Vrati me na Glavnu stranicu

Linkovi






Image Hosted by ImageShack.us



Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us
Svi blogovi na kojima pišem, povezani su gore navedenim linkovima, pa budite slobodni komentirati ih ovdje ili putem maila:
dalmatinoid@net.hr
Sve Vas lipo pozdravljam i želim ugodno putovanje među morskim svjetlima... ;)

Naučite nešto o svjetionicima

31.05.2005., utorak

1.12. - Refrakcija

Refrakcija se pojavljuje kada svjetlost ipak uđe u medij (kao u prva dva od navedenih slučajeva refleksije). To je promjena putanje svjetlosne zrake i povezana je s interakcijom svjetla s medijem, koji može dovesti do arpsorbcije svjetla i može uzrokovati promjenu svjetlosne brzine. Veličina ove interakcije definirana je svojstvom medija, kojeg zovemo indeks refrakcije.

U slijedećim navedenim vrijednostima, možemo primijetiti da je svjetlosna zraka svinuta u odnosu na normalnu putanju, pa je kut nagiba veći nego li je kut refrakcije. To se događa zbog toga što je indeks refrakcije zraka (1.0). Pleksiglas ima indeks refrakcije 1.495, a indeks polistirena (prozirna umjetna plastična masa) je 1.591.

Vrlo je važno da navedeno uzmemo u obzir i za ubuduće, kako ćemo vidjeti za trenutak.

Zamislimo sad da je svjetlosna zraka prošla kroz staklo i dosegla pozadinu – pretpostavit ćemo da je staklo jedan pravokutan blok, sa pozadinom, koja je paralelna prednjoj strani. U tom slučaju, dogodit će se nešto od već navedenog: sva svjetlost može napustiti medij, sva svjetlost može ne napustiti medij ili samo dio svjetlosti je napusti. Primjerice, da sva svjetlost napusti staklo. Svjetlosna zraka je sada refraktirajuća, kao prije, samo sad ulazi u medij (zrak) s manjim refraktivnim indeksom, tako da je kut refrakcije trenutačno veći nego kut nagiba. Zbog toga što je situacija upravo suprotna, onoj prvoj (refleksiji); svjetlost izbija na površinu kroz staklo, uz liniju, paralelnu s izvornom putanjom kroz zrak, ali je i nešto malo pomaknuta u stranu.

Optika, koja se koristi u svjetionicima, iskorištava ova svojstva refleksije i refrakcije, na način da se pri dizajnu uređaja upotrebljavaju stakla različitih veličina i oblika, kako bi se sakupile i koncentrirale svjetlosne zrake iz svjetlosnog izvora. Sustav, koji koristi samo refrakciju, naziva se dioptrički; dok se sustav, koji koristi samo refleksiju, naziva katoptrički. Sustav, koji upotrebljava i refleksiju i refrakciju (kao većina modernih optičkih uređaja), naziva se katodioptrički sustav.
Image Hosted by ImageShack.us

- 22:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

17.05.2005., utorak

1.11. - Refleksija

Ako se svjetlosna zraka sudari s površinama različitih medija, kao što su staklo, npr., mogu se dogoditi tri od navedenih slučajeva:

1. Sva svjetlost ulazi u medij;
2. Dio svjetlosti ulazi u medij;
3. Ništa od svjetlosti ne dopire u medij.

Refleksija se pojavljuje kad svjetlost uopće ne ulazi u medij. To se događa samo u posljednja dva slučaja. Zakoni fizike, koji vladaju u pogledu refleksije, najjednostavnije se svode na slijedeće:
Kut upada svjetlosnih zraka je jednak kutu refleksije.
Ovo pravilo je vrlo jednostavno, jer nikada ne varira i uvijek se pojavljuje u svim primjerima refleksije.
Image Hosted by ImageShack.us


- 19:42 - Komentari (2) - Isprintaj - #

03.05.2005., utorak

1.10. - Interakcija svjetla i materijala

Kao što smo dosad imali prilike vidjeti, svjetlo putuje svemirom (u vakuumu), vrlo velikim brzinama, od 300 milijuna metara u sekundi. I zrakom putuje sličnom, no ne u potpunosti jednakom brzinom. Zrak je medij, u kojem svjetlost putuje, no postoje i drugi mediji, poput stakla, vode i nekih plastičnih materijala, u kojima se svjetlost ponaša slično. Naše proučavanje svjetionika najviše će se usmjeriti na putovanje svjetlosti kroz zrak i staklo.

Tvari, koje kroz sebe propuštaju svjetlost, nazivamo transparenti (jer su prozirni). One, koji to nisu, nazivamo translucenti (manje prozirni ili neprozirni); takvi su metali i stijene, npr. No, ima nekih minerala koji su prozirni. Staklo je, naposljetku, izrađeno od pijeska, kojeg nikad ne bismo povezali s transparentnošću. Plastika vrlo visoko kotira po stupnju translucentnosti, pa bi neke začudila činjenica da je danas većina najkvalitetnijih leća izrađena upravo od plastike!

Ova priča o transparentnosti i translucentnosti je zapravo pojednostavljena, jer medij kroz koje prolazi svjetlost može i upiti svjetlost, dok prolazi kroza nj. Vrijednost absorbiranog svjetla određuje činjenica da li je medij transparentan ili translucentan. Također je bitna i udaljenost, koju svjetlost mora prijeći kroz medij (gustoća). Tako da i u situaciji kada je medij vrlo transparentan, ako je njegova gustoća dovoljno velika, većina ili kompletna količina odaslane svjetlosti može biti absorirana. Primjerice, u morskim dubinama, već ispod nekoliko stotina metara nastaje potpuna tama, jer svjetlost ne može prodrijeti toliko duboko.

Absorbicija svjetla od strane određenih materijala je uzrokovana interakcijom svjetlosne energije s atomima i molekulama, koje određeni medij sadržava. S obzirom na sve navedeno, ne iznenađuje onda niti da ta interakcija utječe na različitu brzinu svjetlosti kroz medije. Tako, svjetlost kroz staklo prolazi brzinom od oko 450 milijuna metara u sekundi, dok je kroz vodu ta vrijednost oko 400 milijuna m/sec.

Dakle, ajmo zaključiti;

• Svi materijali (mediji) absorbiraju svjetlost većim ili manjim intenzitetom,
• Brzina svjetlosti je različita kroz različite medije.

- 22:20 - Komentari (3) - Isprintaj - #

01.05.2005., nedjelja

1.9. - DEFINICIJE FOTOMETRIČKIH I OPTIČKIH POJMOVA - dio 3.

Refrakcijski indeks
Refrakcijski indeks materijala, n, je omjer brzine svjetlosti u vakuumu (slobodnom prostoru) i brzine svjetlosti u nekom materijalu.

Dakle, n (staklo) = v(prostor) / v(staklo)

Snellov zakon
Za upad svjetlosti na granični prostor između dva medija, omjer sinusnog kuta upada svjetlosnih zraka i sinusnog kuta refrakcije upućuje na indeks dva medija.

Sin(i)/Sin(r) = n(medij 2)/n(medij 1)


Dioptar
Dioptar je jedinica za izmjeru snage leća i recipročna je fokusnoj udaljenosti, izraženoj u metrima. Međunarodna oznaka za dipotar je D.

Dakle, ako je fokusna udaljenost leće = 0.50 m, onda je njena snaga = 1/0.50 = 2 dioptra.

- 19:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

< svibanj, 2005 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga
Sve što ste željeli znati o svjetionicima, a niste imali gdje pročitati... Ovdje ću pokušati objasniti sve one tehničke detalje, vezane za svjetlost, svjetionike, navigaciju, i njihovu povijest... Udobno se smjestite i uživajte u putovanjima kroz svjetlosne prolome, kao što sam ja uživao istraživajući ih...

Web Counter
Web Counter


Cjelokupni tekst je zaštićen, te je zabranjeno korištenje objavljenih radova bez pristanka autora
Copyright © 2004./2005. Jurica Gašpar

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us