utorak , 29.01.2008.

Provodi li se doista ZERP?

Od znanstvenog skupa "ZERP-gospodarski pojas" održanog u Splitu 17. 12. 2007. pa sve do danas, dakle više od mjesec dana ZERP i njegova provedba ne silaze sa naslovnica medija.
Kao inicijatoru prve rasprave o proglašenju gospodarskog pojasa daleke 2001. drago mi je što postoji ovakav interes medija, odnosno što vlada ne uspijeva medijskim spinom prikriti temu provedbe ZERP-a nečim drugim. Ovakav medijski pritisak je potreban, jer je očito da nova/stara vlada ne čini ništa ako na to nije prisljena medijskim pritiskom. Stvari ipak nisu jednostavne, iz niza razloga:

1. Ekološki dio ZERP ne spada u Acquis, o njemu se ne provode pregovori sa EU, niti treba dopuštenje EC. Msteriozno je zašto su Račanova i Sanaderova vlada pristajale na pregovore sa Italijom i EU o tome smiju li proglasiti ekološki dio gospodarskog pojasa - uostalom Italija, Finska i Francuska učinile su to jednostrano, ne pitajći ni EU ni susjede. No jednako je misteriozno zašto je Hrvatska svih ovih godina odbijala provedbu proglašenog ekološkog dijela ZERP-a? Naime, proglašenjem gospodarskog pojasa obalna država stječe obavezu očuvanja i zaštite morskog okoliša, tj. preuzima odgovornost za taj dio mora. Sloboda plovidbe ostaje ista kao u međunarodnim vodama, ali Hrvatska na području ZERP mora primjenjivati vlastite zakone i propise radi sprečavanja i nadziranja onečišćenja sa brodova. Za posebna područja unutar ZERP važna radi svoje bioraznolikosti može se donijeti i strože propise. Ali ih mora primjenjivati i o tome mora obavijestiti glavnog tajnika UN, te Međunarodnu pomorsku organizaciju (IMO)! Najvažnije je pravo prevencije onečišćenja sa tankera - naime u režimu otvorenog mora obalne države mogu intervenirati tek nakon što se dogodi havarija, niti može tražiti naknadu štete; za razliku od toga, u gospodarskom pojasu može nametnuti pravila plovidbe da spriječi havariju, može intervenirati odmah i (u skladu s Konvencijom o odgovornosti od onečišćenja uljima iz 1992.) može utužiti štetu od vlasnika tankera!
U ove 4 godine nije poduzeto baš ništa u vezi toga - niti je izrađena pripadna regulativa za područje ekološke zaštite ZERP, niti su o tome poslane upute Obalnoj straži, niti je o tome obaviješten glavni tajnik UN, niti IMO. Što znači da se provedba ZERP-a nakon 1. 1. 2008. pripremala "sa figom u džepu"!

2. Država koja proglasi gospodarski pojas dužna je (u skladu s člankom 61. Konvencije UN o pravu mora) voditi računa o očuvanju živih bogatstava u tom dijelu mora. To znači određivanje ekološki održivog maksimuma ribolova, da se taj dio mora ne uništi prekomjernim ribolovom. Pored toga, u skladu sa člankom 62. dužna je osigurati optimalno iskorištavanje živih bogatstava. Dakle, ako Hrvatska sama ne može iskoristiti sav raspoloživi riblji fond do tog ekološki održivog maksimuma, onda je dužna ustupiti eventualni višak ulova ribarskim brodovima drugih zemalja, ali samo na temelju međudržavnih sporazuma sporazuma i uz naknadu.
Koliko je poznato nikakvi pregovori o tome nisu vođeni. Nikakav sporazum sa Italijom o tome nije sklopljen. Ali jednako tako nije jasno obznanjen ni ekološki održiv maksimum izlova za ribe i druge morske organizme u ZERP-u. I tu se dakle pristupilo provedbi ZERP-a "sa figom u džepu".
U skladu sa člancima 69. i 70. Konvencije prvenstveno pravo iskorištavanja viška ulova imaju susjedne države bez morske obale (u našem slučaju: Austrija, Češka, Mađarska, Makedonija, Slovačka, Srbija) i one u nepovoljnom zemljopisnom položaju (one koje nemaju pravo na gospodarski pojas, u našem slučaju: Slovenija i BiH), pa tek onda Italija. Drugim riječima, Hrvatska višak svog ulova ne mora pripustiti nikome bez naknade (a pogotovo ne razvijenim zemljama) i nema stranog ribolova u ZERP bez međudržavnog sporazuma o tome.

3. Pregovore o ribolovnoj komponenti ZERP Hrvatska treba voditi u sklopu poglavlja 13. "Ribarstvo", radi pristupanja Common Fishing Policy (CFP) EU. "Zajednička ribolovna politika" znači da su pitanja iskorištavanja viška dopustivog ulova iz gospodarskih pojasa prebačena na zajednička tijela EU, jer tamo (u teoriji) mogu loviti ribari iz svih zemalja EU, pri čemu Vijeće ministara donosi za svaku iduću godinu uredbu o ukupno dopuštenom izlovu (do granice najvišeg održivog prinosa) i o kvotama ribolova za svaku zemlju.
Međutim, EU kroz CFP potiče proglašenje gospodarskih pojasa ili ribolovnih zona, jer se time područja mora stavljaju pod kontrolu EU i nisu više podložna nekontroliranom i neograničenom ribolovu i uništavanju ribljeg fonda. Proglašenje gospodarskog pojasa ili ZERP je nedvojbeno pro-europski čin, jer se s jedne strane štiti taj dio mora po preporuci CFP, a s druge strane osigurava se kontrolirana ribolovna zona za članice EU onog dana kad Hrvatska pristupi EU.
Što nas prije prime u EU, to će prije područje ZERP biti uključeno u zajedničko ribolovno more EU. Zapanjujuće je da EU kao potpisnica Konvencije o pravu mora brani Hrvatskoj prava koja joj jamči Konvencija. Još je čudnije kad EC na zahtjev Italije traži od Hrvatske da ne postupa prema odredbama CFP. A najčudnije je da od 2003. do danas hrvatska vlada o tome nije obavijestila glavnog tajnika UN (kao depozitara Konvencije), niti je upozorila Bruxelles na apsurdnost tih zahtjeva. Ako pristanemo na odricanje od CFP po pitanju ZERP, moguće je da to sutra bude nova kočnica u pregovorima!
Da je itko iz EU imao išta protiv ZERP u smislu CFP bili bi to rekli na Ministarskoj konferenciji EU o održivom ribarstvu na Mediteranu u Veneciji 2003.. Konferencija je u svojim zaključcima potakla proširenje gospodarskih pojasa i ribolovnih zona, uz regionalno usuglašavanje o njihovoj primjeni, izuzimajući postojeće presedane tj. španjolsku ribolovnu zonu i hrvatski ZERP!

4. Hrvatska ispod ZERP-a ima i epikontinentalni pojas. Ne treba ga proglašavati, nego ga država ima ako ispred svog teritorijalnog mora ima međunarodne vode. Država u tom području ima suverena prava iskorištavanja svih živih i neživih bogatstava morskog dna i podzemlja – riblje vrste na dnu, nafta i plin. U Jadranu je crta sredine kao granica epikontinentalnih pojasa Italije i Hrvatske određena ugovorom Italije i SFRJ iz 1968. i potvrđena razmjenom nota vlada Hrvatske i Italije 2005..
Tzv. vrste od dna ne spadaju u režim gospodarskog pojasa nego u režim epikontinentalnog pojasa, i njihov ribolov je rezerviran samo za hrvatske ribare! Te vrste dakle ne spadaju u režim viška ulova i kvota koje raspoređuje EU. Sve te kvote za strani ribolov iz gospodarskog pojasa ili ZERP-a odnose se samo na plavu ribu, dok koćarska riba u pravilu ne spada u taj režim, nego je rezervirana samo za naše ribare!
Nažalost Hrvatska od 1968. do danas (ili barem od 1992. do danas!) nije uredila korištenje svog epikontinentalnog pojasa, tj. tek nedavno su pravilnikom riješena pitanja postavljanja podmorskih instalacija, dok još nije načinjen popis vrsta od dna, niti je riješena njihova zaštita od stranog ribarenja! I tu smo već 15 godina "sa figom u džepu"!

5. Naravno, moguće je da vlada nastavi djelovati po dobrom starom običaju - da jedna priča vrijedi za domaću upotrebu (dakle: "ZERP se primjenjuje!"), a druga za vanjsku tj. u EU (dakle: "žmiriti ćemo na sve što činite u ZERP-u").
No ako tako žele "provoditi" ZERP, onda su ga tako mogli "provoditi" već 4 godine - kroz kontrolu i kroz povremeno uhićenje neke talijanske ribarice. Da su tako "provodili" ZERP od 2003. mogli su smanjiti pritisak iz EU i u međuvremenu polako stiskati Italiju sa pregovorima o ribarstvu. Svako kašnjenje u pregovorima - novi probem na moru za ribokradice. Vjerujem da bi pregovori bili gotovi za 2 godine! I tu nije problem u mogućnostima Obalne straže, nego samo u političkoj volji da se uhiti ribarica koja u ZERP-u lovi bez papira i da se poštuje odluka Sabora!

6. Upravo zato je u Šibeniku 15. 1. 2008. od strane “Plavog foruma”, mreže ekoloških i zavičajnih udruga sa Jadrana, ribarskih organizacija i nezavisnih znanstvenika osnovan Odbor za praćenje provedbe ZERP-a. Njegovi članovi su:
- Vjeran Piršić, predsjednik savjeta udruge “Eko-Kvarner”;
- Petar Baranović, predsjednik Sindikata ribara;
- dr.sc. Alen Soldo, znanstvenik s Fakulteta za ribarstvo Sveučilišta u Splitu;
- Danilo Latin, predsjednik Ceha ribara Bujštine iz Umaga,
te moja malenkost kao predsjednik ovog Odbora.
Cilj Odbora je praćenje provedbe ZERP-a kroz komunikaciju prema Vladi RH i Saboru RH, a uz uključivanje javnosti, kako se ne bi odustalo od prihvaćenih odluka o proširenju jurisdikcije RH na Jadranu. Smatramo da u zaštiti Jadrana politika treba slijediti naputke znanosti, dok je do sada bilo posve suprotno, unatoč činjenici da je Jadran ugrožen nekontroliranim ribarenjem i neodgovornim brodarstvom.
Kako se provedba ZERP-a ne bi svela na puku kazališnu predstavu za unutarnje-političku uporabu, Vlada RH trebala bi hrvatsku javnost izvijestiti i odgovoriti na tri skupine pitanja:
A) Zašto je Zakon o Obalnoj straži donesen tek u listopadu 2007.? Kada će biti doneseni pravilnici i drugi provedbeni akti koji omogućavaju provedbu ovog Zakona i dosljedan nadzor Jadrana?
B) Zašto je od 2003. do danas odgađana primjena ekološke komponente ZERP-a, koja ne spada u pregovore s EU i nije dio Acquisa? Zašto do 1.1.2008. nisu doneseni pravilnici o plovidbi brodova s naftom i drugim opasnim teretom kroz ZERP te pravilnici o nadzoru ispuštanja stetnih tvari ili otpada s brodova u ZERP-u?
C) Koje je stanje ribljeg fonda na području ZERP-a, odnosno koji je ekološki održiv maksimum izlova morskih organizama na području ZERP-a? Koje su tzv. vrste od dna na području ZERP-a, koje spadaju pod režim epikontinentalnog pojasa tj. ne spadaju pod režim gospodarskog pojasa ili ZERP-a?


- 11:26 - Komentari ( 10 ) - Isprintaj - #
utorak , 22.01.2008.

ZERP ili kako je sve počelo

Razgovor sa Mikijem
Poticaj za proglašenje gospodarskog pojasa dobio sam na neočekivani način. Početkom 2001. na Tri kralja šetao sam Jelsom u društvu ribara Mikija Gamulina, mog prijatelja iz gimnazijskih dana. Pričali smo o problemima ribara, sve dok Miki nije izjavio: "Ti kao saborski zastupnik bi trebao pokrenuti proceduru za gospodarski pojas!", te napomenuo da o tome znaju sve u Institutu za oceanografiju i ribarstvo u Splitu. U veljači sam otišao u Split i na Institutu razgovarao s Pericom Cetinićem i Alenom Soldom, koji su me upoznali sa tragičnim stanjem na Jadranu, te sa odnosom našeg i talijanskog ribarstva. I njih dvojica kao i direktorica Instituta, gđa. Ivona Marasović bili su složni da treba proglasiti gospodarski pojas. Uručili su mi zbornik radova sa simpozija "Treba li proglasiti gospodarski pojas", održanog u organizaciji Instituta 9. 11. 2000., prepun argumenata u prilog proglašenja gospodarskog pojasa. Odlučio sam pripremiti odluku o proglašenju gospodarskog pojasa.

Kava sa Deganom i Kandareom
Nakon povratka u Zagreb, o svemu sam razgovarao sa dr. Borisom Kandareom, saborskim zastupnikom i kolegom iz Kluba zastupnika HSP, ekspertom za međunarodno pravo. Početkom ožujka 2001., na kavi u "Lenucciju" predložio mi je da ne improviziramo, nego da zatražimo pomoć od Vladimira Đure Degana, direktora Jadranskog instituta HAZU (Kandare i Degan su zajedno radili na Pravnom fakultetu u Rijeci). Otišli smo tako do Jadranskog instituta, pozvonili i zatražili razgovor sa profesorom Deganom. Nakon srdačnog rukovanja razgovor je tekao ovako:
Kandare: "Đuro, mi bismo proglasili gospodarski pojas".
Degan: "Izvrsna ideja! Marina, molim vas isprintajte mi tekst prijedloga Odluke o proglašenju gospodarskog pojasa" (radi se o dr. Marini Vokić Žužul)
Ja (zaprepašteno): "Pa vi to već imate pripremljeno?!"
Degan: "Da, imam to gotovo već par godina, pa čekam da se pojavi netko iz Sabora!"
Spomenuti materijal smo uskladili sa zahtjevima saborskog Poslovnika i dali u proceduru 30. 3. 2001. Tiskovna konferencija o tom prijedlogu novinare je posve zbunila: po Hrvatskoj prosvjedi branitelja, u Splitu braniteljski Stožer izdaje priopćenja, Sanader drži vatrene govore, Milinović se vezuje lancima za spomenike, a Kandare i ja baš navalili govoriti o gospodarskom pojasu, ekologiji Jadrana i ribljem fondu?!

Đurđa Adlešić ili gospodarski pojas u vojarni Dračevac
Prije rasprave u Saboru o mojem prijedlogu za proglašenje gspodarskog pojasa, u utorak istog tjedna (3. 7. 2001.) održana je rasprava o na saborskom Odboru za pomorstvo, promet i veze. Dvorana br. 149 bila je prepuna zastupnika, a uz nas predlagatelje, tu su bili i predstavnici Ministarstva vanjskih poslova, te osobno Ministar pomorstva Alojz Tušek. No, nije bilo nijednog novinara! Naime, svi novinari su pobožno čekali na hodniku ispred susjedne dvorane (br. 133) u kojoj je iza zatvorenih vrata vijećao Odbor za nacionalnu sigurnost na čelu sa Đurđom Adlešić. No nisu raspravljali o gospodarskom pojasu, nego o nečemu za njih daleko važnijem - tko je zviždao Stipi Mesiću u splitskoj vojarni Dračevac!?


Kronologija 2001. - 2007.

30. 3. 2001. Prijedlog Odluke o proglašenju gospodarskog pojasa (na temelju materijala Đure Degana) uputio sam u saborsku proceduru. Tražimo proglašenje gospodarskog pojasa, trenutnu primjenu ekološkog dijela, a pregovore o ribarstvu kroz 2 godine

7. 6. 2001. Koalicijska Vlada SDP-a, HSS-a, HSLS-a i HNS-a bila je protiv gospodarskog pojasa s argumentima: "Jednostrano proglašenje gospodarskog pojasa moglo bi narušiti percepciju RH kao pouzdanog partnera međunarodne zajednice i čimbenika stabilnosti u ovom dijelu Europe", a odnosno "Treba pažljivo analizirati potrebu hrvatske odluke s cjelinom hrvatskih interesa u svjetlu odnosa sa EU i Italijom".

6. 7. 2001. Sabor je po prvi put u povijesti na raspravljao o proglašenju gospodarskog pojasa, upravo na temelju našeg prijedloga. Načelnu potporu dobili smo od HDZ-a, HSS je sve odšutio, SDP je bio suzdržan, a HNS i IDS su bili oštro protiv.

10. 7. 2001. Radna skupina pod mojim predsjedanjem izradila je svoje zaključke, uz konsenzus svih klubova, koje je jednoglasno usvojio Sabor. Sabor dakle nije bio protiv gospodarskog pojasa, no glasovanje o našem prijedlogu je odgođeno je do ožujka 2002., a u međuvremenu je vlada trebala izraditi izvješća za Sabor o stanju ribljeg fonda, o stanju naše ribarske flote, o potrebama buduće Obalne straže, o problemima razgraničenja, itd.

3. 10. 2003. Hrvatski sabor umjesto gospodarskog pojasa proglašava ZERP koji ima "sadržaj" gospodarskog pojasa, i to (propustom ili previdom) samo za morsku vodu;
primjena ZERP nije počela odmah, nego je u startu odgođena za godinu dana!

16. 4. 2004. Nota Italije glavnom tajniku UN u kojoj prosvjeduje protiv jednostrane odluke Hrvatskog sabora o proglašenju ZERP-a, te ne pristaje da se crta sredine kao razgraničenje epikontinentalnog pojasa iz 1968. primijeni kao razgraničenje ZERP-a, jer je ona "donesena u drugim okolnostima"

3. 6. 2004. Unatoč očekivanjima za primjenom ZERP-a barem u ekološkom dijelu, Sabor donosi odluku o odgodi primjene ZERP-a na članice EU sve do zaključenja Ugovora o ribarstvu sa EU, dok bi se ZERP odmah počeo primjenjivati na sve ostale članice UN.

4. 6. 2004. 4. Trilateralni susreti državnih tajnika za vanjske poslove Hrvatske, Slovenije i Italije u Bruxellesu, gdje Hido Biščević potpisuje čuveni rašomonski dokument zvan Usuglašena bilješka u Hrvatskoj, a Trostrani sporazum u svim dokumentima EU, obećavši u ime Hrvatske ono što je Sabor već usvojio 3. 6. 2004..

5. 8. 2005. Sanaderova i Berlusconijeva vlada razmjenjuju note kojima je potvrđena nova (točnija) izmjera crte sredine kao razgraničenja epikontinentalnih pojasa na morskom dnu Jadrana; pri tome Italija svjesno zaobilazi Sloveniju, smatrajući da su samo Hrvatska i Crna Gora sljednici epikontinentalnog pojasa SFRJ

2. 9. 2005. Hrvatska nota glavnom tajniku UN o postignutoj novoj izmjeri crte sredine

5. 10. 2005. Slovenski parlament protivno međunarodnom pravu donosi odluku o proglašenju slovenskog epikontinentalnog pojasa i slovenske ekološke zone zapadno od Istre, na području hrvatskog ZERP-a, tj. od Umaga do Vrsara

30. 1. 2006. Talijanski parlament donosi odluku o proglašenju talijanske zaštitne ekološke zone do crte sredine u Jadranu; Hrvatska zauzvrat nije aktivirala ekološki dio ZERP-a

15. 3. 2006. Nota Italije glavnom tajniku UN u kojoj se opet odbacuje mogućnost primjene crte sredine epikontinentalnog pojasa kao razgraničenja ZERP-a, radi "povijesnih prava ribarenja talijanskih ribara na istočnoj strani Jadrana"

30. 11. 2006. U Hrvatsku dolazi Olli Rehn, povjerenik EU za proširenje, te pred pokojnim Račanom i ostalim članovima Nacionalnog odbora izjavljuje da postoji Trostrani sporazum kojim se Hrvatska 4. 6. 2004. obvezala da neće primjenjivati ZERP, što izaziva buru u javnosti i lavinu međusobnih optužbi premijera Sanadera i šefa Misije EU u Hrvatskoj

13. 12. 2006. Da bi se spriječili daljnji negativni poeni za Sanaderovu Vladu, u ekspresnoj saborskoj raspravi potvrđen je vladin prijedlog da će primjena ZERP-a za članice EU ipak započeti 1. 1. 2008. (tj. uz još jednu odgodu)

Niz otvorenih pitanja

Zašto od 2004. do danas nije provođen ekološki dio ZERP-a?
Zašto već 2004. nije donesen Zakon o Obalnoj straži i plan njenog opremanja?
Zašto od 2004. do 2008. nije sagrađena barem polovica ribarske flote i veletržnica ribom?
Zašto nitko iz Vlade ne može jasno reći koliki je ekološki održivi maksimum izlova ribe u Jadranu i koje su vrste od dna?
Zašto glavni tajnik UN nije na vrijeme upozoren na neutemeljene pritiske iz EU, te na nelegalno slovensko proglašenje Zaštitne ekološke zone?
Zašto nije pronađeno trajno rješenje o morskom razgraničenju sa Crnom Gorom?
Jer bez svega toga je primjena ZERP-a od 1. 1. 2008. samo dobra kazališna predstava!

- 14:08 - Komentari ( 6 ) - Isprintaj - #
petak , 23.11.2007.

EPH izbrisao Tonča Tadića iz Pulsove ankete

Štovani,

Predizborna kampanja je sada polako iza nas i došao je trenutak odluke.

Gospoda iz tiskovnih medija pod kapom EPH jutros su konačno skinuli rukavice pa ću to učiniti i ja.
Naime, egzaktan rezultat istraživanja agencije Puls prema kojem u X izbornoj jedinici imam 4,6% na najodurniji način su lažirali u Jutarnjem listu tako da me totalno preskoče iz popisa. To će sigurno pravdati tiskarskom pogreškom. Tragično je da mediji koji moraju biti moralne vertikale društva funkcioniraju isključivo u korist pojedinih osoba i lobija. Stoga, dragi birači, ne slušajte i ne vjerujte nikom osim svome razumu i srcu, a ja Vam ponavljam da ankete govore kako Dalmacija želi mene za svog tribuna u Saboru i ubuduće.


Sada svi zajedno trebamo naći snage i dišpeta da se prijeđe ta granica od 5 % i da doista budem ono što Dalmacija želi , njen tribun u Saboru neovisan o strankama.
I svim ostalim kandidatima koji su na pragu prelaska iskreno želim da postignu odličan rezultat jer je to dobro za Dalmaciju.

Mojih 107 zakonskih prijedloga i 14 izborenih zakona , dokaz su da jedan čovjek može mnogo učiniti iz oporbe , ukoliko mu je istinski stalo.
Koliko mogu učiniti u Saboru kao neovisan zastupnik na čelu 20 dalmatinskih neovisnih lista i udruga odlučiti ćete Vi ...jer ako Vi smatrate da trebam biti u Saboru onda će tako i biti.

Nastavit ću borbu za proglašenje gospodarskog pojasa , pravednu privatizaciju u turizmu, osnivanje obalne straže, poticaje za maslinare , vinogradare i cjelokupnu poljoprivredu , ali i za poziciju Splita kao metropole Mediterana , prava pomoraca , ravnopravnost brodara i ribara, očuvanje kulturne baštine Dubrovnika i drugih gradova. Stoga Vam je 20 neovisnih lista udruženih u ovu neovisnu listu za SABOR možda posljednja šansa za razvoj kakav Dalmacija zaslužuje.

S razlogom sebe smatramo ljudima iznad politike jer smatramo da ljudi napokon moraju nadići politiku. Želim vidjeti da političari dviju stranaka mogu zajedno sjesti i staviti interese svog grada ispred interesa stranke koju predstavljaju, a kad naprave rezultat za svoju zajednicu , za svoje sugrađane, mještane , susjede , onda neka se bore oko političkih zasluga.


- 17:41 - Komentari ( 14 ) - Isprintaj - #
srijeda , 21.11.2007.

E BAŠ ZA DIŠPET……BIRAJ!!!

Dok novinari ovih dana razbijaju glavu time gdje je i kome «kumica s placa» platila porez, sada već famozno etičko povjerenstvo zabranilo je još jedan izborni Tv spot koji ne promovira niti jednu političku opciju, a djelo je blogera svima poznatog kao MRAK (mrak.org).

Etičko se povjerenstvo još uvijek nije očitovalo o razlozima svoje odluke te odbija dati ikakvo objašnjenje zašto emitiranje «spornog» spota nije dozvoljeno.

Obzirom da ne mogu pobjeći od svojih dalmatinskih gena i od činjenice da ovakve neargumentirane odluke u meni uvijek probude onaj pravi iskonski DIŠPET, objavljujem spot u cijelosti.



Više o ovoj temi možete saznati OVDJE

- 15:31 - Komentari ( 3 ) - Isprintaj - #
utorak , 20.11.2007.

OBALNA STRAŽA

Svaka država uz onu "pravu" Obalnu stražu razvija i Dobrovoljnu ili Dopunsku obalnu stražu. Njena uloga u prvom redu je sudjelovanje u akcijama traganja i spašavanja na moru, ali i potpora "pravoj" Obalnoj straži u nadzoru i zaštiti mora.

U nekim državama je ona dio pričuve Obalne straže kao u Kanadi ili SAD-u, a u drugima je to organizacija za spašavanje na moru, sa zasebnim ustrojem. U Italiji npr. pored Guardie Costiere djeluje i Salvamento.

Nijedna od tih država nije spašavanje na moru povjerila isključivo profesionalcima na brodovima Obalne straže. Tako treba postupiti i Hrvatska, jer je u velikim akcijama traganja i spašavanja na moru nenadomjestivo pomorsko iskustvo, dobra volja i odlučnost priobalnog i otočkog stanovništva vezanog u more.

Hrvatsku dobrovoljnu obalnu stražu (HDOS) treba zato osmisliti kao dobrovoljnu i neprofitnu humanitarnu službu javnog karaktera. Njezina zadaća bila bi prvenstveno pomoć pri akcijama traganja i spašavanja na moru, ali i sudjelovanje u nadzoru i zaštiti hrvatskog teritorijalnog mora, te gospodarskog pojasa.

Zadaće HDOS trebalo bi regulirati posebnim zakonom, po uzoru na Zakon o vatrogastvu ili Zakon o Gorskoj službi spašavanja.

U članstvo HDOS-a mogli bi pristupiti svi državljani Republike Hrvatske, a posebno oni iz priobalnih gradova i sa otoka, općenito svi koji su spremni proći specijalizirane tečajeve za spašavanje na moru po najtežim uvjetima.

U svijetu dobrovoljne obalne straže u akcijama spašavanja koriste brodove u vlasništvu ovih organizacija, ali i privatne brodove. Privatni brodovi naših brodara, ribara, jahtaša bi tako postali pričuvni ili "popisni" brodovi HDOS, a troškove tijekom akcije spašavanja snosila bi država. Takvo pričuvno plovilo HDOS tijekom službene dužnosti na jarbolu bi vijalo plamenac HDOS.

HDOS bi na ovaj način u kratkom roku mogao raspolagati sa nekoliko stotina brodova i nekoliko tisuća članova na čitavom Jadranu što je od neprocjenjive koristi u akcijama traganja i spašavanja, te bi bitno doprinijelo povećanju razine sigurnosti na moru. Hrvatska dakle treba samo slijediti već iskušane uspješne primjere iz drugih pomorskih zemalja.

Mnoge koordinacije udruga privatnih brodara podupiru ovakav zakonski prijedlog jer njihovi članovi već i sada dragovoljno sudjeluju u akcijama traganja i spašavanja na moru, a sa ovim sustavom dobili bi potrebnu koordinaciju i organizaciju rada.

- 13:47 - Komentari ( 2 ) - Isprintaj - #
srijeda , 14.11.2007.

Skandalozna odluka Državnog izbornog povjerenstva

Skandaloznom i nezakonitom odlukom Državnog izbornog povjerenstva moja je lista zakinuta za čak 75% iznosa naknade troškova izborne promidžbe te tim činom dovedena u izrazito neravnopravan položaj u odnosu na druge kandidate.

Očito je da me pokušavaju onemogućiti u kampanji. Žele uništiti moju vjerodostojnost tako da me prisile da se uprljam nečijim novcima i interesima. Stoga pitam:

1. Tko me se boji u 10. Izbornoj jedinici?
2. Kako je taj netko utjecao na DIP?

Od danas sam prisiljen prekinuti svoju izbornu promidžbu u svim medijima, osim u dijelu koji je besplatan.
Unatoč ovakvim podvalama neću posustati, jer moj uspjeh ne ovisi o novcu za propagandu.
Odluku će donijeti ljudi od Splita do Dubrovnika, s otoka i zagore, kojima prepuštam sud o svom dugogodišnjem radu u Hrvatskoj politici.
Moj današnji prosvjed ispred Hrvatskog sabora i Izbornog povjerenstva nije radi novca, nego jednostavno zato što ne podnosim da netko pravi budalu od mene!
To nisam nikad dopustio nikome pa neću ni ovim pravnicima u izbornom povjerenstvu!
Za novac koji mi po zakonu pripada ću se izboriti, ako treba i u Strasbourgu jer je to stvar principa a sve što dobijem, sve što izborim dati ću osobama s invaliditetom Dalmacije!
Šjor Ante Raos i ostali iz Mreže udruga osoba sa invaliditetom Dalmacije, možete računati na taj novac, to Vam ovim putem javno obećavam!
Na kraju želim samo reći ovo - ako su ovi krojači ljudskih sudbina u izbornom povjerenstvu i Ustavnom sudu u stanju ovako se poigrati sa mnom, nezavisnim zastupnikom, onda se pitam što su u stanju učiniti građanima Hrvatske.
Pazite samo kojom su brzinom odradili obje odluke i to preko vikenda, a znate i sami koliko traju rješavanja tužbi na Vrhovnom sudu ili Ustavnom sudu!
Zato im želim jasno poručiti da ovakve stvari kod mene ne prolaze!

Dr. sc. Tonči Tadić



U PRILOGU:

* Odluka DIP-a o naknadi izborne promidžbe od 05.11.2007. (temelji se na Odluci saborskog odbora od 30.01.2007., a ignorira Zakon od 09.02.2007.)
* Prigovor T.Tadića DIP-u od 07.11.2007. temeljen na Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor od 09.02.2007.
* Rješenje DIP-a od 09.11.2007. o odbijanju prigovora (ponovno ignorira Zakon od 09.02.2007.)
* Žalba T.Tadića Ustavnom sudu (izborni spor) od 09.11.2007.
* Odluka o izmjenama i dopunama Odluke o raspoređivanju sredstava za rad političkih stranaka u 2007. od 11.10.2007. (zbog pojašnjavanja da su sredstva za rad političkih stranaka regulirana Zakonom o financiranju političkih stranaka od 15.12.2006., a naknada troškova izborne promidžbe je regulirana Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor od 09.02.2007., što su dvije različite stvari za svakog, osim za DIP!)







- 17:20 - Komentari ( 9 ) - Isprintaj - #
petak , 09.11.2007.

Je li Hrvatska doista pomorska zemlja?

Proteklih nekoliko mjeseci sa zabrinutošću pratimo prijetnje nekih članova Europskog parlamenta i Europske komisije iz Slovenije i Italije o kočenju naših pregovora s EU radi aktiviranja ZERP-a od 1. siječnja 2008., što je posebno zabrinjavajuće obzirom na činjenicu da istog datuma Slovenija preuzima predsjedanje EU.

Ti zastupnici i povjerenici se pozivaju na preporuku Europske komisije od 18. lipnja 2004. i na Trilateralni dogovor od 4. lipnja 2004. kojim se navodno Hrvatska obvezala da neće aktivirati ZERP bez pristanka Slovenije i Italije. Još veću zabrinutost izaziva njihovo protivljenje našem Zakonu o Obalnoj straži, kojeg također nazivaju "jednostranim potezom"!

Još jednom naglašavam da ekološki dio gospodarskog pojasa, odnosno ZERP-a, nije dio Acquisa, tj. europske pravne stečevine, pa stoga nije dio pregovora sa EU, niti Hrvatska treba tražiti dopuštenje iz EU za njegovo aktiviranje. Da je tome tako, dokazuje činjenica da su Italija i Slovenija jednostrano proglasile svoje ekološke pojaseve u Jadranu nakon tog navodnog Trilateralnog dogovora, ne konzultirajući pritom ni Hrvatsku, niti EU.

Država koja proglasi gospodarski pojas ili njegovu ekološku komponentu preuzima na sebe odgovornost za ekološku skrb o tom dijelu mora, pa je stoga nužno osnivanje naše Obalne straže.

Stoga se ni u kojem slučaju ne bi smio pokrenuti postupak ponovne odgode ZERP-a, već bi se vrijeme do 1. siječnja 2008. trebalo iskoristiti za pripremu provedbe Odluke Hrvatskog sabora o ZERP-u, te Zakona o Obalnoj straži, kako bi Hrvatska bila u ravnopravnom položaju s našim susjednim zemljama-članicama EU.

Opširnije o ovoj inicijativi na http://www.toncitadic.com/inicijative/zerp

- 12:38 - Komentari ( 20 ) - Isprintaj - #
četvrtak , 08.11.2007.

Split – Metropola Mediterana



Prema Splitu gravitira područje od Zadra do Dubrovnika, odnosno od Lastova do Vrlike ili od Drvenika do Vrgorca (ne računajući dijelove BiH) što čini otprilike 800.000 ljudi koji svoje planove najčešće pokušaju ostvariti u Splitu.

Split, kao drugi najveći grad u Hrvatskoj i drugi najveći grad na ovom dijelu Jadrana (nakon Trsta) zaslužuje postati sjedištem tijela jadranske Euro regije i sjedište mediteranske unije. Split se mora prestati sramiti samog sebe dok politički subjekti trebaju prestati podcjenjivati potencijale grada pod Marjanom. Split zaslužuje postati vratima Hrvatske prema Mediteranu i zaslužuje da se svi morski i pomorski državni aparati presele upravo u Split.

Naša je misija potaknuti METROPOLIZACIJU SPLITA odnosno potaknuti Split da postane METROPOLA MEDITERANA jer se gospodarski razvoj i prosperitet svake zemlje temelji na razvoju i napretku njenih gradova!

Osmišljenom politikom povezivanja Splita s njegovim prostornim okruženjem, simboličnim cijenama zemljišta i poticajnim lokalnim porezima, te razvojnom politikom koja smjera prema metropolizaciji Splita privlačit će se djelatnosti izvozne orijentacije.

Cilj nam je da postane posve normalno da multinacionalne kompanije i u Splitu, a ne samo u Zagrebu imaju svoja predstavništva što znači da Split mora postati privlačan investitorima iz EU i iz prekomorskih zemalja, ali i učiniti Split mjestom u kojem je "in" živjeti, poput Nice ili Barcelone. Kada to postignemo, znati ćemo da smo uspjeli!
Zato gradska politika Splita treba orkestrirati iznimno dosljedan i snažan gospodarsko-politički pritisak na hrvatsku Vladu u tom smislu.
Potrebno je pogledati unaprijed. U suprotnome, iduće će se godine utrošiti na prijepor onih koji će obranaški tvrditi i elaborirati koliko je u gradu toga učinjeno i koji će na svim poljima onesposobljavati one koji poput mene dobronamjerno upozoravaju da je krajnje vrijeme za ključne poteze, za velika ulaganja i dugoročnu požrtvovnost svih građana.


PRETVARANJE SPLITA U METROPOLU MEDITERANA ZNAČI:
- sagledavanje položaja Splita na Mediteranu
- izrada razvojne vizije Splita za idućih 30 godina
- prometni iskorak Splita:

- modernizacija pruge - gradnja nizinske pruge ZG-ST
- modernizacija luke i poticanje brodskih veza HR-IT i HR-GR
- podizanje svekolikog standarda zračne luke na europsku razinu, s novim identitetom i servisom u smislu gospodarskoga generatora par excellence, te obveznom povezanošću aerodroma i kolodvora gradskim vlakom
- postavljanje pretpostavki za definiciju Splita kao vitalnog oslonca makroregije:
- povezivanje (željeznicom i brzobrodskom vezom) sa susjednim obalnim i otočkim gradovima
- sveučilište Split kao centar obalne mreže visokih škola, a Split kao sveučilišni centar s razvojnim institutima
- promoviranje Splita kao mjesta za stanovanje jer se razvija u sinergiji sa:
- otocima kao plovećim vrtovima Dalmacije s mondenim ljetovalištima
- Zagorom kao eko-oazom ruralnog turizma
- ustrajavanje na decentralizaciji državne uprave i prijenosu dijela poslova u Split - kao sjedište svih "morskih", turističkih i mediteranskih poslova
- privlačenje financijskog/uslužnog sektora u Split radi financiranja razvoja
- stvaranje i moderiranje regionalnog investicijsko-razvojnog fonda
- aktivno privlačenje stranog managementa u gospodarske subjekte u Splitu
- aktivno privlačenje strateških partnera u prvoklasne industrijske prostore i poslovne zone u Splitu i u njegovom zaleđu
- rezervacija atraktivnih prostora za eventualne svjetske ili regionalne izložbe
- planiranje mreže kulturnih i športskih prostora za eventualni budući spoj kulturnih i športskih priredaba na olimpijskoj razini

- u zagušenim središnjim područjima, poticati proširenje javnoga prostora na novim razinama, odnosno niveletama
- poticati nove velike investicije dalje od središta, na novim osima i dijelovima grada
- kandidirati se za jednogodišnju kulturnu prijestolnicu Europe
- kandidirati se za sjedišta tajništva Mediteranske unije, svih procesa u sklopu Euro-Mediteranskih dijaloga, i Euro-Mediteranske skupštine
- promoviranje ST kao «poreznog utočišta»:

- za profesionalne sportaše i umjetnike - Split kao Monaco
- za IT tvrtke koje razvijaju software - Split kao Estremadura
- za ship-management tvrtke - Split kao Valetta

Jer Split to može i mora!

- 09:38 - Komentari ( 5 ) - Isprintaj - #
srijeda , 07.11.2007.

Muke po pomorcima



Koliko ste puta čuli staru uzrečicu: "Navigavanje je kruh sa sedam kora" ?
E pa taj teško zarađeni kruh bi uskoro mogao dobiti i svoju osmu, najtvrđu koru. Naime insistiranje Vlade RH na izmjeni Pomorskog zakonika kojom bi se pomorcima koji plove na stranim brodovima počelo naplaćivati navodne zaostatke znači: - Vlada želi iz njihovih plaća ubrati 200 milijuna kuna navodnih dugovanja za poreze i doprinose.

Svi oni trebat će platiti navodna dugovanja od 50 do 70 tisuća kuna.

Pomorci su zapravo dobrovoljni zatočenici na brodovima, koji radi specifičnosti posla ne mogu ostvariti ista prava kao ostali zaposlenici u Hrvatskoj. Oni nemaju pravo na beneficirani radni staž, plaćaju doprinos za zapošljavanje a nemaju pravo na naknadu kao nezaposlene osobe ako ostanu bez posla, plaćaju doprinos za zdravstveno osiguranje a po isteku zakonskog perioda nemaju pravo na naknadu plaće za vrijeme trajanja bolovanja. Pored toga, u slučaju da ih bolest onemogući u nastavku obavljanja svog zanimanja vrlo brzo ostaju na ulici bez kakve zaštite. Štoviše, u mirovinu ne mogu s manje od 60 godina, a nema stranog brodara koji želi ukrcati tako starog pomorca.

Skandalozno je da ih vlada kroz Pomorski zakonik ne štiti, nego umjesto toga pokušava od njih ubrati harač poreza i doprinosa. Takvu nepravdu, kaže, pokušao sam spriječiti već u Saboru kod donošenja izmjena Pomorskog zakonika, ali bezuspješno. Najavljujem stoga podizanje ustavne tužbe kako bi osporio članak 38. Pomorskog zakonika.

Više o ovoj inicijativi možete pogledati na http://www.toncitadic.com/inicijative/kutak-za-pomorce

- 10:22 - Komentari ( 12 ) - Isprintaj - #

Kad se male ruke slože…

Kao što i samo znate, Neovisni kandidati i male stranke ne raspolažu basnoslovnim svotama koje mogu iskoristiti u promidžbene svrhe tako da je svaka pomoć itekako dobrodošla, a ona nam u zadnje vrijeme stiže sa svih strana, što u donacijama što u kreativnim idejama koje zlata vrijede.

Moram stoga još jednom od srca zahvaliti gospodinu Mateu Šoletiću iz Dubrovnika koji mi je poslao idejno rješenje za jumbo plakat.



Poštovani gospodine Tadiću,
Znam da ste u velikom poslu u ovo predizborno vrijeme pa ću nastojati da budem što krači.
Ja sam Mateo Šoletić dizajner iz Dubrovnika.
Već duže vrijeme pratim i cijenim Vas i Vaš politički angažman a osobito Vaše nastupe te smatram da ste čovjek koji stoji iza svake izgovorene riječi.
Jedino da vam pravo kažem iskreno me čudilo da ste uopče bili u Đapićevoj stranci do sada.

Vjerovatno nemate previše novaca za kampanju te mi je jutros sinula ideja da Vam pomognem u vašoj predizbornom kampanji u barem u dijelu mog posla a to je dizajn. U prilogu Vam šaljem prijedlog pristupa (poster) koji mislim da bi prošao kod birača.
Mislim da su ljudi u ovoj zemlji frustrirani da stalno nekome davaju glas a da se taj glas utopi u nekim stranačkim kalkulacijama i trgovinama, da se u silnim političkim prepucavanjima i optuživanjima stalno zaboravlja mali čovjek. Na posteru bi bili obični građani hrvatske svih uzrasta - pokoje dijete a i vi bi bili prisutni - ne u prvom planu nego negdje po strani. (ovo objašnjavam iz razloga što je poster u prilogu samo primjer konceptualnog rješenja koji sam u kratkom roku t.j. jutros izradio pa možda u potpunosti ne mora odgovarati konačnom rješenju).
Napominjem još jednom da mislim da je pravi trenutak za ovakav pristup imajuči u vidu i Vaš nedavni istup iz HSP-a.
Parola bi bila nešto u stilu : možda smo mali- ali smo brojni...neka se i naš glas čuje.
Ili: dajmo sebi glas....

Ne znam kako doći do Vas pa se nadam da je ovaj mail koji sam pronašao na internetu još u funkciji.

Srdačan pozdrav,

Mateo Šoletić , dizajner

- 10:11 - Komentari ( 1 ) - Isprintaj - #

Snalažljivi poduzetnici

Ma tko kaže da su Dalmatinci lijeni i neinventivni? Ma gori u nama poduzetnički duh i uvijek se pojavi kad to najmanje očekujemo. Tako sam se prije nekoliko dana od srca nasmijao kada sam na putu između dva predstavljanja uočio novi detalj na svom predizbornom plakatu – nalijepljen mali oglas!

Svaka čast dragi moji, ideja vam je za 10, neka nama naših maslinara i kalafata. Dok je njih bit će i Dalmacije.



- 09:59 - Komentari ( 3 ) - Isprintaj - #
utorak , 06.11.2007.

Zagora, obala i otoci jedna su duša i jedno tilo

Meditirao sam o tome kako je unatoč prisjećanju na zlatnu prošlost Dalmacije zapravo prošlost Dalmacije bila puna tuge, suza, teškog rada, gladi i nevolje za većinu stanovnika. A sve te nevolje zajedno činile su se lakše uz pretpostavku da je nekome drugome npr. iza brda u Zagori ili na otocima ili na nekom mjestu podno brda duž dalmatinske obale, teže nego tebi, jer su oni jadniji, zaostaliji pa čak i gluplji. To je korijen besmislenih podjela u Dalmaciji koje je netko sustavno podmetao u svijest naših predaka kako bi nas trajno oslabio.

„Dalmacija će se razvijati znatno brže ukoliko prestanemo gledati na obalu i otoke odvojeno od Zagore i obratno. Zagora, obala i otoci jedna su duša i jedno tilo.“


- 15:30 - Komentari ( 13 ) - Isprintaj - #

Evo me doma, bolje volje sam odma'

Poštovana blogerska nacijo,

Evo i mene, još jedna pridošlica. Pa znate kako to ide, kud svi tu i mali…
Napokon sam danas, doduše prisilno, uspio uhvatiti malo vremena kako bi svoje male meditacije prenio i na web. Zašto prisilno? Pa trenutno sam na Hvaru, a kako smo sinoć imali poprilično nevrijeme cijeli dan se borimo s nestancima struje i vodom koja prodire na sve strane. Tako sam, htio ne htio morao sjest za kompjuter i povezati se s ostatkom svijeta.

Kao što pretpostavljate, proteklih mjesec dana je bilo burno. Prvo odlazak iz stranke, pa kratko vrijeme promišljanja na temu što i kako dalje i onda napokon odluka da se ipak ne povučem iz politike već da svoju borbu nastavim kao nezavisni vijećnik.



E sad… zašto baš nezavisni kandidat?
Kako bih Vam to objasnio moram navesti nekoliko činjenica. Naime, prema službenim istraživanjima, birači koji ne glasuju na izborima kao najčešći razlog navode nepovjerenje u postojeću stranačku politiku.
No, upravo ti birači često postavljaju pitanje koliko nezavisni kandidati poput mene mogu biti utjecajni u stvaranju novih odluka i zakona kada većinu važnih odluka donose i provode upravo velike stranke?
Moja nezavisna lista nastupa osobno, samostalno i neposredno, s prepoznatljivim interesom za razvitak naše obale, zagore i otoka što često nije slučaj kada su u pitanju velike političke stranke i upravo stoga vjerujem da mogu dati izniman doprinos razvitku i zaštiti interesa lokalnih sredina. Bez kalkulacija, zbrajanja i oduzimanja.

Uostalom, nije nepoznato da su najveći fikusi u saboru upravo članovi velikih stranaka jer je uvijek lakše raditi po naputcima nego gurati vlastite inicijative.


A sad Vas pozdravljam prije nego što mi opet nestane struje…
Al' vratit ću se ubrzo.


Do tada vidimo se na www.toncitadic.com.

- 14:09 - Komentari ( 5 ) - Isprintaj - #
Nezavisna lista Tonči Tadić - "Obala, otoci, Zagora"

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se