| < | travanj, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
koliko vas IMA!!!!!
29.04.2006., subota
Nil prpravio povijest
Ispada da Aleksandar Veliki ipak i nije tako velik. Istina, osvojio je većinu svijeta poznatog starim Grcima, ali nije bio utemeljitelj Aleksandrije. U današnjim bi se terminima reklo da ju je samo 'ribrendao'.
Alain Véron s kolegama sa Sveučilišta Paul Cézanne u Aix-en-Provenceu došao je do ovog otkrića mjereći varijacije u koncentraciji olova u blatnim naslagama iz aleksandrijske antičke luke. Oni su promjene razina olova odredili ugljikovim datiranjem školjaka pronađenih u mulju.
Otkrili su da je ta obala Nila naseljena najmanje 4500 godina, odnosno, da je na mjestu Aleksandrije postojalo naselje dva milenija prije nego je tu stigao slavni osvajač.
Jasni tragovi olova pojavljuju se između 2686. i 2181. prije Krista, te zatim opet između 1000. i 800. p.Kr. Istraživači su zaključili da su ti vrhunci zagađenja olovom povezani s čovjekovom aktivnošću, tj. navodnjavanjem, ribarenjem te gradnjom naseobina i plovila.
Tu tvrdnju podupire i antički tekst koji spominje naselje Rhakotis.
Razine olova opet su se naglo povećale oko 330. godine p.Kr., kad je tamo napokon stigao Aleksandar Veliki, a vrhunac su doživjele u vrijeme rimskog carstva, oko 400 godina kasnije.
Ova bi studija napokon trebala završiti dugotrajnu raspravu o utemeljitelju grada, za koju su i prije mnogi tvrdili da počiva samo na "književnim dokazima".