srijeda, 22.09.2010.

NAČIN DJELOVANJA APARATA, STROJEVA I AGREGATA 6.R. TEMA 4.1.

1. Što su to uređaji i kako se dijele?

Uređaji su tehničke tvorevine koje obavljaju neku korisnu radnju ili nam služe za razonodu. Dijele se u tri kategorije: aparati, strojevi i agregati.

2. Što su to aparati?

To su jednostavni uređaji koji pretvaraju jedan oblik enerije u drugi i vrše neku korisnu radnju. Nemaju vitalnih pokretnih dijelova nego samo sklopke za regulaciju i uključivanje.
Nekoliko primjera: Aparat za kuhanje kave, električni štednjak, električni bojler, električno glačalo itd.

3. Što su to strojevi?

Strojevi su složeni uređaji koji uz to što vrše pretvorbu energije omogućuju prijenos gibanja i povećavanja djelovanja sile. Imaju vitalne pokretne dijelove sastavljene od alata i mehanizama.
Nekoliko primjera: Stroj za pranje rublja, pogonski strojevi automobila, stroj za rezanje kruha, stroj za košenje trave itd.

4. Navedi vitalne dijelove stroja za pranje rublja.

To su: Elektromotor, remenski mehanizam,bubanj za rublje, koji vrši koristan rad itd.

5. Navedi vitalne dijelove automobilskog motora.

Pogonski motor, sustav mehanizma klipa, mehanizam za prijenos gibanja na kotače (getriba) itd.

6. Što su to agregati?

Agregati su složene tehničke tvorevine koje obavljaju jedinstvenu zadaću, a građene su od više strojeva spojenih u cjelinu.
Nekoliko primjera: Električni hladnjak, kompresorski agregat za zrak, agregat za vodu,agregat za proizvodnju električne struje itd.

7. Opiši djelovanje električnog hladnjaka.

Kompresor tlači rashladni medij u kondenzator gdje mu se oduzima toplina i predaje u okolinu. Zatim medij odlazi u isparivač gdje zbog povećanog volumena dolazi do ekspannzije i hlađenja.
Ohlađeni medij u isparivaču preuzima toplinu iz unutrašnjosti hladnjaka i ponovo isparava i ide u kompresor. Proces se dalje nastavlja ciklički.

8. Navedi kako se dijele tehničke tvorevine po složenosti.

ALATI, MEHANIZMI, APARATI, STROJEVI I AGREGATI.

- 12:22 - Komentari (2) - Isprintaj - #

utorak, 21.09.2010.

PROIZVODNJA I SVOJSTVA METALA 7.R. TEMA 3.1.

1.Opiši ulogu materijala za proizvodnju tehničkih tvorevina kroz arheološka razdoblja.

Jedna od najvažnijih zadaća u najranijoj ljudskoj povijesti bila je proizvesti alat i oružje. Prema osnovnom materijalu za proizvodnju oštrice daje se ime cijelom razdoblju. Tako imamo kameno, bakreno, brončano i željezno doba. Ova klasifikacija je prihvaćena na zagovor danskog arheologa i kustosa Nacionalnog muzeja Danske Christiana Jurgensena Thomsena 1788 - 1865.

2. Kada u ljudskoj povijesti dolazi do značajnijeg civilizacijskog razvoja?

Onda kada je došlo do otkrića takvog osnovnog materijala za izradu bolje oštrice alata i oružja.

2.1. Bronca (brončano doba) je mnogo čvršća od bakra i kositra od kojih se proizvodi, a ima i dobra svojstva lijevnosti i kovnosti.

2.2. Željezo (željezno doba). Otkrićem željeza dolazi do novog značajnog iskoraka u proizvodnji oštrice zbog svojstva legure željeza čelika da se toplinskom obradom (kaljenje) prozvedu još čvršće oštrice.

3. Opiši metale (kovine)

To su kemijski elementi mineralnog sastava čije je zajedničko svojstvo da dobro provode električnu struju. Najzastupljeniji su materijali u suvremenoj proizvodnji. Najčešće se rabe željezo, bakar, aluminij, nikal, kositar, olovo, zlato, a od njh se izrađuju alati, strojevi, brodovi, mehaničke konstrukcije, električni vodovi itd.

4. Opiši legure (slitine)

Mnogi metali u čistom stanju imaju loša tehnička svojstva, pa ih je potrebno u rastaljenom stanju miješati sa drugim metalima i nemetalima. Tako nastaju legure ili slitine koje imaju mnogo bolja tehnička svojstva.

5. Nabroji i opiši tri glavne slitine

5.1. Čelik je slitina željeza i ugljika sa udjelom od 0,05%-2,2%. Ugljik je pratilac željeza zaostao od proizvodnje sirovog željeza. On ima najveći utjecaj kao legirna komponenta.

5.2. Bronca, legura bakra i kositra, mnogo je čvršća i tvrđa od legirnih elemenata.

To je samo jedna od bronci. Postoje i druge koje imaju veliku ulogu u strojarstvu, a to su alminijska, olovna, berilijeva, manganova i silicijeva. Pored bronci bakar se dobro legira sa niklom i tvori više značajnih legura.

5.3. Mjed legura bakra i cinka

6. Opiši način dobivanja metala

Metali su u prirodi rijetko samorodni nego su pomješani sa drugim elementima u smjesama koje nazivamo rude, a izdvajaju se postupkom taljenja. Da bi postupak bio isplativ u rudi mora biti dovoljan postotak metala, a za željezo to iznosi 20%. Glavne željezne rude su magnetit i hematit, a ostale limonit, siderit i pirit.

7. Opiši metalurgiju

To je područje tehnologije koje se bavi dobivanjem kovina i njihovom obradbom. Utemeljena je u Mezopotamiji prije 5000 godina. Dijelimo je na crnu, metalurgiju obojenih metala, i metalurgiju lakih metala.

7.1. Crna-željezo, krom i mangan.

7.2. Metalurgija obojenih metala-bakar, cink, olovo, antimon, živa, kositar, nikal kobalt, molibden, itd.

7.3. Metalurgija lakih metala-aluminij i magnezij

8. Opiši proizvodnju sirovog željeza

Dobiva se u visokim pećima. Izgrađene su od vatrostalne opeke i obložene čeličnim plaštem. Sirovina (ruda, koks i
vapno) ubacuje se izmjenično kroz gornji dio peći (grotlo). Koks je industrijski prerađen visokokalorični ugljen koji
izgara u struji vrućeg zraka temperature 1000 stupnjeva. Tako se postiže temperatura rastaljenog željeza od 1200
stupnjeva,ono se skuplja na dnu peći i izlijeva u kalupe. Ima 2,2-4.5% ugljika i loša mehanička svojstva. Na željezu, kao specifički lakša pliva troska. Štiti željezo od oksidacije, ima je težinski kao i željeza, a koristi se za proizvodnju
opeka, tzv. željeznog portland cementa i izolacijskog materijala.

9. Komentiraj ekološku problematiku visoke peći

9.1. Peć izbacuje velike količine ugljičnog dioksida te povećava efekt staklenika i doprinosi globalnom zatopljenju.
(vidi interaktivnu kartu četiri stupnja na internetu).

9.2. Pošto željezna ruda ima stanovitu količinu sumpora pojavljuju se kisele kiše koje nepovoljno utječu na drveće.

9.3. Peć za hlađenje troši velike količine vode. (2kg po kg sirovog željeza)

10. Navedi svojstva kovina

Zbog brojnih dobrih svojstava, kovine su danas najvažniji materijali u strojogradnji, brodogradnji, elektrotehnici i elektronici. Svojstva kovina i ostalih materijala razlikujemo kao: fizikalna, kemijska, mehanička i tehnološka.

11. Opiši fizikalna svojstva kovina

Zajednička fizikalna svojstva kovina su dobra električna i toplinska vodljivost, te relativno velika gustoća.
Neke kovine imaju i dobra magnetska svojstva.

12. Opiši kemijska svojstva kovina

12.1. Otpornost na koroziju

Korozija je spajanje metala sa tvarima iz okoline pa tako nastaju oksidi, sulfidi, sulfati, karbonati, kloridi... Najpoznatiji je primjer hrđanje željeza. Korozija na željezu djeluje ružno, propusna je, proces nezaustavljivo napreduje rušeći uz estetska i mehanička svojstva, pa je potrebna zaštita. Legiranjem željeza sa >13% kroma čelik postaje antikorozivan u normalnim uvjetima. Zlato, srebro, platina, paladijum, krom, nikal, bakar, aluminij, te bronce i mjed također su otporni na koroziju.

12.2. Vatrootpornost definira kakva svojstva imaju kovine kod visokih temperatura. Npr. čelik postiže visoku
vatrootpornost legiranjem sa kromom i niklom (30-50%). Magnezij, aluminij i natrij su zapaljivi metali.

12.3. Kiseline otapaju metale i tvore soli. Lužine ih također nagrizaju pa se koriste za čišćenje metala.

13. Opiši mehanička svojstva metala

13.1. Čvrstoća je otpornost materijala kod vlačnog ili tlačnog statičkog opterećenja, a ispituje se na kidalici. U slučaju dinamičkog izmjeničnog opterećenja ispitivanje se vrši na visokofrekventnom pulzatoru. Višekratnim ispitivanjima određuje se trajna dinamička čvrstoća, a oko dva puta je manja nego kod statičkog opterećenja. Čvrstoća se izračunava kad se sila kidanja izražena u njutnima podjeli sa površinom presjeka epruvete u mm2, a mjerna jedinica je N/mm2.

13.2. Tvrdoća je otpor materijala na prodiranje nekog predmeta kroz njegovu površinu. Ima nekoliko postupaka
ispitivanja.Grebanje dijamantnom iglom, te utiskivanje kaljene kuglice i dijamantne oštrice. Tvrdoća se izračunava
na temelju veličine otiska u odnosu na primjenjenu silu.

13.3. Žilavost je otpornost materijala na savijanje ili uvijanje u uvjetima dinamičkog udarnog naprezanja. Za ispitivanje žilavosti najčešće se koristi uređaj Šarpijevo klatno, a određuje se mehanički rad koji je potreban da se razori materjal određenog presjeka jednim udarcem malja. Mjerna jedinica je J/cm2. Žilavost se značajno smanjuje kod niskih temperatura.

13.4. Elastičnost je svojstvo materijala da se makon prestanka djelovanja sile vrati u prvobitni oblik.

13.5. Plastičnost je svojstvo materijala da trajno zadrži novi oblik dobiven zbog djelovanja vanjske sile.

14. Opiši tehnološka svojstva kovina

Tehnološka svojstva kovina opisuju njenu obradivost različitim postupcima.

14.1. Lijevnost opisuje svojstvo dobrog popunjavanja kalupa pri određenoj temperaturi i sastavu.

14.2. Kovnost određuje svojstva koja daju dobru obradivost udarcima malja (za čelik je to iznad 750 stupnjeva).

14.3. Najbolja zavarljivost se postiže kod sadržaja ugljika od 0,2%. To su čelici za mehaničke konstrukcije (mostovi, rezervoari, dalekovodni stupovi)

14.4. Kaljivost je svojstvo da čelici naglim hlađenjem zamrznu strukturu iz zagrijanog stanja koja daje visoku tvrdoću, ali i krtost materijala. Ako se nakon kaljenja čelik pnovo zagrije na nižu temperaturu i ohladi bez kaljenja jako povećavamo žilavost. Naknadno zagrijavanje nazivamo popuštanje, a cjelokupni postupak poboljšavanje. Čelici za poboljšavanje imaju sadržaj ugljika od 0,18 do 0,65%. Alatni čelici također imaju dobru kaljivost, a sadržaj ugljika im je od 0,5 do 2%.

14.5. Obrade odvajanjem čestica.

Metali se dobro obrađuju skidanjem čestica i pri tom se mijenja oblik i dimenzije. Postupci su brojni: Tokarenje, glodanje, bušenje, blanjanje, brušenje, piljenje, poliranje. U modernoj proizvodnji veliku ulogu imaju i postupci rezanja metala koje može biti plamenikom, plazmom, vodenim mlazom i laserom. Moderni strojevi su u cnc izvedbi, a postiže se velika produkcija, točnost i ušteda materijala.

14.6. Obrada bez odvajanja čestica.

U ovu grupu spadaju postupci: Prešanje, probijanje, izrezivanje, savijanje... Strojevi su uglavnom u cnc izvedbi i velikih proizvodnih mogućnosti.

15. povijest proizvodnje metala *****+

Grad Metsamor danas u Armeniji u prošlosti je bio vodeći metalurški centar. Područje je aktivno u razdoblju od <7000 do >1700 godine, a metalurška proizvodnja počinje oko <5000. godine. Za vrijeme najveće ekspanzije prostirao se na 200 hektara i imao oko 50000 stanovnika i tako spadao u najveće gradove na svijetu. Veliki metalurški kompleks uz ostalo posjedovao je i dvije visoke peći. Proizvodilo se zlato, bakar, bronce, mangan, cink, živu i u manjoj mjeri željezo. Kvalitetna željezna ruda izvozila se u druge metalurške centre. Pošto je u blizini otkrivrn najstariji željezni predmet (bodež <2500 godina) pretpostavlja se da je na tom lokalitetu započela prva proizvodnja spužvastog željeza koje se dobivalo kao nus proizvod pri proizvodnji bakra.

16. Povijest mehaničkih ispitivanja materijala *****+.
Prvo poznato izvješće o mehaničkim ispitivanjima materijala potječe iz 1519. godine, a autor le Leonardo da Vinci. Godine 1867. njemački inženjer August Wohler nakon dugotrajnih istraživanja objavljuje metodu za izračun čvrstoće u uvjetima dinamičkog opterećenja koje može biti pulzirajuće, izmjenično i titrajno. Mjerenja se vrše na visokofrekventnom pulzatoru, a određuje se trajna dinamička čvrstoća koja ima približno dvostruko manju vrijednost nego u uvjetima mirnog opterećenja. Wohler je došao do zaključka da se čvrstoća materijala smanjuje ovisno o broju titraja sve do jednog graničnog broja nakon kojeg ostaje konstantna. August Woler je radio na željeznici, a istraživanje je pokrenuto nakon mnogih puknća vagonskih osovina koje su bile korektno proračunate u uvjetima statičkog opterećenja. Wolerova otkrića su donjela napredak u mehaničkim izračunima obzirom da se 80% havarija događa u uvjetima dinamičkog opterećenja. U njegovu čast dijagram za izračun trajne dinamičke čvrstoće naziva se Wolerov dijagram. Pulzatori su danas sofisticirani hidromehanički uređaji sa numeričkim upravljanjem. Godine 1901. francuski inženjer strojarstva i metalurgije, a kasnije i sveučilišni profesor Georges Charpy objavljuje metodu za izračun žilavosti u uvjetima dinamičkog udarnog opterećenja. Uređaj Šarpijevo klatno jednim udercem bata kida epruvetu i pritom daje podatke za izračun mehaničkog rada koji je za to utrošen. Mjerna jedinica za žilavost po Charpyu je J/cm2. Žilavost je značajna u mehaničkim izračunima, a posebno u uvjetima niskih temperatura kada se jako smanjuje. Danas su ovi uređaji opremljeni računalom.

Dodatna pitanja za provjeru znanja.

1. Opskrba visoke peći vrućim zrakom uvedena je približno prije:

a) 3500 godina b) 2000 godina c) 350 godina d) 200 godina

2. Označi člana koji ne pripada u skupinu.

a) krom b) aluminij c) čelik d) platina

3. Označi člana koji ne pripada u skupinu.

a) bakar i kositar b) bakar i cink c) bakar i silicij d) bakar i magnezij e) bakar i olovo f) bakar i berilij g) bakar i mangan

4. Mjerna jedinica za čvrstoću je:

a) J/cm2 b) N/mm2 c) W/mm2 d) kg/mm2

5. Mjerna jedinica za žilavost je:

a) J/cm2 b) N/mm2 c) W/mm2 d) kg/mm2


6. Predgrijavanje zraka za izgaranje u visokim pećima prvi put je primjenjeno u:

a) Tanzaniji b) Bosni c) Kini d) Armeniji e) Španjolskoj f) Sri Lanki
- 07:46 - Komentari (6) - Isprintaj - #

nedjelja, 19.09.2010.

VRSTE I SVOJSTVA POLIMERNIH MATERIJALA 8.R. TEMA 2.1.

1. Opiši kemijski sastav polimernih materijala.

Makromolekula polimernih materijala nastaje polimerizacijom (spajanjem) velikog broja monomernih molekula npr. etilen u polietilen. Osnova je monomerna molekula nezasićenih ugljikovodika. Nositelj makromolekule je atom ugljika, koji se veže u lanac i čini kralješnicu makromolekule. Na njega se spajaju atomi vodika, te i drugi elementi kisik, dušik i klor.

2. Navedi prirodne polimerne tvari

Služe za proizvodnju prirodnih polimernih materijala, a čine ih prirodni kaučuk, prirodne smole, celuloza, svila i vuna.

3. Opiši umjetne polimerne tvari

Nazivamo ih polimerizatima jer se dobivaju postupkom polimerizacije od sirovina: nafta, ugljen, prirodni plin, masti, sol i vapnenac. Osnova su za dobivanje umjetnih polimernih materijala. Najzastupljeniji su: Polietilen, polipropilen, polivinil-klorid, polistiren, polietilen-terftalat (PET) i zajedno čine oko 85% svjetske potrošnje polimera.

4. Opiši proizvodnju sintetskih polimernih materijala

Sintetske polimerne tvari imaju loša tehnička svojstva, usto su i vrlo skupe pa samostalno nisu uporabljive. Da bi dobili sintetski polimerni materijal polimerizatima dodajemo dodatke za poboljšavanje svojstava. To su rekcijske tvari koje ubrzavaju ili usporavaju kemijske reakcije pri poboljšavanju, dodaci za poboljšavanje preradljivosti, mehaničkih svojstava, za produženje postojanosti, smanjenje gorivosti, te promjenu mirisa i boje. Završno se dodaju punila. To su jeftiniji materijali koji značajno povećavaju volumen ne rušeći kvalitetu.

5. Što su polimerni materijali i navedi skupine

To su tehnički materijali koji se proizvode poboljšavanjem svojstava polimerizata. Dijelimo ih prema ponašanju pri povišenim temperaturama (kemijska svojstva) na duromere, plastomere i elastomere.

6. Opiši duromere

Imaju gusto umreženu strukturu makromolekula. Kruti su i tvrdi, netaljivi, netopljivi i u otapalu ne bubre. Mogu omekšati i plastično se prerađivati samo tijekom proizvodnje. Tada dolazi do kemijske promjene, nakon čega trajno zadržavaju svoj oblik. Na povišenoj temperaturi ne omekšavaju, nego ako je ona previsoka dolazi do trajne razgradnje makromolekula.
Bakelit je prvi sintetski polimerni materijal proizveden1909. godine. Koristi se za izradu kućišta elemenata električne instalacije i drški tlačnih lonaca. Pertinaks služi za izradu tiskanih pločica i nosača namota elektroenergetskih strojeva. Vitroplast se koristi za izradu tiskanih pločica, a Ultrapas za izradu kuhinjskih radnih ploča.

7. Opiši plastomere

Strukturu plastomera čine linearne ili granate makromolekule. Zagrijavanjem omekšaju i tale se pa se mogu plastično oblikovati i nakon procesa proizvodnje. Hlađenjem otvrdnu i zadrže dobiveni oblik, ali naknadnim zagrijavanjem omekšaju i mogu se preoblikovati. Ovo svojstvo omogućuje reciklažu koja kod duromera nije moguća.

8. Opiši elastomere

Elastomeri su materijali koji se proizvode od prirodnog ili umjetnog kaučuka. Struktura makromolekule elastomera je rijetko raspoređena umrežena. Postupak umrežavanja makromolekula elastomera naziva se vulkanizacija. Izvodi se dodavanjem sumpora pri temperaturi od oko 150 st.C koji se veže poprečno i umrežava makromolekule kaučuka. Elastomeri se ne tale na povišenoj temperaturi, ne tope se u otapalima, ali bubre. Vrlo su elastični pa se koriste za ublažavanje udaraca. Od njih se proizvode zračnice na vozilima, transportne trake, obuća, baloni, gumene brtve i lopte. Poznati elastomeri (gume) su prirodni, silikonski i poliuretanski kaučuk. Vulkanizacija prirodnog kaučuka uvedena je 1839. god. što je znatno poboljšalo tehnička svojstva posebno na niskim i povišenim temperaturama. Silikonski kaučuk ima kralješnicu makromolekule izgrađenu od silicija i kisika, a raznim vrstama umrežavanja postižu se dobra mehanička svojstva pri temperaturama od -120 do 300 stC.

9. Navedi važnija svojstva polimernih materijala

Ima ih više od 10000 pa su i svojstva raznolika, a zajednička su: Mala gustoća, otpornost na koroziju, dobra sposobnost oblikovanja, dobra klizna svojstva, dobra mehanička svojstva, većina ih ne provodi električnu struju, pa se koriste kao izolatori. Nedostaci polimernih materijala u odnosu na metale jesu slaba otpornost na visoke temperatre, mala tvrdoća i veliko toplinsko rastezanje.

10. Opiši vlaknima ojačane polimerne materijale *****+

Polimerni materijali se armiraju vrlo tankim (oko 5 mikrona) i čvrstim vlaknima. Tako se dobivaju materijali višestruko čvršći i lakši od čelika. Najpoznatiji je kevlar. Ima tzv. aramidna vlakna (aromatski poliamid). Vlakna mogu biti i od ugljika, bora, stakla, porculana, željeza, volframa, itd. Spomenućemo i jedan od najnovijih materijala, koji ne spada u polimerne nego u kompozitne. To je ugljik ojačan ugljičnim vlaknima. Ovo je materijal izuzetnih mehaničkih svojstava koja se ne mijenjaju ni pri temperaturama iznad 2000 st.C.

11. Navedi svojstva konstrukcijskih polimera i nabroji neke

Imaju vrlo dobra mehanička svojstva te mogu zamjeniti metale pri izradi strojnih dijelova. Poznatiji su poliamid, polikarbonat, ABS, PET i teflon koji usto podnosi temperature do 230 st.C i jaka otapala.

12. Opiši neke polimere materijale posebnih svojstava koji nisu konstrukcijski *****+

Poliaromatski polimeri PBI podnose vrlo visoke temperature (kratkotrajno i više od 760 st.C).
Poliacetilen je dobar vodič električne struje ( na sobnoj temperaturi je bolji vodič od bakra).
Polimeri sa elektrokromnim svojstvima provode električnu struju i primjenjuju se za proizvodnju LCD zaslona.
Polimeri sa termokromnim svojstvima služe za proizvodnju pametnih prozora koji provode svjetlo ili toplinu u jednom ili u drugom smjeru.

13. Opiši upotrebu polimernih materijala u izradbi vodovodne instalacije. *****+

Za vanjsku instalaciju koriste se cijevi od polietilena i polivinilklorida, a za unutrašnju (ne podnosi niske temperature) od polipropilena.Prednosti u odnosu na čeličnu instalaciju su: Nema korozije, lako se polažu jer su ili savitljivi ili se zagrijavanjem lako oblikuju, lako se zavaruju topljenjem osnovnog materijala, postoji veliki izbor raznih prijelaznih komada što omogućuje brzo i kvalitetno izvođenje. Izolacija cjevovoda izvodi se navlačenjem cijevi od pjenastog polietilena.

14. Ekološka problematika polimernih materijala. *****+

Polimerni marerijali su teško razgradivi. Međutim zbog mehaničke energije mora uz abrazivno djelovanje soli dolazi do ubrzanog raspada polimera u strukture 20 mikronskih niti. Te strukture pomješane sa planktonom preko probavnog sustava životinja ulaze u prehrambeni lanac i postepeno dolazi do plastifikacije biosfere, što može imati kobne posljedice. U Tihom oceanu oko 1000 km udaljeno od Kalifurnije otkrivena je golema nakupina plastične juhe.

15. Prirodna guma *****+

Proizvodi se od mliječnog soka drveta kaučukovca (hevea). Ima ih desetak poznatijih vrsta, a najznačajnija je hevea brasiliensis čija je postojbina prašuma Amazonije, a u prijevodu znači drvo koje plače. Kad se otkrilo da kaučukovac ima veliki gospodarski potencijal brazilske vlasti su zabranile izvoz sjemenki i sadnica pod prijetnjom smrtne kazne. Međutim ni te mjere nisu zaustavile širenje uzgoja kaučukovca pa danas, pored Brazila, postoje velike plantaže na Malajskom poluotoku, Indoneziji, Sri Lanki, Nigeriji... Prirodna guma danas čini 40% svjetske prizvodnje gume, a od uzgoja sirovine živi oko 30 milijuna ljudi. Koristi se za izradu zahtjevnijih pneumatika ( avioni, space sutle, vrlo velike gume, kvalitetne pogonske kamionske gume, gume za trkaće automobile, te antipotresne ležaje u graditeljstvu ). Ozbiljna upotreba prirodnog kaučuka započinje uvođenjem tehnološkog postupka vulkanizacije 1839. godine (Carles Goodyear) što je značajno poboljšalo tehnička svojstva. Nevulkanizirani prirodni kaučuk je bio ljepljiv, neotporan na niske i povišene temperature, imao je stanovito produljenje nakon prestanka djelovanja sile, a vlačna mu je čvrstoća bila oko 10 puta manja od vulkaniziranog. Najstarija upotreba kaučuka zabilježena je oko <1600. god. u Srednjoj Americi (Maje, Inke, Acteci, Olmeci - ljudi zemlje gume), a izrađivana je obuća, posude za vodu, lopte...

Dodatna pitanja za provjeru znanja.

1. Umrežavanje atoma elastomera veše atomi:

a) germanija b) ugljika c) sumpora d) fosfora

2. Otapala i toplinu dobro podnosi:

a) najlon b) teflon c) polistiren d) polietilen

3. Gusto umreženu strukturu imaju polimeri:

a) termoplasti b) duromeri c) elestomeri d) plastomeri

4. Označi člana koji ne pripada u skupinu:

a) bronca b) kevlar c) mjed d) čelik

Napomena: Sadržaji označeni znakom *****+ odnose se na one koji žele znati više.

- 19:11 - Komentari (9) - Isprintaj - #

petak, 17.09.2010.

TEHNIČKA SVOJSTVA PLASTIKE I GUME 6.R. TEMA 2.1.

1. Opiši plastične mase i navedi najraširenije.

To su suvremeni umjetni materijali koji se proizvode u kemijskoj industriji iz sirovina nafte ugljena i masti, a služe za proizvodnju tehničkih tvorevina. Najraširenije su: Polivinilklorid (PVC), polistiren (može biti i pjenasti -stiropor), polistirol (PS), polietilen (može biti i pjenasti-izolacijske cijevi), poliakrilat, poliamid, najlon, teflon, bakelit, ultrapas i kevlar koji pripada grupi kompozitnih materijala.

2. Navedi svojstva plastičnih materijala.

- dobri toplinski i električni izolatori
- otporni na vodu i kiseline, ne oksidiraju (hrđaju)
- lako se oblikuju i boje u tijeku proizvodnje
- tkanine od plastičnih vlakana lako se peru i nije ih potrebno glačati
- vlaknima ojačane plastike višestruko su čvršće i lakše od čelika (npr kevlar)
- dugo se razgrađuju pa značajno onečišćuju prirodu.
- mnoge vrste plastike nisu otporne na jača otapala (alkohol, aceton, nitrorazrjeđivač, trikloretilen)
- većina plastičnih masa ne podnosi povišenu temperaturu.


3. Navedi primjenu plastičnih materijala

POLIVINILKLORID - ljepila, premazi, električni izolatori, vlakna za četke, metle i tkanine.
POLIETILEN - igračke, plastične vrećice, boce, folije, šatori, cijevi, izolacija (uglavnom pjenasti).
POLIAKRILAT - pleksi-staklo, leće, automobilska stakla (vrlo proziran).
POLISTIREN - folije, drške alata, ploče, kućišta aparata, čašice za jogurt, pjenasti polistiren (stiropor) izolacija.
POLIAMID - užad, mreže, čarape, zupčanici (žilav i čvrst).
NAJLON - čvrsta vlakna (žilav i čvrst).
TEFLON - obloge za posuđe, letjelice, dijelovi strojeva (ležajevi). Podnosi temperature do 230°C i jaka otapala.
BAKELIT - kućišta elemenata električnih instalacija. Otporan na povišenu temperaturu i otapala (tvrd i krut).
ULTRAPAS - radne ploče kuhinjskih elemenata. Otporan na povišenu temperaturu i otapala (tvrd i krut).
KEVLAR - kompozitni materijal - pancirna odijela, zaštitne kacige, bolidi formule 1 i rakete (vrlo čvrst i lagan).


4. Opiši svojstva gume.

Guma može biti prirodna i umjetna. Sirovina za dobivanje prirodne gume je mliječni sok tropskog drveta kaučukovca (hevea), a umjetne tvari dobivene preradom nafte. Zbog svojstva elastičnosti upotrebljava se za izradu zračnica vozila, klinastih remena, sportskih rekvizita te potplata na sportskoj i radnoj obući. Podnosi temperature od -30 do 100°C, specijalne mješavine i više, a u otapalima se ne otapaju, ali bubre.


5. Opiši tehnička svostva materijala (plastike i gume)

To su svojstva koja su posebno važna za preradu materijala i proizvodnju tehničke tvorevine.
Djelimo ih na tri skupine: fizička, kemijska i estetska.


6. Opiši fizička svojstva materijala (plastike i gume)

Dijele se na gustoću, mehanička svojstva i vodljivosti.

- gustoća tvari nam pokazuje koliku masu ima tijelo obujma 1m3, a izražava se jedinicom kg/m3
- mehanička svojstva se dijele na tvrdoću, čvrstoću, žilavost i elastičnost
- vodljivost struje, topline, svjetlosti, zvuka i magnetskog toka


7. Opiši tvrdoću materijala.

Tvrdoća je svojstvo materijala da se odupre prodiranju vanjskog tijela kroz njegovu površinu.

8. Opiši čvrstoću materijala.

Čvrstoća je otpornost materijala prema rastezanju ili sabijanju (drobljenju).
Opterećenje je statično, vlačno ili tlačno. Kod dinamičnog izmjeničnog opterećenja polimernih materijala dopušteno naprezanje se smanjuje, ovisno o broju promjena, na približno desetinu mirnog opterećenja (trajna dinamička čvrstoća). Mjeri se u N/mm2. Kod čelika je trajna dinamička čvrstoća oko polovica one kod mirnog opterećebnja.


9. Opiši žilavost materijala.

Žilavost je otpornost materijala prema presavijanju ili uvijanju kod dinamačkog udarnog opterećenja. Mjeri se u J/cm2. (rad potreban da se razori materijal određenog presjeka).

10. Opiši elastičnost materijala

Elastičnost je svojstvo materijala da se rasteže i mijenja oblik pod utjecajem vanjske sile, a nakon prestanka opterećenja vraća se u prvobitni oblik.

11. Opiši kemijska svojstva materijala.

Kemijska svojstva opisuju ponašanje materijala u dodiru sa kemikalijama (razrjeđivač, aceton, benzin, trikloretilen), otpornost na temperaturu, sunčevu svjetlost i zapaljivost.

12. Opiši estetska svojstva materijala.

Odnose se na vanjski izgled materijala. Lijep izgled značajno utječe na prodaju proizvoda. Plastike i gume boje se dodavanjem pigmenta u tijeku proizvodnje pa dobijamo kvalitetno bojanje po cijelom presjeku. Također se može proizvesti potpuno prozirna i sjajna plastika (klirit i pleksi-staklo). Izradom kućišta od takvog materijala omogućuje se pogled u unutrašnjost proizvoda što može biti efektno.

13. Opiši rezultate u području plastičnih suvremenih materijala. *****+

Otkriveno je 10.000 vrsta plastičnih masa, a dolazi i do novih izuma koji proširuju mogućnost njihove primjene.

Evo nekih primjera:

13.1 Vlaknima ojačani materijali.
Plastika se armira vrlo tankim i čvrstim vlaknima te se dobiva materijal velike čvrstoće.
Jedan od najpoznatijih takvih materijala je kevlar koji ima tzv. aramidna vlakna, a pet puta je čvršći od čelika.
Otkriven je 1965. godine. Vlakna mogu biti i od ugljika, bora, stakla, čelika, volframa itd.

13.2 Specijalna plastika koja dobro provodi struju.
Postoje i takve sa posebnim svojstvima za proizvodnju LCD displeja.

13.3 Specijalne plastike koje podnose visoku temperaturu.
Kratkotrajno i više od 760°C

13.4 Silikonske gume koje podnose visoke temperature


14. Opiši preradu plastičnih masa.

Uporabni predmeti od plastične mase proizvode se u prerađivačkoj industriji od sirovina koje proizvodi kemijska industrija. Isporučuju se u obliku praha, emulzije, otopine pahuljica, paste, granulata, ploča, blokova, prešane mase i tekuće smole. Prerađivački postupci su: valjanje, ljevanje, ubrizgavanje i prešanje.
Pored toga mogu se obrađivati strojnom obradom postupcima odvajanja čestica (tokarenje, glodanje, bušenje)

Dodatna pitanja za provjeru znanja.

1. Stiropor je oko 50 puta lakši od vode. DA NE

2. Označi člana koji ne pripada u skupinu.

a) poliakrilat b) polistiren c) polietilen d) kevlar e) polivinilklorid

3. Otapala i toplinu dobro podnosi (dobra kemijska svojstva):

a) poliakrilat b) polistiren c) teflon d) polietilen e) polivinilklorid

4. Drvo kačukovac (hevea) vuče porijeklo iz:

a) Sri Lanke b) Tropske Amerike c) Australije d) Ekvatorijalne Afrike e) Grenlanda

5. Navedi plastiku koja omekšava na povišenoj temperaturi

a) polivinilklorid b) bakelit c) ultrapas

- 13:55 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>