Ziki i drveće

06.10.2009., utorak

Starac i hrast

Citirat ću dio vijesti objavljene 19.08.2008. godine na portalu index.hr: - VELIKA ljutnja kao i žalost zbog toga što su djelatnici jedne građevinske tvrtke zbog asfaltiranja ceste srušili hrast, bila je dovoljan razlog za 83-godišnjeg starca da se ubije na ulici pucavši sebi u glavu. Nevjerojatni događaj dogodio se u Zlataru, a navodno je starac bio ogorčen obnovom ceste prema Donjoj Batini, a koja je uključivala i rušenje hrasta. Prema izjavama svjedoka starac se potužio u jutarnjim satima poslovođi, te mu navodno rekao da će se ubiti ako se sruši hrast. Nakon što su to i učinili, starac si je presudio hicem u glavu. Nitko zasada ne zna što je, s neraskidivom vezom, povezivalo stablo hrasta i nesretnog starca.- Kako nam je čudna i strana ljubav ovog starca prema hrastu i kako nam je nevjerojatno da netko može svoj život povezati sa hrastom? Suočena ovih dana sa ljudskom slabosti, krhkosti i nemoći često mi je to pitanje padao na pamet. Hrast taj sinonim snage, mudrosti, moći, dugovječnosti, simbolizira jednako moralnu i fizičku snagu koja nam tako često nedostaje i tim više zaslužuje naše štovanje i ljubav. Ovaj post zato posvećujem ovom bezimenom starcu i njegovoj ljubavi prema jednom hrastu. Hrast je visoko listopadno drvo iz porodice bukvi i njegov rod Quercus obuhvaća više od 200 vrsta a sve rastu na sjevernoj hemisferi.Iako raste vrlo sporo, živi jako dugo. Prosječni životni vijek mu je između 600 i 800 godina a kada se zainati zna on doživjeti i 1200 godina. Nije ga potrebno posebno opisivati jer je njegov izgled svima dobro poznat. Kod nas je najčešći hrast kitnjak, hrast lužnjak i hrast plutnjak. Njegov plod, žir dozrijeva u rujnu i listopadu. Zbog svoj trpkog okusa više ne koristi kao hrana iako se nekada žir mljeo u brašno i od njega se pekao kruh i pila žirova kava. Danas se zbog trpkog okusa ne koristi kao hrana ali se i dalje koristi u ljekovite svrhe. Rade se napici od osušenog i prženog žira za raznorazne tegobe. Eto, upravo je sada vrijeme za šetnju šumom i skupljanje žira od kojeg možete napraviti brašno i ispeći vrlo ukusan kruh i kekse za koje kažu da pomažu kod nervoze, nesanice, slabokrvnosti i kostobolje. Evo kako se to radi, ako nekog zanima. Zreli žirovi se odvoje od kapica i preliju vrućom vodom i ostave tako preko noći. One koji su isplivali na površinu bacimo, a one koji su pali na dno posude osušimo i očistimo od ljuske. Takve oljuštene žirove krupno sameljemo i osušimo te pržimo dok ne potamne. Kada se ohlade sameljemo ih u prah od kojeg onda možemo raditi kruh i kekse koji će imati gorak okus. Ako želimo izbjeći tu gorčinu treba prije prženja oljuštene žirove lagano kuhati dok ne omekšaju ali time će se i znatno smanjiti njihova ljekovitost. Neću pričati o kvalitetnoj hrastovini i što se sve od nje izrađuje, jer me to boli. Željela bi da ih pustimo da na miru rastu i ostare, da uživamo u njihovoj ljepoti i snazi a ne da ih uništavamo. Kako kaže Grigor Vitez u pjesmi Što mi se tužio hrast Kad mi ljudi dođu blizu, Kao da me pogledima grizu: Dođu sa sjekirom ili pilom, Jeza mi prođe i najtanjom žilom! Oni bi htjeli da ja budem kakva mrtva stvar, Da budem stol, krevet il ormar Ili vrata, Ili prozor s trećeg kata, Ili kakva glupa klupa. Oni se svašta sjete: Metnu me u parkete I po meni gaze, Kao da sam ja komad njihove staze. Ili hoće da budem bure I da iz mene pića cure, Ili me pale, da se na meni griju (A to je najgori od jada sviju!) A ja najviše volim u šumi šumiti, Volim gusta hladovina biti, Volim vjeverice kriti, Volim ljuljati ptice i gnijezda I noću brojati jata zvijezda. Za mene je svaki hrast prekrasan i zaslužuje pažnju i divljenje ali ovdje ću spomenuti samo one najčuvenije kao ona dva divovska hrasta na Papuku starosti oko 500 godina i piramidalni hrast u Daruvarskim toplicama. Svi su zaštićeni spomenici prirode a ova dva hrasta na Papuku su i najstariji živući organizmi u Slavoniji pa ako vas put nanese onuda ne zaboravite ih posjetiti.

- 11:57 - Komentari (32) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.