Ziki i drveće

19.06.2009., petak

Vjetar i trave

Jako volim tu čudnu prirodnu pojavu zvanu vjetar. A kada je vjetrovito poseban užitak su mi šetnje livadama. Šum vjetra i njihanje trava bude uspomene iz djetinjstva, vraćaju me u doba bezbrižnosti i kako Mickiewicz u pjesmi Akermanske stepe kaže: - Stani! — Kakav mir! — Čujem ždralove u letu, koje dostigle ne bi oči sokolove, čujem kako se leptir ljuljuška na cvijetu, - Kako su prave stepe dosta daleko ja ću se zadovoljiti našim livadama a bude li ikada prilike otići ću do Baranje da posjetim u Bilju jedinu preostalu stepu u Hrvatskoj koja je proglašena spomenikom prirode. U ovom postu ću malo pričati o travama. Trave su za čovječanstvo jedna od najvažnijih biljnih porodica jer u njih spadaju žitarice, krmene biljke i bambus. Kažu da ih ima oko 10.000 vrsta. One su kozmopolitske biljke i rastu na svim tipovima zemljišta i čine vegetaciju stepa, prerija, pampasa i savana. Ono što je zajedničko svim travama je da imaju koljenčastu i šuplju stabljiku (izuzetak su šećerna trska i kukuruz), listovi nemaju peteljke i rukavcem obuhvaćaju stabljiku. Cvjetovi su u klasićima koji čine klasove ili metlice(opet izuzetak je kukuruz koji ima ženski cvat u obliku klipa). Cvijet redovno ima tri prašnika (izuzetak kod riže šest) i tučak s dva perasta vrška. Plod je pšeno i naravno svima je zajedničko oprašivanje vjetrom. Svima su nam poznate trave žitarice kao pšenica, raž, ječam zob, riža, kukuruz itd. Iako ukrašavaju livade i pašnjake, daju nam sijeno za prehranu stoke, manje su nam poznata imena raznih drugih trava kao repak, mirisavka, livadna vlasnjača, pahovka, treslica, zubača, stoklasa itd. pa ću par njih ovdje posebno predstaviti. Treslica ili majčine suzice To je trajnica čije je botaničko ime Briza . Raste širom Europe i to u umjerenom pojasu a zbog svog atraktivnog izgleda uzgaja se i kao ukrasna trava. Naturalizirala je i umjerena područja u Australiji, Sjevernoj i Južnoj Americi. Pirevina lli pirika [agropvrum repens] Narodni naziv: pir, pirak, pirnika, pirovina, puzava pirika, zubaca Pirika koja je poznata kao teško iskorjenjiv korov jer se jako širi podzemnim rizomima. IIme joj dolazi od grčkog Agropyron agro (polje) a puros (pšenica), a poznata je i pod nazivom pseća trava jer ju jedu psi kada su bolesni. Pirika je trajna biljka iz velike porodice trava te srodnik je pšenice. Širi se podzemnim, puzavim vrežama i korijen se jako teško iskorjenjuje. Nadzemni deo je visok do 1 metra a listovi su zelene ili plavo zelene boje, veoma dugački i uski, sa kratkim dlačicama i pljosnati. Cvetovi su smešteni u dugačkim dvorednim klasovima. Iako raste posvuda najviše ga ima na vlažnim livadama. Koristi se i kao ljekovita biljka , i to za bolesti bubrega.pa se kaže da pola rala pirike vrijedi više od pet rali mrkve Iako se poljoprivrednici s tom izjavom ne bi nikako složili, podanak pirike izvanredno je sredstvo za čišćenje krvi i jačanje živaca. Zato prilikom iskorjenjivanja pirike nemojte bacati podanak, nego ga očistite,osušite te koristite za pripremu soka, čaja, vina ili tinkture. Evo recepta za pripremu tinkture od pirike koja jača imunitet, umiruje i dezinficira kožu: - 40 grama suhog korijena pirike - 1 deci 70% alkohola - 1 deci destilirane vode Usitnjeni suhi podanak stavimo u bocu, prelijemo alkohom i destiliranom vodom te bocu dobro zatvorimo. Potrebno je da odstoji najmanje 2 tjedna uz povremeno protresanje. Nakon toga se procijedi i tri puta dnevno uzima se 1 žličica tinkture s malo vode. Divlji sirak (Sorghum halepense) Za kraj ova lijepa trava koja je jedna od najtvrdokornijih korova koji se razmnožava sjemenim i rizomima. Klija u proljeće i tijekom ljeta. Rizomi su prilično debeli 1-1,5 cm, a mogu dostići dužinu od l m. Bijele su boje s crvenkastim zonama. Stabljika je uspravna, glatka i može da izraste i do 2,5 m. Cvjeta od srpnja do rujna, a dozreva od rujna do studenog. Divlji sirak voli topla, suha, peskovitija staništa. Zbog svoje žilavosti i velikog reproduktivnog potencijala predstavlja jedan od najštetnijih korova (kukuruz, soja, suncokret, šećerna repa itd.), voćnjacima, vinogradi i livadama, te je potrebno puno upornosti za njegovo uspješno suzbijanje. Odrasla biljka u jednoj godini ima reprodukciju od 8000-25000 semenki, čija se klijavost u zemljištu održava i do 10 godina, što otežava njegovo suzbijanje. I prevarili ste se ako ste mislili da to može završiti bez Cesarića. Kad budem trava Možda će onda bolje da bude Kada se jednog dana preselim U crve i u zemne grude. Ljuljat ću se u travama veselim, Mjesečinom i suncem poliven, Rasitnjen i dobro skriven. Ništa mi neće ostat od uma Nijedna misao mrtvoga duha; Ja neću imat ni uha ni sluha Da slušam tišinu svojega šuma. Ako me kada stanu i kosit, Neće mi bola nanijeti kosa Jedini teret koji ću nosit U novom životu biti će rosa.

- 08:28 - Komentari (16) - Isprintaj - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.