan dan pljujemo po crkvi i zamjeramo svećenicima kojekakva nedolična ponašanja, drugi dan isti ti nas povedu u otpor. Jedan dan citiramo Bibliju kako bi ukazali nekome njegovu grešku, drugi dan živimo sebično, oholi smo i pohlepni, i radimo sve samo ne ljubimo bližnjega svoga. Kritiziramo društvo koje smo stvorili, a sami smo licemjerni i dio smo njega svojim primjerom živeći sve njegove mane.

Kultura je kao i čovjek, rađa se i umire. Opstaju one koje se znaju prilagoditi, a da usput ne izgube značaj i vrijednost. Zbog licemjerja i nedovoljnog znanja zaključci koje donosimo prouzrokovat će smrt naše. Otpor je nekada pustiti nešto da samo sebe uništi...

Usprkos rađanju i umiranju kultura jer su različite mogućnosti opstanka - ne moramo pretvoriti svijet u plastelinsku bljuvotinu pa ću ponoviti: Poštujem to da u katoličkoj zemlji igramo po katoličkim pravilima, kome ne odgovara - ide dalje. Dovoljno smo razvijeni da si biramo prostor s kojim se možemo složiti, a da ne mijenjamo onaj na kojem se trenutno nalazimo, već ga pustimo da sam sebe uništi (ako ne valja to će se i dogoditi, a mi smo u procesu tog događanja).

Kao rješenje svega meni se u glavi uvijek javlja utopija, utopijska nula. Npr. 0% izlaska na izbore bi značilo apsolutni građanski otpor koji zahtjeva reinžinjering situcije. Ili opustošen prostor s tvrdim pravilima - nekolicina najzadrtijih s jasnim stavovima i uništenom svakom perspektivom za napredak - što će uskoro biti Hrvatska jer se naša kultura nije znala prilagoditi, a zadržati vrijednost. Mi znamo samo crno i bijelo pa ćemo tako i proći..




Oznake: Referendum, U ime obitelji, Kultura, promjena

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.