Ziki i drveće

30.05.2013., četvrtak

Zašto uvozimo orahe!?!

Neki dan, kupujući orahe u jednom našem trgovačkom centru, iznenada mi je palo na pamet da pogledam porijeklo i ustanovih da su orasi uvezeni, ni manje ni više, nego iz Vijetnama. Moram priznati da me to prilično razljutilo jer se upravo taj trgovački lanac stalno kiti parolom „Kupujmo hrvatsko“. Odustah od kupnje i nastavih potragu po ostalim trgovačkim lancima i naravno niti u jednom nisam uspjela pronaći orahe iz Hrvatske.
Neshvatljivo je da uvozimo plod kod nas toliko raširene vrste drveća kao što je orah koji susrećemo na svakom koraku jer raste po šumama , voćnjacima i vrtovima, uz putove i parkove što i ne čudi jer mu na ovim prostorima odgovaraju klimatski uvjeti i uzgaja se od davnina. Iako je orah najznačanija vrsta drveća u svijetu zbog svoje uporabe u ishrani i prehrambenoj industriji, zatim farmaciji, drvnoj i kožnoj industriji, kod nas nije nikom interesantan te je u potpunosti zanemaren.

Orah je heliofitna i anemofilna biljka što će reći da voli puno svjetla te da ga oprašuje vjetar, dostiže visinu do 25 metara i starost do 300 godina. Deblo mu je pravo i snažno a krošnja široka i razgranata , korijen je razvijen a glavna žila prodire do 5 metara u dubinu te mislim da detaljniji opis nije potreban. Ja ću ovdje više govoriti o svim onim blagodatima koje nam daruje a daruje nam sve od ploda i ljuski, preko lišća i kore, do drva i korijena.

Jezgra oraha je visokokvalitetna i ljekovita hrana bogata magnezijem, kalcijem, fosforom i kalijem, vitaminom C ,E i B. Izvor je omega-3 masnih kiselina te jača imunološki sustav i ima antikancerogeno djelovanje. Pomaže nam da lakše zaspimo jer sadrži melatonin. Snižava kolesterol te bi trebala biti prisutna u svakodnevnoj prehrani.
Omotač ploda, lišće, kora i korijen oraha sadrže oko 20% tanina i koriste za se bojenje tkanina i drvenih predmeta, a također i za štavljenje koža.

Imam jedan recept i za bojenje kose lišćem oraha a glasi ovako:
Orahovo lišće (svježe ili suho), 1 čajna žlica biljnog ulja po želji,1 čajna žlica jabučnog octa.
Lišće mora biti sitno smljeveno.
Sve zajedno pomiještati i dodati vruće vode da se dobije gusta smjesa koja se ostavi 24 sata da odstoji. Ako je smjesa pregusta prije nanošenja dodati još vruće vode, nanjeti je na kosu, omotati folijom i ručnikom i ostaviti na kosi najmanje 4 sata - što duže to bolje.


Čaj od lišća je djelotvorno sredstvo kod probavnih smetnji, opstipacije i gubitka teka.
Recept za čaj:
Vrhom punu čajnu žličicu sitno narezana orahova lišća prelijemo sa 2,5 deci kipuće vode i ostavimo da kratko odstoji.


Poznato je da se svježi listovi koriste i protiv nepoželjnih insekata.

Listove skupljamo u lipnju, zelene orahe sredinom lipnja dok se još mogu lako probušiti, zelene orahove ljuske malo prije dozrijevanja a plod se bere u rujnu.

Od zelenih oraha priprema se ljekovita orahova rakija i to ovako:
20 zelenih oraha raščetvorimo, stavimo u staklenu bocu i prelijemo jednom litrom rakije tako da ona prekriva orahe u visini tri prsta. Dobro zatvorenu bocu ostavimo da stoji do 4 tjedna na suncu ili toplom mjestu te nakon toga procijenimo Takva rakija uzima se svaki dan po jednu malu žličicu.
Ako želimo od takve rakije dobiti orahov liker dodamo gore navedenom još par klinčića, komadić cimetove kore, štapić vanilie nešpricanu koru naranče, te pola kile šećera prokuhalom u 1,5 deci vode, ohladimo i dodamo rakiji.


Orahovo drvo je smeđe boje i koristi se u industriji namještaja i glazbenih instrumenata a od svih furnira najkvalitetniji je furnir napravljen od orahovog drva. Odlika orahovog drva je velika čvrstina i plastičnost. Interesatno je da ga insekti gotovo ne napadaju. Lako se polira a naročito su lijepe šare sa donjeg dijela stabla uključujući i korijen, stoga se orahova stabla vade skupa s korijenom. Po vrijednosti drveta posebno se ističe crni orah.

 photo orah.jpg

Unatoč svemu gore navedenom i povoljnim klimatskim prilikama koje pogoduju orahu, ne mogu vjerovati da nismo sposobni učiniti baš ništa na organiziranom uzgoju oraha te da nam ga je isplativije uvoziti?!
.

- 20:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

12.05.2013., nedjelja

"Hej, maslačku uz poljski put"

MASLAČAK
- Hej, maslačku uz poljski put,
a gdje ti je dukat žut?
- Pravio sam trampu:
dao ga za lampu.
- A kome ćeš sjati,
može li se znati?
- Djeci, kad me pušu,
obasjat ću dušu.
Grigor Vitez


 photo dandelion.jpg

Na livadama i oranicama, uz ceste i puteljke, kud god da krenemo nabasat ćemo na njega i
možda upravo zbog te njegove sveprisutnosti zaboravljamo na veliku vrijednost ove male biljke imena taraxacum officinale iz porodice glavočika nama znane kao maslačak, radič, regrat, mliječnjak, žutinica i da ne nabrajam dalje.
Rod taraxacum obuhvaća preko dvije tisuća vrsta od kojih je maslačak najslavniji i to s punim pravom jer je cijela biljaka od korijena do cvijeta jestiva i ljekovita a njezina ljepota opjevana.

Zeljasta je to trajnica s nazubljenim listovima u prizemnoj rozeti iz koje se diže šuplja stabljika s jednom žutom cvjetnom glavicom na vrhu koja se sastoji od mnogo jezičastih dvospolnih cvjetova. Korijen je vretenast i u gornjem dijelu razrastao. Svi dijelovi biljke sadrže mliječni bijeli sok gorka okusa. Cvate od travnja do listopada. Nakon cvjetanja pojavljuje se plod roška koji na vrhu nosi čuperak dlačica koje mu služe kao padobran pa ga i najslabiji vjetar raznosi na sve strane.


Kako je kod maslačka baš sve jestivo i ljekovito, pojedini dijelovi biljke beru se u različito doba godine. Za čuvenu salatu i varivo listovi se beru u proljeće prije cvatnje a za sušenje za čitavo vrijeme vegetacije. Odličan su izvor C-vitamina i željeza. Prilikom sušenja treba listove odvojiti od rozete kako ne bi postali pljesnivi.
U proljeće i jesen vadi se korijen koji se opere i suši na suncu ili nekom toplom mjestu. Osušeni korijen je smežuran, na prijelomu sivo-bijele boje a u sredini preloma žut i uglavnom ga koristimo za pripremu čaja a svjež se dodaje salati. Čaj od korijena pospješuje probavu te djeluje okrepljujuće,čisti organizam od toksina a kažu da je dobar protiv debljine i celulita.
Recept za pripremu čaja:
1 punu čajnu žlicu suhog korijena ostavimo preko noći u 2,5 deci hladne vode. Slijedeći dan zagrijemo do vrenja , procijedimo i čaj je gotov.
Od cvjetova i šećera se priprema maslačkov sirup ili kako neki kažu med a stabljike se beru za vrijeme cvatnje i jedu sirove te pomažu kod šećerne bolesti te podstiču rad jetre i žuči.
Kako je upravo sada vrijeme cvatnje maslačka, evo recepta za sirup:
Četri pune šake cvjetnih glavica preliti sa 2 litre vode i zagrijavamo dok ne zakipi. Zatim ostavimo da odstoji preko noći te slijedeći dan procijedimo i dobro iscjedimo cvjetove. U tako dobiveni sok dodamo 1,5 kg šećera te sok od dva limuna ili ako imamo nešpricani limun, narežemo cijeli sa korom te kuhamo dok ne dobijemo pravi gusti sirup koji ulijemo u staklenke i dobro zatvorimo.
Uzima se jedna žlica prije svakog obroka.
I nakon svega , tko još smije reći da je maslačak korov!?!




- 18:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< svibanj, 2013 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2013 (1)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (1)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (1)
Listopad 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (3)
Lipanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (2)
Veljača 2009 (1)
Travanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (2)
Veljača 2008 (1)
Siječanj 2008 (1)
Rujan 2007 (1)
Srpanj 2007 (3)
Lipanj 2007 (1)
Kolovoz 2006 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O čemu se ovdje radi? olti Kakvo je ovo piskaranje?
sve o velikim i malim biljkama, o cvijeću i drveću, travama i tajgama, šumama i planinama i još puno toga ...


A za koga je uopće ovo piskaranje?
Pozivam sve one koji odmor od buke i gužve nalaze u zelenom carstvu biljaka, da posjete ovaj blog kako bi izmjenili iskustva i možda nešto novo naučili o čudesnom i prekrasnom svijetu biljaka. Krenimo ..

Dud
Trave
Jorgovan
Tratinčica
Jela
Cedar
Višnja
Narcisa
Breza
Tužna vrba
Pinija
Divlji kesten
Hesse: Stabla
Ginko
Palme
Jablan
Lipa

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se