Predizborna kampanja je sada polako iza nas i došao je trenutak odluke.
Gospoda iz tiskovnih medija pod kapom EPH jutros su konačno skinuli rukavice pa ću to učiniti i ja.
Naime, egzaktan rezultat istraživanja agencije Puls prema kojem u X izbornoj jedinici imam 4,6% na najodurniji način su lažirali u Jutarnjem listu tako da me totalno preskoče iz popisa. To će sigurno pravdati tiskarskom pogreškom. Tragično je da mediji koji moraju biti moralne vertikale društva funkcioniraju isključivo u korist pojedinih osoba i lobija. Stoga, dragi birači, ne slušajte i ne vjerujte nikom osim svome razumu i srcu, a ja Vam ponavljam da ankete govore kako Dalmacija želi mene za svog tribuna u Saboru i ubuduće.
Sada svi zajedno trebamo naći snage i dišpeta da se prijeđe ta granica od 5 % i da doista budem ono što Dalmacija želi , njen tribun u Saboru neovisan o strankama.
I svim ostalim kandidatima koji su na pragu prelaska iskreno želim da postignu odličan rezultat jer je to dobro za Dalmaciju.
Mojih 107 zakonskih prijedloga i 14 izborenih zakona , dokaz su da jedan čovjek može mnogo učiniti iz oporbe , ukoliko mu je istinski stalo.
Koliko mogu učiniti u Saboru kao neovisan zastupnik na čelu 20 dalmatinskih neovisnih lista i udruga odlučiti ćete Vi ...jer ako Vi smatrate da trebam biti u Saboru onda će tako i biti.
Nastavit ću borbu za proglašenje gospodarskog pojasa , pravednu privatizaciju u turizmu, osnivanje obalne straže, poticaje za maslinare , vinogradare i cjelokupnu poljoprivredu , ali i za poziciju Splita kao metropole Mediterana , prava pomoraca , ravnopravnost brodara i ribara, očuvanje kulturne baštine Dubrovnika i drugih gradova. Stoga Vam je 20 neovisnih lista udruženih u ovu neovisnu listu za SABOR možda posljednja šansa za razvoj kakav Dalmacija zaslužuje.
S razlogom sebe smatramo ljudima iznad politike jer smatramo da ljudi napokon moraju nadići politiku. Želim vidjeti da političari dviju stranaka mogu zajedno sjesti i staviti interese svog grada ispred interesa stranke koju predstavljaju, a kad naprave rezultat za svoju zajednicu , za svoje sugrađane, mještane , susjede , onda neka se bore oko političkih zasluga.
Dok novinari ovih dana razbijaju glavu time gdje je i kome «kumica s placa» platila porez, sada već famozno etičko povjerenstvo zabranilo je još jedan izborni Tv spot koji ne promovira niti jednu političku opciju, a djelo je blogera svima poznatog kao MRAK (mrak.org).
Etičko se povjerenstvo još uvijek nije očitovalo o razlozima svoje odluke te odbija dati ikakvo objašnjenje zašto emitiranje «spornog» spota nije dozvoljeno.
Obzirom da ne mogu pobjeći od svojih dalmatinskih gena i od činjenice da ovakve neargumentirane odluke u meni uvijek probude onaj pravi iskonski DIŠPET, objavljujem spot u cijelosti.
Svaka država uz onu "pravu" Obalnu stražu razvija i Dobrovoljnu ili Dopunsku obalnu stražu. Njena uloga u prvom redu je sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja na moru, ali i potpora "pravoj" Obalnoj straži u nadzoru i zaštiti mora.
U nekim državama je ona dio pričuve Obalne straže kao u Kanadi ili SAD-u, a u drugima je to organizacija za spašavanje na moru, sa zasebnim ustrojem. U Italiji npr. pored Guardie Costiere djeluje i Salvamento.
Nijedna od tih država nije spašavanje na moru povjerila isključivo profesionalcima na brodovima Obalne straže. Tako treba postupiti i Hrvatska, jer je u velikim akcijama traganja i spašavanja na moru nenadomjestivo pomorsko iskustvo, dobra volja i odlučnost priobalnog i otočkog stanovništva vezanog u more.
Hrvatsku dobrovoljnu obalnu stražu (HDOS) treba zato osmisliti kao dobrovoljnu i neprofitnu humanitarnu službu javnog karaktera. Njezina zadaća bila bi prvenstveno pomoć pri akcijama traganja i spašavanja na moru, ali i sudjelovanje u nadzoru i zaštiti hrvatskog teritorijalnog mora, te gospodarskog pojasa.
Zadaće HDOS trebalo bi regulirati posebnim zakonom, po uzoru na Zakon o vatrogastvu ili Zakon o Gorskoj službi spašavanja.
U članstvo HDOS-a mogli bi pristupiti svi državljani Republike Hrvatske, a posebno oni iz priobalnih gradova i sa otoka, općenito svi koji su spremni proći specijalizirane tečajeve za spašavanje na moru po najtežim uvjetima.
U svijetu dobrovoljne obalne straže u akcijama spašavanja koriste brodove u vlasništvu ovih organizacija, ali i privatne brodove. Privatni brodovi naših brodara, ribara, jahtaša bi tako postali pričuvni ili "popisni" brodovi HDOS, a troškove tijekom akcije spašavanja snosila bi država. Takvo pričuvno plovilo HDOS tijekom službene dužnosti na jarbolu bi vijalo plamenac HDOS.
HDOS bi na ovaj način u kratkom roku mogao raspolagati sa nekoliko stotina brodova i nekoliko tisuća članova na čitavom Jadranu što je od neprocjenjive koristi u akcijama traganja i spašavanja, te bi bitno doprinijelo povećanju razine sigurnosti na moru. Hrvatska dakle treba samo slijediti već iskušane uspješne primjere iz drugih pomorskih zemalja.
Mnoge koordinacije udruga privatnih brodara podupiru ovakav zakonski prijedlog jer njihovi članovi već i sada dragovoljno sudjeluju u akcijama traganja i spašavanja na moru, a sa ovim sustavom dobili bi potrebnu koordinaciju i organizaciju rada.
Skandaloznom i nezakonitom odlukom Državnog izbornog povjerenstva moja je lista zakinuta za čak 75% iznosa naknade troškova izborne promidžbe te tim činom dovedena u izrazito neravnopravan položaj u odnosu na druge kandidate.
Očito je da me pokušavaju onemogućiti u kampanji. Žele uništiti moju vjerodostojnost tako da me prisile da se uprljam nečijim novcima i interesima. Stoga pitam:
1. Tko me se boji u 10. Izbornoj jedinici?
2. Kako je taj netko utjecao na DIP?
Od danas sam prisiljen prekinuti svoju izbornu promidžbu u svim medijima, osim u dijelu koji je besplatan.
Unatoč ovakvim podvalama neću posustati, jer moj uspjeh ne ovisi o novcu za propagandu.
Odluku će donijeti ljudi od Splita do Dubrovnika, s otoka i zagore, kojima prepuštam sud o svom dugogodišnjem radu u Hrvatskoj politici.
Moj današnji prosvjed ispred Hrvatskog sabora i Izbornog povjerenstva nije radi novca, nego jednostavno zato što ne podnosim da netko pravi budalu od mene!
To nisam nikad dopustio nikome pa neću ni ovim pravnicima u izbornom povjerenstvu!
Za novac koji mi po zakonu pripada ću se izboriti, ako treba i u Strasbourgu jer je to stvar principa a sve što dobijem, sve što izborim dati ću osobama s invaliditetom Dalmacije!
Šjor Ante Raos i ostali iz Mreže udruga osoba sa invaliditetom Dalmacije, možete računati na taj novac, to Vam ovim putem javno obećavam!
Na kraju želim samo reći ovo - ako su ovi krojači ljudskih sudbina u izbornom povjerenstvu i Ustavnom sudu u stanju ovako se poigrati sa mnom, nezavisnim zastupnikom, onda se pitam što su u stanju učiniti građanima Hrvatske.
Pazite samo kojom su brzinom odradili obje odluke i to preko vikenda, a znate i sami koliko traju rješavanja tužbi na Vrhovnom sudu ili Ustavnom sudu!
Zato im želim jasno poručiti da ovakve stvari kod mene ne prolaze!
Dr. sc. Tonči Tadić
U PRILOGU:
* Odluka DIP-a o naknadi izborne promidžbe od 05.11.2007. (temelji se na Odluci saborskog odbora od 30.01.2007., a ignorira Zakon od 09.02.2007.)
* Prigovor T.Tadića DIP-u od 07.11.2007. temeljen na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor od 09.02.2007.
* Rješenje DIP-a od 09.11.2007. o odbijanju prigovora (ponovno ignorira Zakon od 09.02.2007.)
* Žalba T.Tadića Ustavnom sudu (izborni spor) od 09.11.2007.
* Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u 2007. od 11.10.2007. (zbog pojašnjavanja da su sredstva za rad političkih stranaka regulirana Zakonom o financiranju političkih stranaka od 15.12.2006., a naknada troškova izborne promidžbe je regulirana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor od 09.02.2007., što su dvije različite stvari za svakog, osim za DIP!)
Proteklih nekoliko mjeseci sa zabrinutošću pratimo prijetnje nekih članova Europskog parlamenta i Europske komisije iz Slovenije i Italije o kočenju naših pregovora s EU radi aktiviranja ZERP-a od 1. siječnja 2008., što je posebno zabrinjavajuće obzirom na činjenicu da istog datuma Slovenija preuzima predsjedanje EU.
Ti zastupnici i povjerenici se pozivaju na preporuku Europske komisije od 18. lipnja 2004. i na Trilateralni dogovor od 4. lipnja 2004. kojim se navodno Hrvatska obvezala da neće aktivirati ZERP bez pristanka Slovenije i Italije. Još veću zabrinutost izaziva njihovo protivljenje našem Zakonu o Obalnoj straži, kojeg također nazivaju "jednostranim potezom"!
Još jednom naglašavam da ekološki dio gospodarskog pojasa, odnosno ZERP-a, nije dio Acquisa, tj. europske pravne stečevine, pa stoga nije dio pregovora sa EU, niti Hrvatska treba tražiti dopuštenje iz EU za njegovo aktiviranje. Da je tome tako, dokazuje činjenica da su Italija i Slovenija jednostrano proglasile svoje ekološke pojaseve u Jadranu nakon tog navodnog Trilateralnog dogovora, ne konzultirajući pritom ni Hrvatsku, niti EU.
Država koja proglasi gospodarski pojas ili njegovu ekološku komponentu preuzima na sebe odgovornost za ekološku skrb o tom dijelu mora, pa je stoga nužno osnivanje naše Obalne straže.
Stoga se ni u kojem slučaju ne bi smio pokrenuti postupak ponovne odgode ZERP-a, već bi se vrijeme do 1. siječnja 2008. trebalo iskoristiti za pripremu provedbe Odluke Hrvatskog sabora o ZERP-u, te Zakona o Obalnoj straži, kako bi Hrvatska bila u ravnopravnom položaju s našim susjednim zemljama-članicama EU.
Prema Splitu gravitira područje od Zadra do Dubrovnika, odnosno od Lastova do Vrlike ili od Drvenika do Vrgorca (ne računajući dijelove BiH) što čini otprilike 800.000 ljudi koji svoje planove najčešće pokušaju ostvariti u Splitu.
Split, kao drugi najveći grad u Hrvatskoj i drugi najveći grad na ovom dijelu Jadrana (nakon Trsta) zaslužuje postati sjedištem tijela jadranske Euro regije i sjedište mediteranske unije. Split se mora prestati sramiti samog sebe dok politički subjekti trebaju prestati podcjenjivati potencijale grada pod Marjanom. Split zaslužuje postati vratima Hrvatske prema Mediteranu i zaslužuje da se svi morski i pomorski državni aparati presele upravo u Split.
Naša je misija potaknuti METROPOLIZACIJU SPLITA odnosno potaknuti Split da postane METROPOLA MEDITERANA jer se gospodarski razvoj i prosperitet svake zemlje temelji na razvoju i napretku njenih gradova!
Osmišljenom politikom povezivanja Splita s njegovim prostornim okruženjem, simboličnim cijenama zemljišta i poticajnim lokalnim porezima, te razvojnom politikom koja smjera prema metropolizaciji Splita privlačit će se djelatnosti izvozne orijentacije.
Cilj nam je da postane posve normalno da multinacionalne kompanije i u Splitu, a ne samo u Zagrebu imaju svoja predstavništva što znači da Split mora postati privlačan investitorima iz EU i iz prekomorskih zemalja, ali i učiniti Split mjestom u kojem je "in" živjeti, poput Nice ili Barcelone. Kada to postignemo, znati ćemo da smo uspjeli!
Zato gradska politika Splita treba orkestrirati iznimno dosljedan i snažan gospodarsko-politički pritisak na hrvatsku Vladu u tom smislu.
Potrebno je pogledati unaprijed. U suprotnome, iduće će se godine utrošiti na prijepor onih koji će obranaški tvrditi i elaborirati koliko je u gradu toga učinjeno i koji će na svim poljima onesposobljavati one koji poput mene dobronamjerno upozoravaju da je krajnje vrijeme za ključne poteze, za velika ulaganja i dugoročnu požrtvovnost svih građana.
PRETVARANJE SPLITA U METROPOLU MEDITERANA ZNAČI:
- sagledavanje položaja Splita na Mediteranu
- izrada razvojne vizije Splita za idućih 30 godina
- prometni iskorak Splita:
- modernizacija pruge - gradnja nizinske pruge ZG-ST
- modernizacija luke i poticanje brodskih veza HR-IT i HR-GR
- podizanje svekolikog standarda zračne luke na europsku razinu, s novim identitetom i servisom u smislu gospodarskoga generatora par excellence, te obveznom povezanošću aerodroma i kolodvora gradskim vlakom - postavljanje pretpostavki za definiciju Splita kao vitalnog oslonca makroregije:
- povezivanje (željeznicom i brzobrodskom vezom) sa susjednim obalnim i otočkim gradovima
- sveučilište Split kao centar obalne mreže visokih škola, a Split kao sveučilišni centar s razvojnim institutima - promoviranje Splita kao mjesta za stanovanje jer se razvija u sinergiji sa:
- otocima kao plovećim vrtovima Dalmacije s mondenim ljetovalištima
- Zagorom kao eko-oazom ruralnog turizma - ustrajavanje na decentralizaciji državne uprave i prijenosu dijela poslova u Split - kao sjedište svih "morskih", turističkih i mediteranskih poslova
- privlačenje financijskog/uslužnog sektora u Split radi financiranja razvoja - stvaranje i moderiranje regionalnog investicijsko-razvojnog fonda
- aktivno privlačenje stranog managementa u gospodarske subjekte u Splitu
- aktivno privlačenje strateških partnera u prvoklasne industrijske prostore i poslovne zone u Splitu i u njegovom zaleđu - rezervacija atraktivnih prostora za eventualne svjetske ili regionalne izložbe
- planiranje mreže kulturnih i športskih prostora za eventualni budući spoj kulturnih i športskih priredaba na olimpijskoj razini
- u zagušenim središnjim područjima, poticati proširenje javnoga prostora na novim razinama, odnosno niveletama
- poticati nove velike investicije dalje od središta, na novim osima i dijelovima grada - kandidirati se za jednogodišnju kulturnu prijestolnicu Europe
- kandidirati se za sjedišta tajništva Mediteranske unije, svih procesa u sklopu Euro-Mediteranskih dijaloga, i Euro-Mediteranske skupštine
- promoviranje ST kao «poreznog utočišta»:
- za profesionalne sportaše i umjetnike - Split kao Monaco
- za IT tvrtke koje razvijaju software - Split kao Estremadura
- za ship-management tvrtke - Split kao Valetta
Koliko ste puta čuli staru uzrečicu: "Navigavanje je kruh sa sedam kora" ?
E pa taj teško zarađeni kruh bi uskoro mogao dobiti i svoju osmu, najtvrđu koru. Naime insistiranje Vlade RH na izmjeni Pomorskog zakonika kojom bi se pomorcima koji plove na stranim brodovima počelo naplaćivati navodne zaostatke znači: - Vlada želi iz njihovih plaća ubrati 200 milijuna kuna navodnih dugovanja za poreze i doprinose.
Svi oni trebat će platiti navodna dugovanja od 50 do 70 tisuća kuna.
Pomorci su zapravo dobrovoljni zatočenici na brodovima, koji radi specifičnosti posla ne mogu ostvariti ista prava kao ostali zaposlenici u Hrvatskoj. Oni nemaju pravo na beneficirani radni staž, plaćaju doprinos za zapošljavanje a nemaju pravo na naknadu kao nezaposlene osobe ako ostanu bez posla, plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje a po isteku zakonskog perioda nemaju pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja bolovanja. Pored toga, u slučaju da ih bolest onemogući u nastavku obavljanja svog zanimanja vrlo brzo ostaju na ulici bez kakve zaštite. Štoviše, u mirovinu ne mogu s manje od 60 godina, a nema stranog brodara koji želi ukrcati tako starog pomorca.
Skandalozno je da ih vlada kroz Pomorski zakonik ne štiti, nego umjesto toga pokušava od njih ubrati harač poreza i doprinosa. Takvu nepravdu, kaže, pokušao sam spriječiti već u Saboru kod donošenja izmjena Pomorskog zakonika, ali bezuspješno. Najavljujem stoga podizanje ustavne tužbe kako bi osporio članak 38. Pomorskog zakonika.
Kao što i samo znate, Neovisni kandidati i male stranke ne raspolažu basnoslovnim svotama koje mogu iskoristiti u promidžbene svrhe tako da je svaka pomoć itekako dobrodošla, a ona nam u zadnje vrijeme stiže sa svih strana, što u donacijama što u kreativnim idejama koje zlata vrijede.
Moram stoga još jednom od srca zahvaliti gospodinu Mateu Šoletiću iz Dubrovnika koji mi je poslao idejno rješenje za jumbo plakat.
Poštovani gospodine Tadiću,
Znam da ste u velikom poslu u ovo predizborno vrijeme pa ću nastojati da budem što krači.
Ja sam Mateo Šoletić dizajner iz Dubrovnika.
Već duže vrijeme pratim i cijenim Vas i Vaš politički angažman a osobito Vaše nastupe te smatram da ste čovjek koji stoji iza svake izgovorene riječi.
Jedino da vam pravo kažem iskreno me čudilo da ste uopče bili u Đapićevoj stranci do sada.
Vjerovatno nemate previše novaca za kampanju te mi je jutros sinula ideja da Vam pomognem u vašoj predizbornom kampanji u barem u dijelu mog posla a to je dizajn. U prilogu Vam šaljem prijedlog pristupa (poster) koji mislim da bi prošao kod birača.
Mislim da su ljudi u ovoj zemlji frustrirani da stalno nekome davaju glas a da se taj glas utopi u nekim stranačkim kalkulacijama i trgovinama, da se u silnim političkim prepucavanjima i optuživanjima stalno zaboravlja mali čovjek. Na posteru bi bili obični građani hrvatske svih uzrasta - pokoje dijete a i vi bi bili prisutni - ne u prvom planu nego negdje po strani. (ovo objašnjavam iz razloga što je poster u prilogu samo primjer konceptualnog rješenja koji sam u kratkom roku t.j. jutros izradio pa možda u potpunosti ne mora odgovarati konačnom rješenju).
Napominjem još jednom da mislim da je pravi trenutak za ovakav pristup imajuči u vidu i Vaš nedavni istup iz HSP-a.
Parola bi bila nešto u stilu : možda smo mali- ali smo brojni...neka se i naš glas čuje.
Ili: dajmo sebi glas....
Ne znam kako doći do Vas pa se nadam da je ovaj mail koji sam pronašao na internetu još u funkciji.
Ma tko kaže da su Dalmatinci lijeni i neinventivni? Ma gori u nama poduzetnički duh i uvijek se pojavi kad to najmanje očekujemo. Tako sam se prije nekoliko dana od srca nasmijao kada sam na putu između dva predstavljanja uočio novi detalj na svom predizbornom plakatu – nalijepljen mali oglas!
Svaka čast dragi moji, ideja vam je za 10, neka nama naših maslinara i kalafata. Dok je njih bit će i Dalmacije.
Meditirao sam o tome kako je unatoč prisjećanju na zlatnu prošlost Dalmacije zapravo prošlost Dalmacije bila puna tuge, suza, teškog rada, gladi i nevolje za većinu stanovnika. A sve te nevolje zajedno činile su se lakše uz pretpostavku da je nekome drugome npr. iza brda u Zagori ili na otocima ili na nekom mjestu podno brda duž dalmatinske obale, teže nego tebi, jer su oni jadniji, zaostaliji pa čak i gluplji. To je korijen besmislenih podjela u Dalmaciji koje je netko sustavno podmetao u svijest naših predaka kako bi nas trajno oslabio.
„Dalmacija će se razvijati znatno brže ukoliko prestanemo gledati na obalu i otoke odvojeno od Zagore i obratno. Zagora, obala i otoci jedna su duša i jedno tilo.“
Evo i mene, još jedna pridošlica. Pa znate kako to ide, kud svi tu i mali…
Napokon sam danas, doduše prisilno, uspio uhvatiti malo vremena kako bi svoje male meditacije prenio i na web. Zašto prisilno? Pa trenutno sam na Hvaru, a kako smo sinoć imali poprilično nevrijeme cijeli dan se borimo s nestancima struje i vodom koja prodire na sve strane. Tako sam, htio ne htio morao sjest za kompjuter i povezati se s ostatkom svijeta.
Kao što pretpostavljate, proteklih mjesec dana je bilo burno. Prvo odlazak iz stranke, pa kratko vrijeme promišljanja na temu što i kako dalje i onda napokon odluka da se ipak ne povučem iz politike već da svoju borbu nastavim kao nezavisni vijećnik.
E sad… zašto baš nezavisni kandidat?
Kako bih Vam to objasnio moram navesti nekoliko činjenica. Naime, prema službenim istraživanjima, birači koji ne glasuju na izborima kao najčešći razlog navode nepovjerenje u postojeću stranačku politiku.
No, upravo ti birači često postavljaju pitanje koliko nezavisni kandidati poput mene mogu biti utjecajni u stvaranju novih odluka i zakona kada većinu važnih odluka donose i provode upravo velike stranke?
Moja nezavisna lista nastupa osobno, samostalno i neposredno, s prepoznatljivim interesom za razvitak naše obale, zagore i otoka što često nije slučaj kada su u pitanju velike političke stranke i upravo stoga vjerujem da mogu dati izniman doprinos razvitku i zaštiti interesa lokalnih sredina. Bez kalkulacija, zbrajanja i oduzimanja.
Uostalom, nije nepoznato da su najveći fikusi u saboru upravo članovi velikih stranaka jer je uvijek lakše raditi po naputcima nego gurati vlastite inicijative.
A sad Vas pozdravljam prije nego što mi opet nestane struje…
Al' vratit ću se ubrzo.
