Veritatis splendor https://blog.dnevnik.hr/timotej
subota, 08.03.2008.
Duhovni boj
Moraš znati, kćeri, da đavao ne nastoji drugo doli oko naše propasti i da se ne bori sa svima istim oružjem.
Za početak, opisujući neke od njegovih borbi, njegovih metoda i prijevara, izlažem ti razna čovjekova stanja.
Neki se nalaze u ropstvu grijeha, a da ne misle o tome kako bi se oslobodili. Drugi se žele osloboditi, ali ništa ne poduzimlju. Treći misle da se nalaze na putu kreposti, a zapravo se od nje udaljuju. Četvrti, napokon, nakon što su stekli kreposti, padaju s još većom propašću. O svima ću potanko govoriti.
Držeći nekoga u ropstvu grijeha, đavao ne nastoji drugo doli zaslijepiti ga sve više i odmaknuti ga od bilo kakve misli koja bi ga mogla dovesti do spoznaje njegova nesretna života. Ne samo da ga odmiče od misli i nadahnuća koji ga pozivlju na obraćenje drugim protivnim mislima, nego ga spremnim i poticajnim prigodama obara u isti grijeh ili u druge još veće. Stoga, postajući sve više slijep u vlastitoj sljepoći, sve više se baca na grijeh te se na njega navikava tako da od sljepoće ide u još veću i od grijeha k još većemu, gotovo u jednom začaranom krugu protječe njegov bijedan život sve do smrti, ako Bog ne intervenira svojom milošću.
Lijek tome, koliko je do nas, jest da onaj tko se nađe u ovom nesretnom stanju bude potaknut da dade prostora misli i nadahnuću koji ga iz tame pozivaju na svjetlost, vapeći iz svega srca svome Stvoritelju: "Gospodine moj, pomozi mi, pomozi mi brzo i izbavi me iz ove tame grijeha." Ne propusti više puta ponoviti ovaj vapaj na ovaj ili sličan način.
Ako je moguće, uteći se odmah kojem duhovniku tražeći pomoć i savjet kako bi se oslobodio neprijatelja. Ako ne možeš odmah k njemu, uteći se svom brižnošću k Raspetome bacajući se licem na zemlju pred njegovim svetim nogama; također se uteći Djevici Mariji, tražeći milosrđe i pomoć. I znaj da u ovoj brižnosti stoji pobjeda, kako ćeš razumjeti u sljedećem poglavlju.
Oni koji već poznaju iskvaren život koji žive i koji bi htjeli promijeniti, redovito bivaju prevareni i pobijeđeni od đavla sljedećim oružjem: kasnije, kasnije, sutra, sutra. Želim prije ovo razjasniti i osloboditi se ove ludosti kako bih se s većim mirom posvetio duhovnom životu. Ova zamka je mnoge uhvatila i još uvijek hvata. Razlog tome je naša nemarnost i naša nesposobnost budući da se u jednom poslu koji se odnosi na spasenje duše i na slavu Božju ne uzima sa spremnošću ono toliko moćno oružje: sada, sada! Zašto kasnije? Danas, danas! Zašto, dakle, sutra govoreći samome sebi: "Ali kada bi mi se dopustilo ono kasnije i sutra, bi li put spasenja i pobjede bio prije htjeti biti ranjen i podvrgnut novim neredima?"
Budući da vidiš, kćeri, da kako bi izbjegla bilo ovu varku, bilo onu iz prethodnoga poglavlja i kako bi nadvladala neprijatelja, lijek se sastoji u spremnoj poslušnosti božanskim mislima i nadahnućima. Govorim o spremnosti, a ne o dobrim nakanama jer ove često lako nestaju i mnogi su se u njima našli prevareni zbog raznih razloga.
Prvi, već spomenut, jest u tome da naše nakane nemaju za temelj nepouzdanje u sebe i pouzdanje u Boga. To nam ne dopušta da uvidimo vlastitu veliku oholost, a iz koje proizlazi ova varka i sljepoća. Svjetlost, kako bismo ih spoznali, i pomoć, kako bismo im doskočili, dolaze od Božje dobrote. Bog nam dopušta da padnemo i preko pada nas poziva da prijeđemo od pouzdanja u nas same do pouzdanja jedino u njega te od naše oholosti do poznavanja nas samih. Stoga, ako želiš da tvoje nakane budu učinkovite, potrebno je da budu snažne, a bit će snažne kada se ne budu temeljile na pouzdanju u nas same, tj. kada budu ponizno utemeljene na pouzdanju u Boga.
Drugi razlog zbog kojega bivamo prevareni u dobrim nakanama jest taj što pri formuliranju nakane ciljamo na ljepotu i na vrijednost kreposti koja privlači sebi našu slabu i mlaku volju koja potom, braneći se pred poteškoćama koje su nužne za stjecanje kreposti, uzmiče natrag jer je neiskusna i slaba. Ti se, pak, navikni da su ti mnogo draže poteškoće koje sa sobom nosi stjecanje kreposti, negoli same kreposti jer ako zaista želiš posjedovati kreposti, hrani ovim poteškoćama svoju dušu sad s malo, sad s puno hrane. I znaj da ćeš to brže i učinkovitije pobijediti samu sebe i svoje neprijatelje što velikodušnije prihvatiš poteškoće te što ti budu draže.
Treći razlog jest da naše nakane ponekad ne teže niti kreposti niti božanskoj volji, nego vlastitome interesu. A to se događa redovito s nakanama koje se donose u vrijeme duhovnih naslada i u vrijeme poteškoća koje nas jako pogađaju i zbog kojih ne nalazimo drugu utjehu doli u odluci da se posve predamo Bogu i kreposnu vježbanju.
Ti, kako ne bi u ovome pala, u vrijeme duhovnih naslada budi jako oprezna i ponizna u nakanama, osobito u obećanjima i zavjetima, a kada se nađeš u poteškoćama, neka tvoje nakane budu usmjerene na strpljivo podnošenje križa i uzdizanje prema Božjoj volji odbacujući bilo kakvu zemaljsku utjehu, a ponekad čak i nebesku. Neka jedna bude tvoja molba i jedna želja: da ti Bog pomogne podnositi svaku protivštinu, a da ne okaljaš krepost strpljivosti i da ne učiniš što krivo pred Gospodinom.
Nakon što su neprijatelj i njegove prijevare pobijeđene u prvom i drugom naletu, o čemu sam već govorio, đavao hiti ka trećemu. On se sastoji u tome da se mi, zaboravivši neprijatelje koji nas upravo napadaju i koji nam nanose štetu, bavimo željama i nakanama o visokim stupnjevima savršenstva. Posljedica je da smo neprestano prekriveni ranama kojih ne liječimo, a naše nakane cijenimo kao da su već učinjene i na taj način mi postajemo sve više oholi. Događa se da ne želimo podnijeti nikakvu malu stvar ili riječ nama protivnu, a trošimo vrijeme u dugim razmatranjima o nakanama da podnesemo velike kazne, čak i one čistilišne, iz ljubavi prema Bogu. Budući da u ovome niža osjetilna strana ne osjeća odbojnosti kao da bi bila neka daleka stvar, mi bijedni se uvjeravamo da smo dosegli stupanj onih koji stvarno strpljivo podnose velike stvari.
Ti, dakle, kako bi izbjegla ovu varku, odluči i bori se s neprijateljima koji su ti blizu i koji protiv tebe ratuju. Tako ćeš sebi pojasniti jesu li tvoje nakane stvarno istinite ili lažne, jake ili slabe i hodit ćeš prema kreposti i savršenstvu kraljevskim putom kojim su drugi već prošli. Ali protiv neprijatelja od kojih redovito nisi uznemiravana ne savjetujem da poduzmeš boj osim ako ne predvidiš da bi te svaki trenutak mogao napasti: kako bi se tada pripremila i bila jaka, prikladno je da prije doneseš dobre odluke.
Ipak, nikada ne sudi vlastite odluke kao već postignute rezultate premda si se određeno vrijeme na ispravan način vježbala u krepostima: u njima budi ponizna, boj se same sebe i svoje slabosti te, pouzdavajući se u Boga, čestim molitvama njemu se utječi kako bi te učvrstio i kako bi te čuvao od opasnosti, na osobit način od svake preuzetosti i pouzdanja u samu sebe.
U tom slučaju, premda se ne mogu nadvadati neki mali nedostaci koje nam Gospodin ponekad ostavlja kako bi nas naučio ponizno upoznati i sačuvati kakvo dobro, ipak nam je dopušteno odlučiti se da dosegnemo i najveći stupanj savršenstva.
Četvrta varka, gore spomenuta, s kojom nas zli demon napada kada vidi da ispravno hodimo prema kreposti, sastoji se od različitih dobrih želja koje potiče u nama kako bismo od vježbanja u kreposti pali u porok.
Osoba, nakon što oboli, strpljivom voljom ipak ide naprijed podnoseći bolest. Lukavi protivnik, koji zna da se tako može steći navika strpljivosti, predlaže joj brojna dobra djela koja bi mogla učiniti u različitom stanju te se trudi uvjeriti je da bi, kada bi bila zdrava, bolje služila Bogu, koristeći sebi, ali i drugima. I nakon što je u njoj pokrenuo ove želje, polako ih povećava tako da postane nemirna jer ih ne može izvršiti kao što bi htjela. I kako one u njoj postaju sve veće i snažnije, tako u njoj raste i uznemirenost od koje je neprijatelj malo po malo vješto vodi do nestrpljivosti zbog bolesti ne kao bolesti, nego kao zapreke onih djela koja bi tako žarko htjela izvršiti zbog većega dobra.
Kada ju je potom doveo do ove točke, s istom joj spremnošću iz razuma oduzima cilj služenja Bogu i dobra djela i ostavlja joj golu želju da se oslobodi bolesti. Budući da se ne događa prema njenoj volji, uznemiruje se na način da postaje posvema nestrpljiva. I tako, od kreposti koju je vršila pada u suprotan porok, a da i ne primijeti.
Način na koji se treba čuvati i suprotstaviti ovoj varci je da, kada se nađeš u kakvu uznemirujućem stanju, budeš jako pažljiva te ne daš prostora željama ma kako dobrim koje će te, budući da ih ne možeš izvršiti, zasigurno uznemiriti. I u tome trebaš sa svom poniznošću, strpljivošću i predanjem vjerovati da tvoje želje ne bi imale onaj učinak o kojem si se uvjerila budući da si strašljiva i nestabilnija nego što se smatraš. Ili pomisli da Bog u svojim skrivenim sudovima ili zbog tvojih krivnji ne želi od tebe to dobro, stoga se radije strpljivo snizi i ponizi pod njegovom slatkom i moćnom rukom (usp. 1 Pt 5,6).
Isto tako, budeš li spriječena od duhovnika ili iz kojega drugog razloga na način da ne možeš učiniti kada želiš svoje pobožnosti i osobito primiti svetu pričest, ne uznemiruj se i ne uzbuđuj zbog želje prema njima nego, oslobodivši se svake svoje vlastitosti, obuci se dobrohotnošću svoga Gospodina govoreći samoj sebi: "Ako oko božanske providnosti ne bi vidjelo u meni nezahvalnosti i manjkavosti, ne bih bila spriječena primiti presveti sakrament; videći, pak, da mi moj Gospodin ovim otkriva moju nedostojnost, neka je zauvijek hvaljen i blagoslovljen. Uistinu, uzdam se, moj Gospodine, u tvoju neizmjernu dobrotu: učini da ti, zadovoljivši ti i svidjevši ti se u svemu, otvorim svoje srce da bude raspoloženo svakoj tvojoj želji kako bi ga ti, ulazeći duhovno u njega, utješio i ojačao protiv neprijatelja koji nastoje udaljiti ga od tebe. Tako neka bude učinjeno sve ono što je dobro u tvojim očima. Stvoritelju i Otkupitelju moj, neka tvoja volja bude sada i uvijeke moja hrana i moja potpora. Ovu te milost samo molim, Ljubavi slatka: da moja duša, pročišćena i oslobođena od svake stvari koja se tebi ne sviđa, bude uvijek urešena svetim krepostima i bude uvijek spremna na tvoj dolazak i koliko ti se svidi da sa mnom raspolažeš."
Ako se budeš pouzdala u ove upute, sa sigurnošću znaj da ćeš u bilo kojoj želji za dobrom koje nećeš moći ostvariti, bilo zbog naravi ili zbog demona, kako bi se uznemirila i udaljila od puta kreposti, ponekad i zbog Boga koji iskušava tvoje predanje njegovoj volji, uvijek imati prigodu udovoljiti svome Gospodinu na način koji se njemu sviđa. Upravo se u tome sastoji prava pobožnost i služba koje Bog želi od nas.
Kako ne bi izgubila strpljivost u tegobama, s bilo koje strane one dolazile, upozoravam te također da ti, koristeći se dopuštenim sredstvima koje su koristili Božje sluge, ne koristiš ta sredstva sa željom i s ciljem da budeš oslobođena tegoba, nego jer Bog želi da se njima koristimo. Ne znamo, naime, sviđa li se božanskom Veličanstvu da se oslobodimo tegoba tim sredstvom. Ako bi drugačije učinila, upala bi u više zala: lako bi upala u nestrpljivost budući da se stvari ne bi događale prema tvojoj želji i prema tvojim nakanama ili bi tvoja strpljivost bila manjkava, ne sasvim od Boga prihvaćena i stoga malih zasluga. Naposljetku, upozoravam te ovdje na jednu đavolsku skrivenu varku koja se odnosi na našu ljubav prema nama samima, a koja se u određenim prigodama običaje prikriti i braniti vlastitim manjkavostima. Na primjer: ako se radi o kakvu bolesniku malo nestrpljivom zbog vlastite bolesti, vlastitu nestrpljivost skriva pod koprenom revnosti za prividnim dobrom. On kaže da njegova briga ustvari nije nestrpljivost zbog tegoba koje uzrokuje bolest, nego razborito žaljenje koje je on sam dopustio stoga jer druge osobe, zbog službe koju mu čine ili zbog kakvih drugih razloga, trpe štetu i uznemirenost.
Na isti ambiciozan način, tko se uznemiruje zbog nezadovoljene časti, ne pripisuje to vlastitoj oholosti i taštini, nego drugim razlozima o kojima se jako dobro zna da ga u drugim okolnostima ne uznemiruju i o kojima uopće ne vodi računa. Isto tako, bolesnik se ne brine podnose li i oni, za koje tvrdi da se mnogo žaloste zbog zabrinutosti za njega, iste tegobe i iste štete zbog bolesti kakve druge osobe.
Ovo je jasan znak da korijen žalosti tih osoba ne treba gledati u drugim ili u drugom razlogu, osim u odbojnosti koju imaju prema stvarima protivnima vlastitim željama. Ti, pak, da ne bi pala u ovu ili u druge pogreške, uvijek strpljivo podnosi bilo kakve tegobe i bilo kakve kazne dolazile one od bilo kojih uzroka, kako ti već rekoh.
Lorenzo Scupoli
Sjaj istine odsijeva u svim Stvoriteljevim djelima i napose u čovjeku koji je stvoren na sliku i priliku Božju (usp. Post 1, 26): istina prosvjetljuje um i uobličuje slobodu čovjeka koji se na taj način upućuje da spozna i ljubi Gospodina. Stoga psalmist moli: "Obasjaj nas, Gospodine, svjetlom svoga lica!" (Ps 4, 7).
(Ivan Pavao ll)
| < | ožujak, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Srpanj 2010 (2)
Lipanj 2010 (4)
Svibanj 2010 (6)
Travanj 2010 (1)
Veljača 2010 (6)
Siječanj 2010 (11)
Prosinac 2009 (13)
Studeni 2009 (10)
Listopad 2009 (15)
Rujan 2009 (14)
Kolovoz 2009 (14)
Srpanj 2009 (11)
Lipanj 2009 (10)
Svibanj 2009 (13)
Travanj 2009 (14)
Ožujak 2009 (11)
Veljača 2009 (8)
Siječanj 2009 (11)
Prosinac 2008 (8)
Studeni 2008 (5)
Listopad 2008 (10)
Rujan 2008 (9)
Kolovoz 2008 (10)
Srpanj 2008 (8)
Lipanj 2008 (9)
Svibanj 2008 (16)
Travanj 2008 (11)
Ožujak 2008 (11)
Veljača 2008 (8)
Siječanj 2008 (23)
Prosinac 2007 (7)
Komentari da/ne?
Linkovi
CERC
Catholic Answers
Simple Catholicism
Tebe Tražim
KNI
Psalmi
103 Bog je ljubav
Blagoslivljaj Gospodina, dušo moja,
i sve što je u meni, sveto ime njegovo!
Blagoslivljaj Gospodina, dušo moja,
i ne zaboravi dobročinstva njegova:
on ti otpušta sve grijehe tvoje,
on iscjeljuje sve slabosti tvoje;
on ti od propasti čuva život,
kruni te dobrotom i ljubavlju;
život ti ispunja dobrima,
k'o orlu ti se mladost obnavlja.
Gospodin čini pravedna djela
i potlačenima vraća pravicu,
Mojsiju objavi putove svoje,
sinovima Izraelovim djela svoja.
Milosrdan i milostiv je Gospodin,
spor na srdžbu i vrlo dobrostiv.
Jarostan nije za vječna vremena
niti dovijeka plamti srdžba njegova.
Ne postupa s nama po grijesima našim
niti nam plaća po našim krivnjama.
Jer kako je nebo visoko nad zemljom,
dobrota je njegova s onima koji ga se boje.
Kako je istok daleko od zapada,
tako udaljuje od nas bezakonja naša.
Kako se otac smiluje dječici,
tako se Gospodin smiluje onima što ga se boje.
Jer dobro zna kako smo sazdani,
spominje se da smo prašina.
Dani su čovjekovi kao sijeno,
cvate k'o cvijetak na njivi;
jedva ga dotakne vjetar, i već ga nema,
ne pamti ga više ni mjesto njegovo.
Al' ljubav Gospodnja vječna je nad onima što ga se boje
i njegova pravda nad sinovima sinova,
nad onima što njegov Savez čuvaju
i pamte mu zapovijedi da ih izvrše.
Gospodin u nebu postavi prijestolje svoje,
i kraljevska vlast svemir mu obuhvaća.
Blagoslivljajte Gospodina, svi anđeli njegovi,
vi jaki u sili, što izvršujete naredbe njegove,
poslušni riječi njegovoj!
Blagoslivljajte Gospodina, sve vojske njegove,
sluge njegove koje činite volju njegovu!
Blagoslivljajte Gospodina, sva djela njegova,
na svakome mjestu vlasti njegove:
blagoslivljaj Gospodina, dušo moja!
*
Da poslušam što mi to Gospodin govori:
Gospodin obećava mir
narodu svomu, vjernima svojim,
onima koji mu se svim srcem vrate. (Ps 85,19)
*
Pokaži mi, Gospodine, svoje putove,
nauči me svojim stazama!
Istinom me svojom vodi i pouči me,
jer ti si Bog, moj Spasitelj:
u tebe se pouzdajem svagda.
Spomeni se, Gospodine, svoje nježnosti
i ljubavi svoje dovijeka.
Ne spominji se grijeha moje mladosti ni prijestupa,
spomeni me se po svojoj ljubavi -
radi dobrote svoje, o Gospodine!
Gospodin je sama dobrota i pravednost:
grešnike on na put privodi.
On ponizne u pravdi vodi
i uči malene putu svome.
Sve su staze Gospodnje istina i ljubav
za onog koji čuva Savez njegov i propise.
Pogledaj na me i smiluj se meni,
jer osamljen sam i nevoljan.
Odagnaj tjeskobe srca moga,
iz bojazni mojih izbavi me!
Vidi nevolju moju i muku
i oprosti sve grijehe moje! (Ps 25,4-10.16-18)
*
Prigni uho svoje, Gospodine, i usliši me
jer sam bijedan i ubog.
Čuvaj dušu moju jer sam posvećen tebi;
spasi slugu svoga koji se uzda u te!
Ti si moj Bog; o Gospode, smiluj mi se
jer povazdan vapijem k tebi.
Razveseli dušu sluge svoga
jer k tebi, Gospodine, dušu uzdižem.
Jer ti si, Gospode, dobar i rado praštaš,
pun si ljubavi prema svima koji te zazivaju. (Ps 86,1-5)
*
Vjeran je Gospodin u svim riječima svojim
i svet u svim svojim djelima.
Gospodin podupire sve koji posrću
i pognute on uspravlja.
Oči sviju u tebe su uprte,
ti im hranu daješ u pravo vrijeme.
Ti otvaraš ruku svoju,
i dobrostivo sitiš sve što živi.
Pravedan si, Gospodine, na svim putovima svojim
i svet u svim svojim djelima.
Blizu je Gospodin svima koji ga prizivlju,
svima koji ga zazivaju iskreno. (Ps 145,13-18)
*
Učinio si dobro svom sluzi, Gospodine,
po riječi svojoj.
Nauči me razumu i znanju,
jer u zapovijedi tvoje vjerujem.
Prije nego bjeh ponižen, lutao sam,
ali sada tvoju čuvam riječ. (Ps 119,65-67)
*
Savršen je Zakon Gospodnji - dušu krijepi;
pouzdano je Svjedočanstvo Gospodnje - neuka uči;
prâva je naredba Gospodnja - srce sladi;
čista je zapovijed Gospodnja - oči prosvjetljuje;
neokaljan strah Gospodnji - ostaje svagda;
istiniti sudovi Gospodnji - svi jednako pravedni,
dragocjeniji od zlata, od zlata čistoga,
slađi od meda, meda samotoka.
Sluga tvoj pomno na njih pazi,
vrlo brižno on ih čuva.
Ali tko propuste svoje da zapazi?
Od potajnih grijeha očisti me!
Od oholosti čuvaj slugu svoga
da mnome ne zavlada.
Tad ću biti neokaljan,
čist od grijeha velikoga. (Ps 19,8-14)
*
Smiluj mi se, Bože, po milosrđu svome,
po velikom smilovanju izbriši moje bezakonje!
Operi me svega od moje krivice,
od grijeha me mojeg očisti!
Čisto srce stvori mi, Bože,
i duh postojan obnovi u meni!
Ne odbaci me od lica svojega
i svoga svetog duha ne uzmi od mene!
Vrati mi radost svoga spasenja
i učvrsti me duhom spremnim! (Ps 51,3-4.12-14)
*
Gospodin mi je svjetlost i spasenje:
koga da se bojim?
Gospodin je štit života moga:
pred kime da strepim?
Za jedno molim Gospodina,
samo to ja tražim:
da živim u Domu Gospodnjem
sve dane života svoga,
da uživam milinu Gospodnju
i Dom njegov gledam.
Moje mi srce govori: "Traži lice njegovo!"
Da, lice tvoje, o Gospodine, ja tražim.
Ne skrivaj lica svoga od mene.
Ne odbij u gnjevu slugu svoga!
Ti, Pomoći moja, nemoj me odbaciti!
I ne ostavi me, Bože, Spasitelju moj! (Ps 27,1.4.8-9)
*
Tražio sam Gospodina, i on me usliša,
izbavi me od straha svakoga.
U njega gledajte i razveselite se,
da se ne postide lica vaša.
Eto, jadnik vapi, a Gospodin ga čuje,
izbavlja ga iz svih tjeskoba. (Ps 34,5-7)
*
Kako li je dragocjena, Bože, dobrota tvoja,
pod sjenu krila tvojih ljudi se sklanjaju;
site se pretilinom Doma tvojega,
potocima svojih slasti ti ih napajaš.
U tebi je izvor životni,
tvojom svjetlošću mi svjetlost vidimo. (Ps 36,8-10)
*
Više si u srce moje ulio radosti
nego kad obilno rode pšenica i vino.
Čim legnem, odmah u miru i usnem,
jer mi samo ti, o Gospodine,
daješ miran počinak. (Ps 4,8-9)
*
Samo je u Bogu mir, dušo moja,
samo je u njemu spasenje.
Samo on je moja hrid i spasenje,
utvrda moja: neću se pokolebati. (Ps 62,2-3)
*
Ljubim te, Gospodine, kreposti moja!
Gospodine, hridino moja, utvrdo moja spase moj;
Bože moj, pećino moja kojoj se utječem,
štite moj, snago spasenja moga, tvrđavo moja! (Ps 18,2-3)
*
Hvali, dušo moja, Gospodina!
Hvalit ću Gospodina sveg života svojeg.
Dok me bude, Bogu svom ću pjevati. (Ps 146,1-2)
Pregled po autorima
Razni sveci o molitvi, kušnjama, svetoj čistoći, pokori, Duhu Svetome
Liturgija Vazmenog bdijenja - Vazmeni hvalospjev
Katekizam Katoličke Crkve: Što je vjera, Božja Providnost i sablazan zla, Smrtni grijeh, Posvetna milost, O potrebi poznavanja Sv. Pisma
II. vatikanski koncil: Gaudium et spes - Dublja pitanja čovjeka i čovječanstva, Stav Crkve prema ateizmu
Sv. Augustin: Ispovijesti - Velik si, Gospodine, Kasno sam te uzljubio, Što si dakle, Bože moj?
Sv. Jeronim - O obraćenju i pokori srca
Sv. Grgur Nazijanski - Uskrs, divan početak!
Sv. Ivan Zlatousti - Vjera ljubavlju djelotvorna
Sv. Irenej Lionski: Rasprava protiv krivovjerja - Poslanje Duha Svetoga
Sv. Lav Veliki - Kršćanine, upoznaj svoje dostojanstvo!
Sv. Anzelmo: Proslogion - Želja za gledanjem Boga
Sv. Bernard iz Clairvauxa - O Marijinoj smrti i uznesenju
Sv. Franjo Asiški - Gospodine, učini me oruđem svoga mira, Prva opomena o sv. Euharistiji
Sv. Toma Akvinski - Molitva za mudro uređenje života
Sv. Franjo Saleški: Filotea - Prava pobožnost, Narav i izvrsnost pobožnosti, Odlučiti služiti Bogu, O strelovitim molitvama, Kako se treba pričešćivati, O strpljivosti, O unutarnjoj poniznosti, O blagosti prema bližnjemu, O blagosti prema sebi, O prijateljstvu
Sv. Franjo Saleški: Teotim - Sloboda i milost
Sv. Franjo Saleški: Misli - Slabost i snaga, Božja svemoguća ljubav, Sebeljublje i ljubav, Tri pravila, Duboki smisao patnje, Ostani u miru, Godišnja doba duše, Blagost i poniznost
Sv. Ignacije Lojolski: Duhovne vježbe - Dušo Kristova, Uzmi, Gospodine, Pravila za raspoznavanje duhova, Pravila glede skrupulâ
Sv. Ivan od Križa: Uspon na goru Karmel - Glavne štete što ih požude nanose duši, Požude potamnjuju i zasljepljuju dušu, Evanđeoska radikalnost, Vjera je noć za dušu, Odreći se sebe, Opasnost od nadnaravnih fenomena
Sv. Ivan od Križa: Tamna noć - O pročišćavajućoj noći osjeta, O duhovnoj neumjerenosti
Sv. Ivan od Križa - Razum - dar Duha, Sjedinjenje s Bogom
Sv. Terezija Avilska: Put k savršenosti - O Božjoj blizini
Sv. Terezija Avilska - Tko ima Boga ima sve
Sv. Ljudevit Marija Montfortski: Rasprava o pravoj pobožnosti prema Presvetoj Djevici Mariji - Lažni štovatelji i lažne pobožnosti, Oznake prave pobožnosti, Podložimo se Mariji, O Marijinoj poniznosti i uzvišenosti
Sv. Toma More: Kristova žalost - Bdijte i molite da ne padnete u napast!
Sv. Toma More - Molitva za humor
Sv. Mala Terezija: Povijest jedne duše - Znanost ljubavi, O ružama i tratinčicama, O slabosti i malenosti, Kušnja vjere
Sv. Ivan Marija Vianney - O svetosti, O molitvi
Sv. Faustina Kowalska: Dnevnik - Razgovor Milosrdnog Boga s grešnom i očajnom dušom, Molitva za sve koji ne poznaju Boga
Sv. Edith Stein - Sutra je novi dan, Molitva
Sv. Padre Pio - O miru
Bl. Majka Terezija - Rad i molitva, Nauči i mene ljubiti, Tko je za mene Isus, Jednostavno prihvaćanje,
Bl. Ivan Merz: Ljubav i čistoća - Vjera i sumnja, Tužno sjećanje na prvu ljubav
Bl. Ivan Merz - Misli
Bl. Charles de Foucauld - Apostolat dobrote
Bl. Edward J. M. Poppe - Molitva za poniznost
Bl. Ivan Pavao II: Veritatis splendor - Sloboda i zakon, Savjest i istina, Smrtni i laki grijeh, Univerzalnost i nepromjenjivost moralnih normi
Bl. Ivan Pavao II: Fides et ratio - Različita lica istine o čovjeku
Bl. Ivan Pavao II: Prijeći prag nade - Tako nas spašava
Bl. Ivan Pavao II: Pomirenje i pokora - Prispodoba o pomirenju, Čovjekova drama
Bl. Ivan Pavao II: Ljubav i odgovornost - Kritika utilitarizma
Bl. Ivan Pavao II: Put do Krista - O savjesti i kajanju
Benedikt XVI: Deus caritas est - Eros i agape
Benedikt XVI - Kateheza o Sv. Ignaciju Antiohijskom, Svetost nije luksuz, Slika i uzor Crkve, Posljedice opravdanja po vjeri i djelovanja Duha, Korizma kao prava prigoda za duhovnu obnovu
Joseph Ratzinger: Uvod u kršćanstvo - Vjera i sumnja, O neizvjestnosti vjere, Biti kršćaninom, Svetost, Vjera nije produkt umovanja
Joseph Ratzinger: O vjeri, nadi i ljubavi - Živa vjera kao temelj nove evangelizacije, Dvije vrste pelagijanizma, O odnosu prema samome sebi, Žalost ovoga svijeta
Joseph Ratzinger: U početku stvori Bog - Bog Stvoritelj, Stvaranje čovjeka, Grijeh i otkupljenje
Joseph Ratzinger: Bog i svijet - Jadikovati kao Job?, O patnji, O susretu, Je li sve već zapisano?, Ljekovita moć ljubavi
Joseph Ratzinger: Duh liturgije - O euharistijskoj nazočnosti
Toma Kempenac: Nasljeduj Krista - Strpljivost, O nestalnosti srca, Odolijevanje kušnjama, Kad te pogode strelice riječi, Dosta je svakom danu zla njegova, O sebeljublju, Korist od protivština, Manjak svake utjehe, Kraljevski put svetoga križa
Lorenzo Scupoli: Duhovni boj - Kršćansko savršenstvo, O nepouzdanju u sebe, U čovjeku postoji više volja, O slobodi i snazi volje, Što trebamo činiti kada smo ranjeni, Đavolske lukavštine i prijevare, O izbjegavanju nemira srca
David Torkington: Pustinjak - Praktični pelagijanizam, Fundamentalni zakon duhovnog života
David Torkington: Prorok - Srce i duša molitve, Čekati u podnožju križa, O snazi oluje, Jedini put do svetosti
David Torkington: Mistik - O stadijima duhovno-molitvenog života, Na pragu tamne noći
Wilfrid Stinissen: Moj život u tvojim rukama - Božja sveprisutnost, Istinska sloboda, Darivanje i primanje
Thomas Merton: Gora sa sedam krugova - Posvetna milost, O prihvaćanju patnje
Heribert Mühlen: Uvođenje u osnovno iskustvo kršćana - Što i kako svjedočiti, Obrati se i oslobodi lažnih veza, Slijediti Krista
Anselm Grün: Unutarnji poticaji - Kao da jest
Anselm Grün: Putovi k slobodi - O propisanoj ljubavi i prisilnom jedinstvu, Parresia
Henri J. M. Nouwen: Unutarnji glas ljubavi - Priznaj svoju nemoć
brat François iz Taizé-a - Pomozi mojoj nevjeri
Franjo kard. Kuharić: S Bogom licem u lice - Čovjek je spašen, Živjeti evanđelje
Rafael kard. Merry del Val y Zulueta - Litanije poniznosti
John Henry kard. Newman: Misli o kršćanskoj vjeri - O kršćanskoj skrovitosti
Ivan Devčić: Bog i filozofija - Credo ut intelligam
Ivan Devčić - Kriza spoznaje i morala
Ivan Fuček: Grijeh i obraćenje - Gubitak osjećaja grijeha, Obraćenje, O krivnji i kajanju, Posljedice grijeha, O istočnom grijehu
Ivan Fuček: Bogoštovlje i molitva - Jedno neobično obraćenje
Karl Rahner: Iskustvo Duha - Mistika svakodnevnice
Karl Rahner: Teološki rječnik - Pakao, Strah Božji
Karl Rahner - Molitva grešnika
Karl-Heinz Weger: Uvod u teološku misao Karla Rahnera - O intelektualnom poštenju u vjeri
Jozef Bakalarz: Duhovnost Srca Isusova - O štovanju Srca Isusova
Živan Bezić: Kršćansko savršenstvo - O svrsi, sadržaju, oblicima i načinu molitve
Živan Bezić - Što je vjera?
Stjepan Doppelhammer - Uloga poniznosti u činu vjere
Benedict J. Groeschel: Psihologija duhovnog razvoja - Prva tama
Benedict J. Groeschel: Izlazak iz tame - Sretni su oni koji trpe s Kristom, Lijek koji uvijek djeluje
G.K. Chesterton: Pravovjerje - Luđak, Uzbudljiva romantika pravovjerja
C.S. Lewis: Pisma starijeg đavla mlađem - Pismo treće, Pismo osmo, Pismo četrnaesto, Pismo petnaesto, Pismo dvadesetdrugo, O razlozima ljudskog smijeha
C.S. Lewis: Mere Christianity - Proračunavanje troškova, Veliki grijeh
J.R.R. Tolkien: The Music of the Ainur
Peter Kreeft: Kršćanstvo i druge religije - Jedincatost kršćanstva
Jacques Maritain: Filozofija povijesti - Kršćanin u svijetu
Carlo Maria Martini: Pravilo kršćanskog života - U trenucima sumnje
Søren Kierkegaard: Strah i drhtanje - Idemo dalje
Søren Kierkegaard: Vježbanje u kršćanstvu - Spasiteljski poziv, I blago onom tko se ne sablazni o mene, Privuci nas k sebi
Angelo Comastri: Bog je ljubav - Zvanje, Ljubav, Krotko magare, Jacques Fesch, Benedetta Bianchi Porro
Jean-Pierre de Caussade - Tihi vodič
Antoine de Saint Exupéry - Umijeće malih koraka, Pustinja
Benedetta Bianchi Porro - Jedno dirljivo pismo
Chiara Lubich - Ne koliko, već kako
F.M. Dostojevski: Braća Karamazovi - O paklu i ognju paklenom
L.N. Tolstoj: Otac Sergije - V. poglavlje, VII. i VIII. poglavlje
François Varone: Nevolje s odsutnim Bogom - Čovjek - biće u nastajanju
Gabrielle Amorth: Izvješća rimskog egzorcista - Strah od đavla?
Phil Bloom - Uobičajena propovijed, Osvrt na uobičajenu propovijed (skidanje maske)
Mijo Nikić - O čistoći nakane u ignacijanskoj duhovnosti
Ivan Koprek - Sv. Toma Akvinski o prijateljstvu
Celestin Tomić - Agape i objava Božje ljubavi
Tomislav Ivančić - Bit kršćanske poruke, Najjače oružje, Izvor zla i patnje
Bonaventura Duda - Bit farizejstva
Jerko Fućak - Uloga vjere u spasenju
Vendelin Vošnjak - Uskrs
Zvjezdan Linić - Ljubi samoga sebe
Zlatko Sudac - Večernji susret, Duhovna obnova (video), O ispovijedi
Božidar Nagy: Lurd - susret neba i zemlje
Slavko Pavin: Sloboda za ljubav - Oče naš, Isus i grešnici
Marko Ivan Rupnik: Bacio mu se oko vrata - Dvije vrste grešnika
Ivan Sirovec: Sveci - Sv. Toma Becket, biskup i mučenik
Milan Špehar: Ne-koristan Bog - Božja šutnja
Milan Špehar: Problem Boga u djelima M. Krleže - Slika Boga kao krvnika i neprijatelja čovjeka
Milan Špehar - Odškrinuta vrata
Phil Bosmans - Voli život, Cijena sreće, Otvori se radosti života, Ljubav traži obraćenje, Ustani!, Put u sjeni križa, Susresti Boga, "Da" životu, Najteža kritika, Ljubav ima mnogo lica, Svaki dan živjeti zajedno, U ritmu mora, Moć ljubavi obnavlja
Bruno Ferrero - Utjeha, U krugu radosti, Svom snagom
Adalbert Ludwig Balling - Sretan je tko svoju sreću dijeli, Zazivam te
Luciano Fanin - Ako nekoga ispravljaš, čini to s ljubavlju
Rajmund Kupareo - Tihi svetac
Stjepan Lice - Suvišna riječ, Jedini put
Ante Grbeš: Ulomci duše - Oprostiti
Antun Matošević - Ispovijed grešnika
Vladimir Nazor - K Bogu!
Josip Pupačić - Moj Bog
Tanja Tolić - Tiranija "prave ljubavi"
Anthony de Mello - Sreća i nesreća
Zoran Vukman: Kuda ideš, Hrvatska - Niskost svijeta
Jakov Jukić: Budućnost religije - O ideologiji sekte i gnoze
Viktor Frankl: Liječnik i duša - Ugoda i radost, Smisao patnje
Oscar Wilde: San Miniato
Wilhelm Friedemann Bach - Nisi zaboravljen(a)
Rekli su o ljubavi, Ljubav prema neprijateljima, Očinska ljubav, krunica sv. Antuna, Vojska Bezgrešne, Molitva plemena Siouxa, Dva vuka, Krasna mala pričica, Tekst na brončanoj ploči čekaonice jedne bolnice u New Yorku