nedjelja, 23.01.2011.

RAD I ENERGIJA 5.R tema 5.1.

1. Opiši fizikalnu veličinu rad.

Rad je primjena sile na nekom putu kojom savladavamo neku drugu silu.
Oznaka za rad je W, mjerna jedinica je džul, a oznaka mjerne jedinice je J.

1J = 1N . 1m

Oznaka za silu je F, mjerna jedinica je njutn, a oznaka mjerne jedinice je N.
Oznaka za put je s, mjerna jedinica je metar, a oznaka mjerne jedinice je m.
Rad, sila i put su fizikalne veličine, a njihove oznake pišu se kosim pismom.

2. Kako glasi formula za rad?

rad = sila x put
W = F . s

Vidljivo je da izvršeni rad ovisi o veličini primjenjene sile i veličini prijeđenog puta. Ako primjenjena sila nije dovoljna da savlada onu koja joj se suprostavlja prijeđeni put će biti nula, a i izvršeni rad također nula.

3. Što je sila i navedi neki od primjera.

Sila je fizikalna veličina koja uzrokuje promjenu stanja tijela u međudjelovanju sa okolinom. Promjene stanja mogu biti promjena položaja, gibanja, oblika i energije.

· Sila teža je sila kojom Zemlja privlači neko tijelo.
· Sila trenja je sila koja se protivi gibanju tijela po podlozi.
· Sila uzgona potiskuje tijelo uronjeno u tekućinu.
· Sila inercije protivi se promjeni brzine tijela.

4. Što je energija

Energija je sposobnost tijela da obavi rad. Energijska vrijednost izražava se također u džulima ili u kilodžulima jer je džul mala jedinica. Neki od oblika energije su: električna, toplinska, mehanička, kemijska, itd. Mogu se pretvarati iz jednog oblika u drugi u strojevima.

5. Opiši energiju kojom raspolaže hrana.

Hrana raspolaže kemijskom energijom, a energijske vrijednosti otisnute su na proizvodu i u posebnim tablicama. Pretvorbom se u našim stanicama dobiva energija potrebna za rad svih dijelova našeg tijela. Energijska vrijednost unesene hrane treba biti prilagođena masi, dobi i aktivnostima osobe. Također treba voditi računa da se hranom pored zadovoljenja energijskih potreba unose vitamini i minerali pa ishrana treba biti uravnotežena, a obroci po mogućnosti topli.

6. Kakva pretvorba energije se događa u sušilu za kosu?

U sušilu za kosu električna energija se pretvara u toplinsku i mehaničku.

7. Što je njutn?

Njutn je mjerna jedinica za silu. To je sila koja za vrijeme djelovanja od jedne sekunde tijelu mase od jednog kilograma promjeni brzinu za jedan metar u sekundi. Takvu težinu ima približno tijelo mase 0,1 kg.

8. Navedi još neke pretvorbe energije *****+

· Sunčevo zračenje možemo direktno koristiti za grijanje potrošne vode u solarnom kolektoru i pretvarati u električnu energiju u fotonaponskom modulu.
· Fosilna goriva posjeduju kemijsku energiju koja se izgaranjem pretvara u toplinsku.
· Mehanička energija vode pretvara se u električnu u hidroelektranama.
· Nuklearna energija pretvara se u toplinsku i energiju zračenja.
· Električna energija u žarulji pretvara se u svjetlosnu i toplinsku.
· Električna energija u elektromotoru pretvara se u mehaničku i toplinsku.

Energija se pretvara u strojevima koji pritom obavljaju koristan rad.

Sadržaji označeni znakom *****+ su za one koji žele znati više.

3. ENERGIJA JE SVUDA OKO NAS
- 20:46 - Komentari (0) - Isprintaj - #

subota, 08.01.2011.

HIDROELEKTRANE I TERMOELEKTRANE 7.R. TEMA 4.1.

1. Navedi kakva se pretvorba energije događa u elektranama.

Elektrane pretvaraju primarne oblike energije u električnu energiju koju ubrajamo u korisne oblike energije. Primarne oblike energije nalazimo u prirodi i u njih spadaju: fosilna goriva (udjel oko 78%), nuklearna goriva (udjel oko 6%), drvo (udjel oko 10%), mehanička energija vode (udjel oko 3%) , mehanička energija vjetra, sunčeva energija, toplina mora i geotermalni izvori. Pored električne energije u korisne oblike energije ubrajamo još toplinsku i mehaničku energiju. Korisni oblici energije, za razliku od primarnih, podesni su za korištenje.

2. Navedi podjelu elektrana.

Elektrane se najprije dijele na hidroelektrane i termoelektrane.
Hidroelektrane mogu biti protočne i akumulacijske, a termoelektrane klasične (parne, plinske i dieselske) i nuklearne.

3. Opiši protočne elektrane

Grade se na velikim rijekama koje imaju veliki dotok vode tijekom cijele godine. Rijeka se pregrađuje niskom armiranobetonskom branom čija je uloga da usmjerava vodu na turbine koje su uronjene u gibajuću vodu. Turbine koje se ugrađuju u protočne hidroelektrane nazivamo Kaplanove. Privodno kolo je spiralno. Ima zakretne lopatice koje ravnomjerno raspoređuju masu vode po obodu, a zakretanjem se ona može i regulirati. Rotor ima mali broj lopatica i nalik je brodskom vijku. Lopatice su zakretne i na taj način se regulira brzina vrtnje. Koriste se za padove do 40 m.

4. Opiši akumulacijske elektrane

Grade se na planinskim rijekama gdje količina vode oscilira i ovisno o hidrološkim prilikama akumulacije mogu biti dnevne sezonske ili godišnje.
Rijeka se na pogodnom mjestu pregrađuje visokom armiranobetonskom branom i uzvodno se stvara akumulacijsko jezero. Akumulacijske elektrane koriste Francisove i Peltonove turbine, a voda se dovodi tlačnim vodom.

5. Opiši Francisovu turbinu

To je najčešće korištena turbina koja ima stupanj djelovanja 0,9. Primjenjuje se za padove 50- 700 m, a snage do 750 MW. Voda se u turbinu privodi spiralnim privodnim kolom koje ima zakretne lopatice i pomoću njih se regulira protok i brzina vrtnje.

6. Opiši Peltonovu turbinu

Peltonova turbina ima do 40 školjkastih lopatica u koje udara do šest slobodnih mlazova vode. Voda se kreće i dvostruko većom brzinom od obodne brzine turbine, a količina i brzina se reguliraju pomoću prigušnih trnova. Turbina ima stupanj djelovanja 0,92.

7. Navedi pretvorbu energije u akumulacijskoj elektrani.

Voda u akumulacijskom jezeru raspolaže s potencijalnom energijom, u tlačnom vodu prelazi u kinetičku, u turbini u mehaničku, a u generatoru u električnu.

8. Opiši električni generator.

To je energetski stroj u kojem dolazi do pretvorbe mehaničke u električnu energiju. Sastoji se od rotora i statora koji su izrađeni od međusobno izoliranih dinamolimova te pobudnog istosmjernog generatora. U utore rotora i statora stavljaju se namotaji. Namotaji rotora imaju više pari polova i nakon priključenja na pobudni generator postaju elektromagneti. Rotacijom se namotaji rotora približavaju i udaljavaju od namotaja statora. Tako na namotaje statora djeluje promjenjivo magnetsko polje i u njima se po principu elektromagnetske indukcije inducira izmjenična struja.

9. Opiši parnu termoelektranu.

Generator parnih termoelektrana pokreće parna turbina, a nju pokreće vodena para koja se proizvodi u parnom kotlu i ima visoki tlak i temperaturu. Parni kotlovi toplinsku energiju za zagrijavanje vodene pare dobivaju pretvorbom iz kemijske energije fosilnih goriva. Nakon prolaska kroz turbinu para se odvodi u kondenzator gdje se ukapljuje i pumpama vraća u kotao. Toplina koja se u kondenzatoru oduzima vodenoj pari koristi se za grijanje stambenih prostora.

10. Opiši plinsku termoelektranu.

Kod plinske termoelektrane generator pogoni plinska turbina, a ona energiju preuzima od vrućih dimnih plinova dobivenih izgaranjem plina ili tekućeg goriva u komori za izgaranje. Plinska termoelektrana koristi se kad brzo treba povećati proizvodnju struje. Izlazni plinovi iz plinske turbine imaju još vrlo visoku energiju, pa se najčešće koriste za proizvodnju vodene pare u posebnom kotlu koja pogoni parnu turbinu i generator. Ako plinska elektrana ne radi u paru sa parnom ima velike gubitke.


11. Opiši nuklearnu termoelektranu.

U reaktoru dolazi do raspada nuklearnog goriva (uran ili plutonij) i tada se oslobađa velika toplinska energija i radioaktivno zračenje radi čega se reaktor smješta u prostoriju sa betonskim zidovima debelim 5 metara. Toplinska energija iz reaktora koristi se za proizvodnju vodene pare, a nakon toga sve je isto kao kod klasične termoelektrane. Nuklearne termoelektrane imaju veliku snagu i dugački ciklus zamjene goriva, a koriste se i za pogon velikih vojnih brodova i podmornica. Snaga turbinsko-generatorskog agregata može biti do 1,7 GW.

12. Kako termoelektrane djeluju na životno okružje?

· Ispuštaju veliku količinu ugljičnog dioksida koji kao staklenični plin doprinosi globalnom zatopljenju.
· Sumporni dioksid spaja se u zraku sa vlagom te nastaje sumporasta kiselina od koje nastaju kisele kiše.
· Problem emisije krutih čestica koje zagađuju okoliš.
· Problem zbrinjavanja krutog otpada.
· Povišenje temperature vode, korištenje za hlađenje, koja se vraća u okoliš.
· Zagađivanje otpadnih voda.
· Problem povećane radioaktivnosti kod nuklearnih termoelektrana.
· Problem trajnog zbrinjavanja radioaktivnog otpada.

13. Opiši način prijenosa električne energije do potrošača.

Napon proizvedene struje u generatoru iznosi 6 do 35 kV. Takva struja nije podesna za distribuciju jer ima preveliku jakost, pa bi i gubici bili preveliki. Pošto je snaga jednaka umnošku struje i napona vidljivo je da istu snagu možemo prenijeti uz mnogo veći napon i adekvatno tomu uz mnogo manju jakost.
To svojstvo koristimo kod transporta dalekovodima i rabimo standardne vrijednosti napona 400kV, 220 kV i 110 kV.
Nakon dovođenja struje do potrošača napon se postupno smanjuje do 240 V (fazni) i 400 V (linijski).
Povećavanje i snižavanje napona izvodimo pomoću transformatora, a za kvalitetni dalekovodni prijenos potrebno je instalirati 7 puta veću snagu od generatorske.

14. Opiši strukturu dalekovodnih vodiča.

Dalekovodni vodič mora biti čvrst, relativno lagan i da dobro provodi električnu struju. To se postiže strukturom koja u sredini ima čelično uže, a okolo su aluminijski vodiči.


DODATNI SADRŽAJ (za one koji žele znati više) *****+


1. Prezentiraj elektroenergetski sustav Hrvatske.

U zapadnom području nalaze se hidroelektrane: Rijeka, Lepenica, Zeleni Vir, Fužine, Vinodol, Gojak, Senj, Sklope, Ozalj i Lešće, te dvije velike termoelektrane Rijeka i Plomin. Tu su i 220 kV trafostanice ( Brinje i Vodnjan ),
te centralna 400 kV Melina.

Središnja Hrvatska ima dvije velike termoelektrane ( Zagreb i Sisak ) i jednu srednjeg kapaciteta u Zagrebu. Glavne trafostanice su 220 kV Mraclin i Međurić, te 400 kV Tumbri i Žerjavinec.

Sjeverna Hrvatska ima tri protočne hidroelektrane na rijeci Dravi ( Varaždin, Čakovec i Dubrava ) i termoelektranu u Jertovcu, te više 110 kV trafostanica.

Istočna Hrvatska ima termoelektranu Osijek , te 220 kV trafostanicu u Đakovu i 400 kV u Ernestinovu.

U južnom području nalaze se hidroelektrane Velebit, Krčić, Golubić, Miljacka, Jaruga, Peruča, Orlovac, Đale, Zakučac (najveća u Hrvatskoj) i Kraljevac.
Glavne trafostanice su 220 kV Bilice i 400 kV Konjsko.

U okolici Dubrovnika su hidroelektrane Zavrelje i Dubrovnik i 110 kV trafostanica.

Hrvatska visokonaponska dalekovodna mreža povezuje gore navedene trafostanice, a ukupna joj je dužina blizu 7ooo km.

Hrvatskim elektroenergetskim sustavom upravlja se iz Državnog dispečerskog centra u Zagrebu uz podršku četiri regionalna u Zagrebu Splitu Rijeci i Osijeku.

2. Najveće hidroelektrane na svijetu (preporučamo pogledati na Internetu)

Najveća hidroelektrana na svijetu obzirom na godišnju proizvodnju od oko 95 TWh je ITIAIPU na rijeci Parani između Brazila i Paragvaja. Ima ugrađeno 20 Francisovih turbina snage 700MW.
Hidroelektrana Tri klanca na rijeci Jangce u Kini ima ugrađeno 32 Francisove turbine snage 700 MW, ali manju proizvodnju od ITIAIPU.

2. Kemijska energija goriva *****+

Oslobađa se izgaranjem goriva pri čamu se ugljik, vodik i sumpor vežu sa molekularnim kisikom. Kod zemnog plina se pri tom oslobađa oko 36 Mj za jedan prostorni metar. Materija mijenja stanje i prelazi u stabilnije (ono koje je imala prije fotosinteze). Kemijske veze su jače, a zbog toga relativističke mase neznatno manje, jer se dio mase pretvorio u energiju. Molekularni kisik ima slabu kemijsku vezu pa zato glavnina energije potječe od njega. Analizirajući kemijsku rekciju na mikrorazini dolazi se do zaključka da energija uglavnom potječe od kinetičke energije elementarnih čestica materije.

3. Nuklearna energija *****+

Nuklearna energija se oslobađa razbijanjem atoma urana 235 na dvije jezgre sa masenim udjelima približno 2/3, te 2 do 3 nova neutrona koji nastavljaju proces, a 22,5% mase neutrona pretvori se u kinetičku, a zatim u toplinsku energiju. Djelovanjem sporih neutrona jezgra urana se deformira u oblik sličan kikirikiju. Pošto nuklearne sile, koje drže jezgru na okupu djeluju do udaljenosti od 2,5 promjera neutrona nadjačaju ih odbojne elektrostatičke sile i dolazi do razdvajanja jezgri. Pri raspadu jedne jezgre oslobodi se oko 200 MeV energije. Nuklearna sila je posljedica jake sile koja vlada unutar protona i neutrona, a prenose ju čestice gluoni. Sastoji se od 3 komponente koje se figurativno označavaju bojama (crvena, plava i zelena), a 100 puta je jača od elektrostatičke. Djeluje na valentne kvarkove te ih pozicionira u centru sa međusobnim udaljenostima oko pola promjera neutrona i oko tih položaja oni osciliraju. Na udaljenosima manjim od pola promjera neutrona sila je odbojna sa tendencijom da raste u beskonačnost, a na udaljenostima većim od pola promjera neutrona ona je privlačna sa maksimumom od 12000 N na udaljenosti 0,9. Jaka sila djeluje i između gluona što ima za posljedicu da se ni gluoni ni kvarkovi kao zasebne čestice ne mogu pojaviti izvan protona i neutrona. Na česticu pion, a i druge lake mezone ne djeluje jaka sila pa oni prenose gluone do susjednih protona i neutrona i tako prenose ostatak jake sile koja drži jezgru na okupu.

Napomena: Ovu točku, a poželjno i neke druge, potrebno je produbiti nekim od brojnih sadržaja na Internetu.

Dodatna pitanja za provjeru znanja.

1. Parne i plinske turbine proizvedu pet puta više električne energije od vodnih.

DA NE

2. Sustavu hidroelektrane ne pripada:
a) kondenzator b) generator c) transformator d) turbina

3. Ozonske rupe su nastale:
a) djelovanjem rashladnih plinova b) djelovanjem sumpornog dioksida

4. Nuklearna goriva su:
a) teški metali i spojevi b) nemetali c) laki metali i spojevi

5. U nuklearnom reaktoru energija se oslobađa:
a) razbijanjem jezgri atoma nuklearnog goriva
b) izgaranjem nuklearnog goriva

6. Najviše vodne turbine dvostruko su manje od najviših parnih.

DA NE

- 18:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

nedjelja, 02.01.2011.

ENERGIJA VODE 6.RAZRED TEMA 3.1.

Energija vode spada u primarne oblike energije, a najznačajniji je obnovljivi izvor. Pojavljuje se u potencijalnom i kinetičkom obliku. Danas se uglavnom koristi za transformaciju u električnu energiju i podmiruje oko 16,5% svjetske proizvodnje. U ukupnoj svjetskoj proizvodnji energije sudjeluje oko 3%. Do industrijske revolucije bila je glavni korisni izvor energije.

1. Kako se koristila energija vode u prošlosti?

Energija vode u prošlosti se koristila za splavarenje, izvlačenje vode iz rijeka i rudnika, pogon mlinskog kamena, pogon mehaničkih sita za izdvajanje mekinja, pogon strojeva za valjanje platna, pogon sustava za gnječenje gline, pogon pilana za drvo i kamen, pogon mijehova, hidruličkih čekića i bušilica (topovi) u kovačnicama, pogon strojeva za preradu kudjelje, pogon ranih tekstilnih strojeva...

2. U kakve izvore, obzirom na obnovljivost, spada energija vode i zašto?

Energija vode spada u obnovljive izvore zato što se kroz proces kruženja vode u prirodi rijeke jezera i mora obnavljaju.

3. Opiši vodenično kolo.

Vodenično kolo su počeli upotrebljavati stari Grci i Rimljani prije gotovo 2100 godina i od tada se stalno usavršavalo. Danas se rijetko upotrebljava, a preostali primjerci uglavnom se koriste kao turistička atrakcija.
U slučaju obilnog konstantnog dotoka vode koristilo se vodenično kolo sa privodom vode odozdol gdje voda djeluje silom na lopatice i zakreće kotač.
Na malim i brzim planinskim potocima koristila su se kola sa privodom vode odozgor. Kola su imala pregrade koje je punila voda i stvarala zakretnu silu svojom težinom. Tako se najbolje iskorištava ukupna energija vode slapova koja ovisi o masi vode, brzini i visini s koje pada.

4. Kako se danas iskorištava energija vode?

Danas se energija vode iskorištava za proizvodnju električne energije u hidroelektranama. Energija vode se predaje turbinskom kolu koji preko zajedničkog vratila pokreće stroj za proizvodnju električne struje – generator.
Za proizvodnju električne struje koristi se energija rijeka, energija plime i oseke i energija valova.

5. Opiši hidroelektrane obzirom na vrstu vodotoka

5.1. Na velikim rijekama koje imaju veliki dotok vode tijekom cijele godine grade se protočne elektrane. Rijeka se pregrađuje niskom armiranobetonskom branom koja samo usmjerava vodu na uronjene turbine sa malim brojem lopatica nalik brodskom vijku.

5.2. Na manjim planinskim rijekama gdje količina vode oscilira ovisno o hidrološkim prilikama grade se visoke armiranobetonske brane koje uzvodno stvaraju akumulacijsko jezero tako da imamo dovoljno vode za pokretanje turbina tijekom cijele godine. Voda se do turbine sa većim brojem lopatica dovodi tlačnim vodom. Ove elektrane nazivamo akumulacijskim.

6. Nabroji sastavnice sustava hidroelektrane

Sustav hidroelektrane čine akumulacijsko jezero, brana, tlačni vod, turbina, generator, strojarnica i transformator.

7. Navedi ulogu turbine i generatora hidroelektrane.

Energija gibanja vode zakreće rotor turbine pri tom se pretvara u mehaničku energiju. Rotor turbine i generatora povezani su preko vratila i zajednički rotiraju. Pri tom se mehanička energija u generatoru pretvara u električnu i ona se pojavljuje u statoru generatora.

8. Navedi ulogu transformatora hidroelektrane

Transformator povećavanjem napona prilagođava svojstva električne struje koja su podesna za transport do potrošača. Prije isporuke struje potrošačima drugi transformatori smanjuju napon na vrijeddnost podesnu za potrošnju.

9. O čemu ovisi energija vode u hidroelektrani?

Energija vode ovisi o količini vode i visinskoj razlici. Količine vode i brzine vrtnje regulira se zakretanjem lopatica privodnog kola i turbine.

10. Opiši način rada elektrane koja iskorištava energiju plime i oseke

Zaljev u koji utječe rijeka pregrađuje se branom u koje se ugrađuju turbine. Turbine imaju mogućnost zakretanja lopatica pa se smjer rotacije ne mjenja ovisno da li voda utječe ili istječe iz akumulacije. Najpoznatija takva elektrana izgrađena je na ušću rijeke Rance u Bretagni (Francuska). Tu je visinska razlika između plime i oseke 13 metara.

11. Opiši korištenje energije valova

Može biti direktno kada val ulazi u cilindar i pokreće stap čije se gibanje prenosi na generator. Indirektno kada val istiskuje zrak čije strujanje pokreće turbinu, a njeno se gibanje prenosi na generator.

12. Opiši reverzibilnu hidroelektranu. *****+

Ovakva hidroelektrana ima dva jezera, a pogonski stroj svojstva turbine i pumpe. Tijekom dana kad je potrošnja struje povećana hidroelektrana proizvodi struju i isporučuje ju u mrežu. Tijekom noći ,ako je potrebno povećati zalihu energije, elektrana radi kao pumpa. Pogonski stroj se napaja iz mreže i prebacuje vodu iz donjeg jezera u gornje.

13. Izloži doprinos hrvatske tehničke kulture svjetskoj na području korištenja energije vode (dodatni sadržaj)

Hrvatski znanstvenik Faust Vrančić objavio je o Veneciji 1616. godine djelo Novi strojevi u kojem je opisano 49 izuma i projekata. Među njima je nekoliko naprava na pogon vodnom snagom, pa se mogu smatrati pretečama vodnih turbina koje se danas koriste u suvremenim hidroelektranama. Osobito se to odnosi na Vrančićevo lopatičasto kolo, s ukošenim lopaticama smještenim između dvije okrugle ploče, koje vrlo sliči suvremenoj Francisovoj turbini. Tu je opisano i korištenje plime oseke za pokretanje vodeničnih kola.

26. kolovoza 1895. godine puštena je u pogon na slapovima rijeke Niagare prvi dio hidroelektrane snage 3 x 5000 KS. To je prva hidroelektrana respektabilne snage čiji su dvofazni generatori izrađeni prema patentu Nikole Tesle.

28. kolovoza 1895. godine proradila je na rijeci Krki u zaleđu Šibenika dvofazna hidroelektrana snage 320 KS. Električna energija se isprva koristila za osvjetljenje Šibenika, a zatim i u industrijske svrhe.

U travnju 1906. godine puštena je u pogon prva faza hidroelektrane na slapu Manojlovac u zaleđu Šibenika. Slijedeće godine proradila je punom snagom 16600 KW, a izlazni napon je bio 30kV. Hidroelektrana Miljacka bila je sve do 1910. godine najsnažnija hidroelektrana u Europi, a i napon dalekovoda je bio najviši.

14. Tehnološki napredak u 12. stoljeću *****+

Intezivno korištenje mehaničke energije vode započinje u Europi u 12. stoljeću, a događa se u samostanima, prvenstveno cistercitskog reda. Pravila reda preporučuju da se samostani grade na rijekama, te da se iskorištavanjem energije vode redovničke manufakture mehaniziraju, a vrijeme za molitve i druge duhovne obveze redovnika maksimalno poveća. Cistercitski red je nastao reformom benediktinskog, a poslije su od njh reformom nastali trapisti. Benediktinci su svojim djelovanjem pod geslom moli i radi promicali praktični rad i pokrenuli ljudsku poduzetnost preko 40000 svojih samostana.
Evo nekoliko opisa cistercitskoh samostana prema izvorniku History of Technology, Oxford University.
U francuskoj opatiji Clairvaux rijeka utječe ozidanim kanalom i prvo pokreće mlinove i mehanička sita za izuzimanje mekinja. Nakon mlina rijeka pokreće strojeve za valjnje platna, a dio se odvaja za potrebe proizvodnje piva. Nakon valjaonice rijeka prolazi kroz štavionicu i obavlja potrbne radove. Nakon toga se dijeli na više tokova i obavlja okretanje, mrvljenje, natapanje, pranje, kuhanje. Na kraju se tokovi spajaju, rijeka prima odvodnju i odlazi.
U francuskoj opatiji Rayamont kod Pariza rijeka protječe visokim kanalom dugim 32, a širokim 2.35 m kroz halu u kojoj su smještene mlinica, kovačnica, valjaonica platna i štavionica.
Opatija Fontenay u Burgundiji ima halu sa radionicama 53 m x 13,5 m. Rijeka je tekla uzduž hale i opskrbljivala mehaničkom energijom mlin i kovačnicu. Zdanje je sačuvano i zaštićeno.
Opatija Fountains u Yorkshiru dobivala je vodu nizom tunela, te opskrbljivala mlin pivovaru i različite radionice.
Spominju se i privatne raionice u Francuskoj štavionica, kudjeljara, mlin.


Dodatni sadržaj (za one koji žele znati više)

Pogledajte slijedeći link

ENERGIJA JE SVUDA OKO NAS
- 15:50 - Komentari (8) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>