Ziki i drveće

17.09.2007., ponedjeljak

Divlji kesten

Završio moj godišnji i u Zagrebu me dočekalo pravo jesenjsko vrijeme, a jedna od prvih asocijacija vezanih uz jesen su vrući maroni. Ali neću pričati o njima i o stablu na kojem rastu već o divljem kestenu ili konjskom kestenu čije je botaničko ime Aesculus hippocastum a čiji opstanak je opasno ugrožen.napadom kestenova moljca minera i njegovom sve većom raspostranjenošću. Ja se nadam da će se pronaći efikasan način suzbijanja i da ovo prekrasno stablo ipak neće nestati s ovog prostora.

Ovako izgledaju listovi i cvjetni pupovi u proljeće


Image and video hosting by TinyPic

Neki misle da kultivirani nasljednik divljeg kestena je pitomi kesten ali se radi o potpuno dvije različite biljke iako jako slično izgledaju.

U drevnoj Kini je kesten bio stablo zapada i jeseni. Sadio se na žrtveniku te strane svijeta. Svaka strana svijeta imala je svoje stablo tako da su tu još bagrem, tuja i katalpa. Po predaji je simbol predviđanja jer je plod kestena bio hrana za zimu.


To je stablo koje naraste do 20 metara visine i ima velike prstenaste listove i grozdaste uspravne cvatove.Cvjetovi su bijeli ili crveni sa žutim ili crvenim mrljama. Tobolac ploda je bodljikav zeleni omotač u kojem se nalaze 1 do 2 ploda sjajne tamnosmeđe boje s bijelom točkom.

Domovina mu je Perzija, zbog svoje ljepote sadi se u parkove i dostiže starost od 200 godina. U središnju Europu su ga donijeli Turci, jer su pomoću sjemena lječili konje. Sredinom 19. stoljeća postaje cijenjena ljekovita biljka.

Cvjeta u svibnju, a plodovi sazrijevaju u rujnu i listopadu. Kora drva prilikom sušenja ima miris sličan amonijaku i gorka je okusa, a svi dijelovi divljeg kestena su neotrovni, iako su mu plodovi nejestivi ali zato imaju izuzetno ljekovita svojstva.
Nekada su mu se pripisivala magična svojstva i vjerovalo se da nošenjem neparnog broja sjemenki u džepu štiti od raznih bolesti.

Kao ljekovita bilja postao je poznat u 19. stoljeću iako se kao lijek protiv groznice koristio još u srednjem vijeku. Plodovi divljeg kestena sadrže tanine, bjelančevine, vitamine B1, C i K te kestenove saponine. Najdjelotvorniji kestenov saponin je escin koji djeluje protuupalno, jača stijenke krvnih žila, pomaže protiv ateroskleroze i upale vena.
U ljekovite svrhe sjemenke se skupljaju u jesen i to dok se još nalaze u zelenom bodljikavom omotaču jer će tako najduže zadržati svježinu, a za kasniju upotrebu mogu se osušiti.

Pričom o kestenu započinje i H. Hesse svoj roman Narcis i Zlatousti:

"Ispred polukružnog luka što ga podupiru dvostruki stupići na ulazu u samostam Mariabronn, tik uz put raslo je stablo kestena, osamljeno čedo juga što ga je prije mnogo godina donio neki hodočanik iz Rima. Bio je to pitomi kesen snažnog debla; njegova se krošnja nježno nadvijala nad put, udisala je punim plućima vjetar, kasno je prolistavala u proljeće kad je sve uokolo već bilo zeleno, pa čak su se i samostanski orasi zaodjenuli svojim crvenkastim mladim lišćem, no za najkraćih noći tjerale bi iz pregršta lišća blijede, bijelozelene zrake njegovih neobičnih cjetova koji su mirisali tako upozoravajuće i tjeskobno oporo, a u listopadu, kada su voće i grožđe već bili obrani, po jesenjem vjetru izbacivao bi bodljikave plodove iz požutjele krošnje koji nisu dozrijevali svake godine, oko kojih su se tukli samostanski dječaci i koje je subprior Gregor, podrijetlom iz Francuske, pekao u svojoj izbi na vatri u kaminu. Neobično i nježno lijepo stablo puštalo je svoju krošnju da leluja iznad ulaza u samostan, poput kakva profinjenai lagano zimogrozna gosta iz nekog drugog kraja, u tajnom srodstvu s vitkim dvostrukim stupićima od pješčenjaka na portalu i kamenim uresima prozorskih lukova, frizova i nosećih stupova, kojeg su voljeli Talijani i Latini a domaći ga promatrali kao tuđina."

Najpoznatiji kesten na svijetu zove se "kesten stotinu konja" iz okolice grada Sant Alfio na Siciliji. Nalazi se u šumi Carpineto na istočnoj strani vulkana Etna. Legenda kaže da se jednom kraljica sa sto svojih vitezova sklonila pod njegovu krošnju za vrijeme oluje i otuda mu ime. Starost mu se procjenjuje na više od 2000 godina.
Botaničari ga opisuju kao najveće (opseg mu je oko 52 metra) i najstarije stablo u Europi. Iznutra je šuplje i drži se takoreći samo na svojoj kori. Sastavljen je od pet sraštenih stabala koja su izrasla iz jednog panja pa su se vodile velike diskusije o njegovoj jedinstvenosti koja je potvrđena DNK analizom.
1965. godine kesten je proglašen nacionalnim spomenikom i pod zaštitom je UNESCA. Četristo metara dalje nalazi se još jedan kesten koji je star najmanje 1000 godina a zovu se Castagno Nave.
.



- 17:56 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< rujan, 2007 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2013 (1)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (1)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (1)
Listopad 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (3)
Lipanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (2)
Veljača 2009 (1)
Travanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (2)
Veljača 2008 (1)
Siječanj 2008 (1)
Rujan 2007 (1)
Srpanj 2007 (3)
Lipanj 2007 (1)
Kolovoz 2006 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O čemu se ovdje radi? olti Kakvo je ovo piskaranje?
sve o velikim i malim biljkama, o cvijeću i drveću, travama i tajgama, šumama i planinama i još puno toga ...


A za koga je uopće ovo piskaranje?
Pozivam sve one koji odmor od buke i gužve nalaze u zelenom carstvu biljaka, da posjete ovaj blog kako bi izmjenili iskustva i možda nešto novo naučili o čudesnom i prekrasnom svijetu biljaka. Krenimo ..

Dud
Trave
Jorgovan
Tratinčica
Jela
Cedar
Višnja
Narcisa
Breza
Tužna vrba
Pinija
Divlji kesten
Hesse: Stabla
Ginko
Palme
Jablan
Lipa

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se