|
|
| < | ožujak, 2008 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | |||||
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
| 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 | 16 |
| 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 | 23 |
| 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 | 30 |
| 31 | ||||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
piše ko šta stigne, kad stigne... mi smo jedan veri smart razred:)) Ima nas 33 ljudova, od tog 8 dječačića...
u velikoj su manjini... koga briga, ak im nije po volji, nek se tuže upravi valenovačkog vodovoda :)): 
..evo i biondićke i kovačića :)
..ovo leško i niđo :)
..anamarija i viskovićka :)
..tasha i tazz u zg..
..i naša marija i opet tasha :)
...dear teacher Dunjecka...
...Anica, Točkica, Oreškova...
1. Vesna Anić
2. Maja Barišić
3. Matea Benić
4. Jelena Biondić
5. Nataša Bučić
6. Tatjana Buha
7. Ana Čičak
8. Valentina Čutek
9. Nikola Dugalić
10. Verica Gajšek
11. Martina Gašić
12. David Grašić
13. Petar Grdić
14. Sandra Hećimović
15. Jelena Jurić
16. Ivana Kalkan
17. Ozren Kandžera
18. Jelena Kapraljević
19. Antonija Katavić
20. Ivan Kovačić
21. Damir Lešković
22. Ivana Oreški
23. Maja Pavlović
24. Marina Perić
25. Adrijan Sabolski
26. Anja Satler
27. Tajana Sermek
28. Helena Sertić
29. Marija Strelec
30. Matej Strišković
31. Anamarija Škalic
32. Ivana Torčić
33. Ivana Visković
evo i jedna koja bi mogla biti naša razredna...
Što bih ja bez vas!
moje me stvarno društvo uvijek čekalo,
sve su to ljudi širokog srca, odanog,
ovim svijetom lutam sam,
al od života nisam umoran
jer imam vas kad je teško i kad sretan sam.
malo mi treba noćas da se napijem,
suza me izdala i to priznajem,
da nema vas dobrih ljudi ja ne znam što bi
vi ste mi sve i ja vas volim,
kad mi je teško i kad sretan sam.
Ovo je moja noć, ovo je moj dan,
život je tako kratak i leti kao san
Godine idu i sude svakome od nas,
život je kratak i ne znam...
Ovo je moja noć, ovo je moj dan,
život je tako kratak i leti kao san,
godine idu i sude svakome od nas,
život je kratak i ne znam ŠTO BIH JA BEZ VAS!
Ja vama noćas pjevam i nek vas čuva Bog,
vi ste mi sve na svijetu, vi znate moju bol,
da nema vas dobrih ljudi ja ne znam što bih,
vi ste mi sve i ja vas volim,
kad mi je teško i kad sretan sam.
Ovo je moja noć, ovo je moj dan,
život je tako kratak i leti kao san
godine idu i sude svakome od nas,
život je kratak i ne znam...
ŠTO BIH JA BEZ VAS!!!!
...hahaha...
Dobio Mujo cekove i, naravno, poceo da trosi na sve strane.
Na kraju ga pozovu u banku i kazu:
- Slusaj ti Mujo, znas li da si u takvom minusu da mozes
u zatvor da odes
- Pa sto da radim
- Treba odma' da vratis pare sto si potrosio
- U bolan, sto me uplasi, pa sad cu da ti napisem cek.
**
Pitali Muju da li bi on vise volio jednom Fatu ili dva puta Hasu.
A on kaze:
- Fata je Fata, al' dvaput je dvaput!
**
Ide Haso putem i na jednoj raskrsnici sretne Muju.
- Zdravo Mujo, sta ima, rece Haso.
- Nista, eto postao sam prorok.
- Kako prorok Mujo, nista ti ne vjerujem.
- Dobro Haso, vidjeces sad: za dva minuta ce se na ovoj
raskrsnici dogoditi sudar, rece Mujo.
I stvarno, posle dva minuta sudarise se dva automobila.
- Auuu Mujo, pa moras i mene nauciti da budem prorok.
- Ne mogu te uciti Haso, tesko je to.
- Moras Mujo, ako si mi drug.
- Ne mogu Haso, dugo ce trajati.
- Neka traje kolko treba, samo me nauci.
- Dobro Haso, ali da znas da ce te boljeti.
- Nema veze, rece Haso.
- Podji zamnom, rece Mujo.
Povede Mujo Hasu u obliznji sumarak, stade pored jednog drveta i
rece:
- Pridji Haso ovom drvetu. Haso pridje.
- Skini hlace i gace. Haso skide.
- Sad se nagni i uhvati rukama stablo. Haso izvrsi.
Mujo poce otkopcavati svoje hlace, na sto ce Haso:
- Bogami Mujo, pa ti ces mene jebati!
- Eto vidis Haso, vec si postao prorok.
*
Dosao Haso kod Muje kuci u posjetu. Mujo se izvalio u
fotelji i mrzi ga da ustane, pa ce Hasi:
- Jao Haso, dal bi bio dobar da se popnes na kat i doneses
mi papuce.
- Bog stobom Mujo, gdje cu ti ja donosit papuce u tvojoj kuci.
- Ajde molim te, sevap mi je da sad ne ustajem.
Haso poslusa i popne se gore. A gore sretne Mujinu zenu
Fatu i njihovu kcerku od 18 godina. Fata rece:
- Zdravo Haso, otkud ti ovdje gore?
Tu Hasi sinu ideja:
- Zdravo Fato, eto ja dodjoh da vas jebem!
- Bog stobom Haso, jel si ti normalan! Gde ces jebati mene i
cerku, pa Mujo ce te ubit.
- Zna Mujo i nema nista protiv, rece Haso.
- Sta kazes, rece Fata.
- Ozbiljno, sad ces da vidis: MUJO, JEL OBJE, dreknu Haso.
- OBJE, odgovori mu Mujo.
**
Dosao Haso da obidje Muju u bolnici i pita ga kako je nastradao.
- Zbog pecanja.
- Pa sta si pecao, crni covece?
- Prvo sam pecao na gliste ali me mrzelo da skupljam gliste pa
su mi pokazali stos sa baterijom - vezes zice za jedan i drugi kraj
baterije, gurnes ih u zemlju i gliste same izlaze. Onda ja uzmem
akumulator od kola, vezem zice i gurnem ih u zemlju kad ono izlaze
rovci. Uzmem dve zice, vezem ih za steker u zidu, izlaze krtice.
Gledam ja onda onaj dalekovod pored moje kuce, gledam ga i ne dade mi
sejtan mira - bacim dve kuke do zica i zabodem ih u zemlju...
- I sta bi?
- Izade treca smena Kreke, ubi Boga u meni!
*
Pita Slovenac Bosanca:
- Znas kako ste vi Bosanci nastali?
- Kako?
- Jebo medved bukvu.
- A znas kako ste nastali vi Slovenci?
- Kako?
- Jebo ti ja mater!
ovo je onoliko koliko sam mogla izdvojit od silnih slika...
s maturalca je malo, jer nisam mogla izabrat...
nadam se da će vam se sviđat....
ispričavam se ako sam nekog izostavila...ako mi se bude dalo, u drugom navratu ću još dodat slika..il nek neko drugi napravi...
ljubim vas! 
----izbrisano---
strong>DOKAZI ZA EVOLUCIJU
Paelontologija proučava fosile, a paelontološki su dokazi fosili koji označavaju postanak. Te okamine najčešće nastaju okamenjavanjem pa od tuda i dolazi ta riječ. Dakle, organizmi uginu i padnu na tlo te se na njima talože anorganski organizmi te nastaju fosili. U fosile ubrajamo i tragove biljaka i životinja. Mogu nastati i karbonizacijom tj.pougljavanjem, što se događa pri nedostatku kisika, zatim sedimentacijom tj.taloženjem, u stvaranju finog taloga sudjeluju praživotinje i planktoni npr u mulju. Mogu nastati i konzerviranjem na niskoj ili visokoj temperaturi, u ledenjacima gdje nalazimo ostatke čitavih životinja. Konzerviranje je moguće i u pustinjskim uvjetima jer se voda uginulih organizma brzo izgubi. Fosili ili okamine nisu jednake starosti, ona je relativna, a možemo ju odrediti prema slojevima zemlje- od najdubljih do površinskih. Apsolutna starost – po količini taloga možemo točno odrediti godine starosti fosila, a za precizno određivanje starosti koristimo vrijeme raspada. Najstariji fosil je stormatolit tj. zelene alga-2-3,5 milijarde god.
PRIJELAZNI OBLICI su životni oblici organizama, te uključuju osobine dviju skupina.Prva skupina bila je ishodište za postanak druge.Takvi životni oblici nazvani su prijelaznim oblicima.Takve prijelazne značajke imaju predstavnici nekih rodova fosilno sačuvanih drevnih papratnjača.Te papratnjače tjelesnom građom stoje između algi i papratnjača Neki fosilni štitoglavci iz devona i karbona ukazuju osobinama na prijelaz iz riba u vodozemce, tj. u prve kopnene kralježnjake. Oni su još uvijek imali neke značajke riba iz skupine resoperki, iz kojih su se vjerojatno razvili. Vrlo je poznat prijelazni oblik fosilna riba resoperka zato što se smatra da su se kopneni kralježnjaci razvili iz takvih riba koštunjača. U njihovih je fosila jasno opaženo da u svojoj peraji imaju kosti koje su očito bile osnova za razvoj nogu prvih plukopnenih kralježnjaka tj vodozemaca.
ŽIVI FOSILI
Znastvenici su bili uvjereni da su resoperke izmrle još u mezozoiku, ali veliko je bilo iznenađenje kad su u Indijskom oceanu, na velikoj dubini našli dva primjerka te ribe. Taj se oblik od devona gotovo nije promjenio:živi a kao da se okamenio, pa za takve vrste kažemo da su živi fosili. U epohi devona živjele su ribe dvodihalice, od kojih neke vrste žive u tropskim vodama kao živi fosili. Njihovo fosilno i današnje postojanje svjedoči o mogućnosti prijelaza kralježnjaka iz vode na kopno. O tom procesu izravnije svjedoče prijelazni oblici fosilno sačuvani iz devona i karbona te se smatraju ostacima prvih kopnenih kralježnjaka. To su štitoglavci, pravodozemci koji su se vjerojatno razvili iz resoperki. Fosilna ihtiostega smatra se prijelaznim oblikom između riba i vodozemaca. Neki štitoglavci kao sejmurija bila bi prijelazni oblik između vodozemaca i gmazova. Svi se istraživači slažu da su se sisavci razvili iz gmazova , pa čak postoji i fosilna skupina terikonondonta s kraja trijasa i iz jure koju neki uvrštavaju u gmazove a neki u sisavce. Gmazovi koji imaju zvjerolike zube koje su sistematičari nazvali zvjerogušterima smatraju se izravnom ishodišnom skupinom svih sisavaca. Nađene su i okamine dvaju praptica, koje imaju osobine gmazova, što su svjedočanstva da ptice potječu od gmazova. Praptica arheopterix, iz jure pokazuje niz osobina ptica, ali ima i osobine gmazova kao npr zube,kosti koje nisu pneumatične,kralježnica duž čitavog repa i u krilima tri prsta. Bila je slab letač te se penjala po drveću pomoću kandža.
RAZVOJNI NIZOVI Nizovi fosila različite starosti koji pokazuju postupnu promjenjivost vrsta. Imamo dvije vrste evolucije:anageneza, koja odražava promjene u okolišu. Druga je vrsta evolucija razilaženjem tj divergencijom. Tu ne možemo govoriti o nizu jer nema neke linije koja iz davnih oblika ravno vodi u neki današnji oblik. Gledajući prikaz fosilno poznatih rodova koji su nastali prije 50 mil.godina vidimo prve promjenjivosti noge – prvo na sve prste a kasnije srednji prst koji se razvija u kopito, dakle u evoluciji je postojala težnja prema onome što se dogodilo današnjem konju. Također težnja prema preinačavanju zubi za pasenje trave. Tako isto kod slona koji je prije 50 mil god bio veličine današnje svinje.
DOKAZI IZ POREDBENE ANATOMIJE
1.Homologni organi:gledajući građu prednjeg uda nekog sisavca npr. čovjeka,mačke i kita dolazimo do najuvjerljivijeg objašnjenja da sisavci vuku podrijetlo od nekog zajedničkog pretka. Značajke koje potječu od zajedničkog pretka zovu se homologije, a takvi su organi homologni. Oni su različiti po funkciji, a isti po podrijetlu točnije, potekli su od iste ishodišne osnove. Takvi su još organi npr pluća četveronožnih životinja i riblji mjehur, zato jer potječu od dijela probavila. Također tu su listovi raznih biljaka i trnovi kaktusa.
2.Analogni organi:često neki organizmi imaju vrlo sličan izgled i slične organe ali ta je sličnost samo izvanjska i rezultat je konvergentne adaptacije. To je posljedica djelovanja prirodnog okoliša na varijabilno potomstvo, u evolucijski vrlo udaljenim skupinama. Stoga su morski sisavci i ribe izgledom tijela i peraja vrlo slični, ali takvi su organi različiti po svom podrijetlu a sličnim izgledom i funkcijom označuju se kao analogni- što znači slični. Analogni su organi također organi letenja u ptica i kukaca. Podrijetlo im je različito: krila kukaca su kožne hitinske izrasline dok su krila ptica promjenjeni prednji udovi gmazovskih predaka ptica, ali jedna i druga služe za letenje.
3.Rudimentarni organi se označuju kao zakržljali organi odnosno preostaci nekoć razvijenih organa, koji su izgubili svoju funkciju ili je ona svedena na najmanju moguću mjeru. Spominju se ostaci nekih kostiju kukovlja u udava te tragovi lopatičnih i zdjeličnih kostiju u blavora i sljepića.
4.Atavizmi: su obilježja poput večeg broja mliječnih žljezdi ili pojava iztazito pretjerane dlakavosti u čovjeka.
4. era (geološko doba) MEZOZOIK
Ova geološka era započela je prije oko 250 milijuna, a trajala je oko 160 milijuna godina. Dijeli se na tri perioda: trijas, juru, i kredu. Geološki je zanimljivo stvaranje velikog Tetis mora u kojem se obilno stvaraju amoniti tj veliki glavonošci s kućicom. U razdoblju krede razvijaju se jednostanični krednjaci s vapnenastom ljušturicom. Mezozoik je posebno poznat po golemim gmazovima, velikim i do 25 metara koji su bili, izuzmemo li današnje kitove, najveće životinje koje su ikad živjele na zemlji. Zato se mezozoik i naziva dobom gmazova. Ona su ovladali morem, kopnom i zrakom. Svi su izumrli u doba krede tj. do kraja mezozoika. Umjesto njih ribe pomalo ovladavaju morem, a sisavci od trijasa i ptice od jure osvajaju kopneni i zračni prostor. I biljke se razvijaju- na kopnu se sve više razvijaju sjemenjače te se smatra da su prve cvjetnjače među koje ubrajamo i golosjemenjače i kritosjemenjače.
5.ERA KENOZOIK
Ovo je 5. i posljednja era koja je započela prije oko 65 mil. godina i traje još i sad.Možemo ga zvati i dobom ptica i dobom kukaca.Dijelimo ga na dva perioda: tercijar i kvartar. Tercijar je mnogo stariji i dulji te je trajao 63 mil godina i djeli se na 5 epoha. Ovaj se period još naziva i doba sisavca zbog njihove nagle evolucije. Flora i fauna tercijara slične su današnjima, ali im je raspored zbog različite klime bio zantno drugačiji. Smatra se da je potkraj ovog razdoblja živjelo 80% vrsta današnjeg živog svijeta. Sisavci se, dakle, umnožavaju brojnošću vrsta i dosežu svoj vrhunac, dok će u kvartaru izumrijeti mnoge vrste velikih sisavaca.Kvartar traje već 2 mil godina i u njemu smo i danas. Ovaj period dijeli se na starije razdoblje pleistocen koji traje oko 2 mil god te na holocen za koji se uzima da traje oko 11 000 god i u njemu smo i danas.
3.ERA 2.EONA PALEOZOIK
Započela je prije oko 600mil.godina, a trajala je oko 370 mil. godina. Ovo razdoblje obilježeno je velikim gibanjem Zemljine kore,oceani poplavljuju kopno i ponovno se povlače, a vlažna i topla razdoblja smjenjuju se s razdobljima suše. Brojni fosilni nalazi npr nalazi trilobita i nalazi ramenonožaca kazuju nam da je to razdoblje bujnog života što u moru i vodama tako i na kopnu. Paleozoik djelimo na 6 epoha: kambrij, ordovicij, silur, devon, karbon i perm. U kambriju kopno još nije nenaseljeno, tek u siluru, najprije biljke i kasnije životinje osvajaju kopnena prostranstva. Od morskih životinja poznati su glavonošci trilobiti. U ovom razdoblju također je poznata pojava riba i vodozemaca, a na kopnu kukaca i prvih gmazova. Fosilno poznat kao štitoglavac, bio je prvi črtveronožni kralježnjak koji je izašao na kopno potkraj devona. Po građi on je bio prijelazni oblik između riba i vodozemaca. Sredinom paleozoika imamo fosilno zasvjedočenje prve kopnene više biljke bescvjetnjače. Vlažno razdoblje karbona pogodovalo je razvoju golemih papratnjača, zatim vrlo visokih preslica i divovskih crvotočina koje su tvorile čitave prašume i dale velike naslage kamenog ugljena. U permu, dakle pri samom kraju paleozoika razvijaju se paprati sa sjemenjem a potom i prave sjemenjače tj. velike golosjemenjače.
OPĆE PRILAGODBETo su prednosti postignute u evoluciji koje skupinama organizama omogućuju prodor u nove, dotad neiskorištene životne prostore i uspješnu evoluciju jer su postigli neku vrlo povoljnu značajku. To je npr. odvojenost venskog i arterijkog krvotoka kod sisavaca, zatim, adaptacijska prednost tj stalna tjelesna temp.koja omogućava manju osvisnost o okolišu.
POSEBNE ILI SPECIJALNE PRILAGODBE
One se postižu unutar raznih skupina ovisno o načinu prehrane i života i sl. To je npr. posebno prilagođena zubala sisavaca biljoždera i mesoždera, koje je lako prepoznati na prvi pogled. Tu spominjemo pojam adaptivne radijacije tj u evoluciji, natjecanje za hranom i životnim prostorom. Prilagodbe su vezane uz prehranu, i razmnožavanje, konvergentnu evoluciju tj. zaštitnim bojama.
PRILAGODBE U VEZI S PREHRANOM
Primjer ovakve adaptivne radijacije jest razvoj svih placentalnih sisavaca iz kukcoždera nalik na rovke. Tu su psi i jeleni prilagođeni za život na tlu i brzo trčanje , vjeverice i primati prilagođeni životu na drveću,šišmiši prilagođeni na let, dabrovi i tuljani prilagođeni životu u vodi i na suhom...Ovisno o prehrani, te životinje imaju: broj i izgled zubi , duljinu i broju nožnih kostiju, mišiće te debljinu i boju krzna. Postoje i razne prilagodbe u raznih polupustinjskih biljaka na štednju vode.
PRILAGODBE U VEZI S RAZMNOŽAVANJEM
Cvjetnjače se oprašuju samo vjetrom a prašnici imaju duge prašničke niti. Mnoge biljke imaju obojene cvjetove prilagođene za oprašivanje pomoću kukaca. Mnoge imaju sjemenje prilagođeno što uspješnijem rasijavanju(sjemenke javora,dlake u maslačaka), ili npr one koje se rasprostranjuju uz prihvačanjem za životinje uz pomoč raznih kukica npr.čičak.
KONVERGENTNA EVOLUCIJA
Kad pripadnici raznih skupina životinja žive u sličnom tipu staništa , u evoluciji razvijaju slična ustrojstva organa. Tako su npr morski pas,ihtiosaur i dupin u evoluciji postigli vrlo slično riboliko, hidrodinamično tijelo, leđnu peraju, repne peraje te krila nalik na prednje peraje. Oponašanje pripadnika drugih vrsta kao prilagodba se naziva mimikrija, dakle kad pripadnici različitih vrsta imaju zbog obrambenih razloga boju ili oblik drugih vrsta. To je zaštitna boja ili oblik. 1. zaštitna obojenost čini životinju manje uočljivu neprijatelju, npr hobotnica koja može mjenjati boju prema podlozi na kojoj se nalazi ili boja polarnih životinja koja ih štiti od napadača i ujedno skriva kad napadaju svoj plijen – to je takozvani agresivni mimetizam. 2. opominjuća upozoravajuća obojenost sastoji se u živim i uočljivim bojama koje imaju otrovne i za jelo neugodne životinje. To je slučaj kod mnogih zmija i daždevnjaka – takva opominjujuća obojenost zove se i aposemija. 3. mimikrija je općenita pojava da organizmi nalikuju na druge žive ili nežive stvar, tako da su poprimili oblik lista, grančice, trna i sl. Tako npr cvjetovi orhideje jako nalikuju na ženke nekih kukaca, čak i izlučuju i odgovarajuće, spolno primjećujuće mirise, što mami mužjake i tako se uspješno postiže oprašivanje.
SNAGA EVOLUCIJESilama evolucije nazivamo one glavne uzroke koje pridonose promjenama učestalosti gena tj, četiri temeljne sile: mutacija, rekombinacija, prirodna selekcija i drift.
MUTACIJA:je promjena u nasljednoj osnovi ili genomu. To su nasljedne promjene u redosljedu baza molekula DNA. Ona osigurava nasljednu varijabilnost, čime se omogućuje evolucija. Na razini DNA broj mogućih mutacija je beskonačan. Večina mutanti promjena je samo u jednoj bazi i ona se, ako je neutralna, brzo izgubi.ali ako se učvrsti, posbno ako je populacija manja, bit će učestalija unutar populacije i tako će biti jedna od sila evolucije. Razlikujemo indiferentne, smrtonosne i korisne promjene gena, uvijek je riječ o promjeni u jednom ili više nukleotida molekuli DNA. Zbog toga nastupaju promjene u izgledu, ponašanju i ustrojstvu organizama. Smatra se da rekombinacija iznimno pridonosi varijabilnosti potomstva, a time i evoluciji, riječ je o prerasporedu kromosoma pri nastanku splonih stanica ili gameta.
PRIRODNA SELEKCIJA:snaga mutacije osigurava grubi materijal na koji djeluje prirodna selekcija i tako se zapravo događa evolucija. Bez mutacije nema evolucije, ali darvinisti naglašavaju presudnu važnost okoliša. Prirodna selekcija je važna snaga jer ona određuje koji će mutanti preživjeti tj. koji će i kakvi geni ostati u igri i dalje moći mutirati.
GENSKA SNAGA ILI DRIFT:događa se u malim populacijama u koji se neki mutirani gen može održati ili izgubiti suprotno pravilima po kojima obično djeluje prirodna selekcija. Dakle glavni evolucijski čimbenik u malim populacijama jest da svi članovi mogu lako doći do hrane i zaklona, ne dolazi do borbe za opstanak tj do prirodne selekcije. Genski drift kao snaga evolucije zasniva se na činjenici da će male zatvorene populacije, u samo nekoliko generacija, fiksacijom određenog gena postati homozigotne. Utjecaj genskog drifta važan je pri postanku novih vrsta. Kod čovjeka takav primjer nalazimo kod populacije na otocima, npr. Brač, Hvar i Susak, te u jako udaljenim selima. Dolazi do razmnožavanja unutar srodnika, tako da se na okupu lakše nađu homozigoti i ta se srodnost ispoljava.
IZOLACIJA – je neki oblik odvojenosti među skupinama biljaka ili životinja. Važnost izolacije je velika, jer bez nje ne bi bilo novih vrsta. Ona može biti:GEOGRAFSKA:tu u zimamo primjer Australije i naših otoka kao što su Jabuka, Brvnik, Palagruža (gušteri s kopna) oko 80% zaštićenih vrsta. Izolacija može biti i EKOLOŠKA koja se događa ako se vrlo srodne populacije vrlo razlikuju u vrsti hrane, prilagođenosti na temperature, vremenu hranjenja i sl. Tu uzimamo primjer mahovine i paprati. ETOLOŠKA: se događa ako je naglasak na razlčitom ponašanju ili u različitoj aktivnosti(npr danju, noću ili u sumrak) ili ispuštanju različitih mirisa tj. fermona. Npr. leptiri koji na 100km privlače mužjake. SPOLNA: koju promatramo više kao morfološku – građa organa za populaciju(različiti kromosomi, nerazmjer u ustrojstvu spolnih organa). Tako npr. zelena žaba koja živi u Europi i hrženica koja živi na istoku su prostorno izolirane, nigdje se ne poklapaju i spolno su izolirane stoga se međusobno ne razmnožavaju, mogu samo umjetno dati križance.
EVO NARODE I GOSPODIN LAMARC I DARWIN, UŽIVAJTE!!!!!!
:
LAMARCIZAM
-Prvu jasnu spoznaju o mijenjaju svijeta iznio je
Francuz Lamarc. On je naučavao da je sav živi
svijet na zemlji, uključujući čovjeka, plod
transformacije jedinki, tj. Rezultat njihove
prilagodbe okolišu. Misao o polaganoj
transformaciji iznio je u svom poznatom
djelu Philosophie Zoologique
(Zoologijska filozofija). Lamarc je bio
uvjeren da se preoblikovanje vrsta događa
postupno, bez skokova, da je riječ o izvanjskim
promjenama na jedinkama i da se te promjene
nasljeđuju. Glavne Lamarcove teorije bile su da
je zemlja vrlo stara i da je proteklo mnogo vremena
u kojem se preobrazba organizama mogla dogoditi.
Okoliš je promjenjiv i organizmi mu se moraju
stalno prilagođavati, prilagođavanje organizama
odvija se na način da promijenjene prilike u živim
bićima stvaraju nove potrebe, jedne organe upotrebljavaju,
druge ne, jedne upotrebljavaju više, jedne manje, organi
koji se upotrebljavaju jačaju, koji ne, kržljaju. Stečene značajke
tijekom života jedinke prenose na potomstvo, nasljeđivanje. Lamarc
je govorio i o promjenjivom okolišu koje jedinke moraju usavršiti
za daljnju evoluciju. Tako je na primjer rekao kao rekao kao
promjenjiv okoliš zahtjeva promjene tjelesnog ustroja ili prilagođavanja.
Tako ptice koje gacaju po vodi, npr. Čaplje, moraju naći hranu pod
vodom, pri dnu, pa generacijama izdužuju vratove. U svakom
naraštaju vrat se sve više izdužio, a to je prenošenjem na
potomstvo konačno dalo vrlo dugačke vratove. Prema
njegovom shvaćanju vrste su osnovni oblici života koji su
dio prirodnog sklada, a nastaju neprestano tijekom vremena.
On je znao da su u prošlosti, pa i sada neke vrste izumrle,
pa tu prazninu popunjavaju neke nove vrste. Jednom nastale
vrste ne daju nove, nego te nove nastaju prilagođavanjem na
novi okoliš, usavršavaju se stari oblici. Na taj se način sva živa
priroda penje i usavršava i to je nekakav razvoje, evolucija.
CHARLES DARWIN I TEORIJA EVOLUCIJE
Jedan je od najvećih znanstvenika svih vremena. Utemeljitelj je
moderne evolucije koja vrjedi i danas. Rođen je 1809 u Engleskoj,
studirao je teologiju. 1831 isplovljava iz Dawnporta na 5-godišnji istraživački put na obalu
J. Amerike, Australije, Afrike i manjih otoka. Istarživao je Ande, Falklandsko
otočje sve do Ognjene zemlje. Nalazi fosile
puževa, školjaka, ježinaca. Na put je krenuo s misli stalnost vrsta no
nakon prve godine putovanja mijenja svoje mišljenje zbog brojnosti i različitosti vrsta.
Na vulkanskom otočju Galapagos, Tahiti i N. Zeland nalazi divovske kornjače, zebe,
leguane i to po nekoliko različitih vrsta. Tada zaključuje da dolazi do promjene
prvobitne vrste pa nastaju varijeteti zbog različite ishrane (26 ptica-23 endema)
Australija, Mauritus-primitivna ptica DODO, Patagonija- NANDU,
1832 zaključuje da su sve vrste promjenjive ali ne može doći do odgovora na
pitanje kako dolazi do prirodnog odabira u samoj prirodi. Kada se 1836 vratio
u Englesku više nije putovao, nego je proučavao bilješke, materijale, radio
praktične radove (uzgajao je golube), 1838 čitajući dijelo Thomasa Maltusa pronalazi
odgovor o prirodnom odabiru, a to je da kako raste količina hrane na
Zemlji(aritmetička progresija) tako raste i broj ljudi (geometrijska progresija),
zakljućuje da se to događa i u prirodi. Uočava da su potomci jednog org uvijek
varijabilni, oni se susreću s okolinom i vode borbu za opstanak, raste kol hrane i ljudi
pa Maltus govori da populacija raste puno brže nego kol hrane. Bez nasljedne
varijabilnosti potomstva nema evolucije jer je razmnožavanje ishodište nasljednje
varijacije (matacije). Prirodna selekcija je najvažniji faktor koji određuje koje
će varijatete u vrsti preživjeti, promijene su spore, ali neprestane.
Prekobrojnost potomaka daje varijabilnost u borbi za opstanak= PRIRODNA
SELEKCIJA. Oni koji se bolje prilagode oni opstaju, dok ostali nestaju.
Oni tada stvaraju potomstvo i prenose svoje prilagodbe a to je PRIRODNI
ODABIR .Gomilanjem sitnih nasljednih varijacija nastane velika promjena i nova vrsta
jebeš ti kad nitko ne komentira! ajd probajte do 20 komentara...
ma nevjerujem... haha..
NOVI POST!
(e sad ga komentirajte odma) :)