Ziki i drveće

29.07.2007., nedjelja

H. Hesse: S t a b l a


Stabla su za mene uvijek bila najprodorniji propovjednici.
Obožavam ih kad žive u narodima obiteljima, u šumama i lugovima. Još ih više obožavam kad stoje pojedinačno.

Stoje poput samotnjaka. Ne poput pustinjaka, koji su se iskrali zbog neke svoje slabosti, nego kao veliki, usamljeni ljudi, kao Beethoven i Nietzsche. U njihovim krošnjama šumi svijet, njihovo korijenje počiva u beskonačnom; no ne gube se u njemu, nego svom snagom svojeg života streme samo jednome: da ispune svoj vlastiti zakon koji živi u njima, da izgrade svoj lik, da prikažu sami sebe.

Ništa nije svetije, ništa nije uzornije od lijepog, velikog stabla.
Kad se stablo posiječe i pokaže suncu svoju golu smrtnu ranu, na površini njegova panja i nadgrobnog spomenika može se iščitati cijela njegova povijest: u godovima i kvrgama vjerno su ucrtane sve bitke, sva patnja, sve bolesti, sva sreća i rast, teške i blagodatne godine, prevladani napadi, izdržane oluje. I svako seljačko dijete zna da najtvrđe i najplemenitije drvo ima najuže godove i da visoko u brdima, u opasnosti koja nikad ne jenjava, rastu najsnažnija, najuzornija, neuništiva stabla.

Kad smo tužni i teško podnosimo život, stablo nam govori: Budi miran! Budi miran! Pogledaj mene! Život nije lagan. Život nije težak. Tako misle djeca.

Pusti da Bog govori u tebi i sve će ostalo šutjeti. Strahuješ jer te tvoj put odvodi od majke i domovine. No svaki korak i svaki dan ponovno te vodi k majci. Domovina nije tu ili ondje. Domovina je u tebi, ili nigdje.

Tako stablo šumi uvečer, kad se bojimo dječjih misli u sebi. Misli stabala sežu daleko, polagane su i mirne, kao što je i njihov život duži od našega. Mudrija su od nas, osim ako ih slušamo. No kad naučimo slušati stabla, usrećit će se upravo kratkoća, brzina i djetinjasta hitnja naših misli. Tko nauči slušati stabla, više ne želi biti stablo. Ne želi ništa drugo nego biti ono što jest. To je domovina. To je sreća.

Poslije ovoga, tko još ne bi volio Hessea?

- 10:16 - Komentari (16) - Isprintaj - #

27.07.2007., petak

GINKO

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Jednog tmurnog i kišovitog jesenskog dana, jureći preko parka na Trgu Petra Krešimira, iznenada sam ugledala nešto prekrasno. Stala sam i nisam mogla vjerovati. Usred sivila, kao da je suncem obasjano, blještalo je žutim listovima prekrasno stablo. Izgledalo je čudesno i nadnaravno lijepo kao u snu. Kada sam se nakon dosta vremena vratila u stvarnost uzela sam jedan list da mu saznam ime. I eto ime toj čaroliji je GINKO.
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Ginko (Ginkgo biloba) ili gospina kosa - znanstvenici smatraju da je to najstarije drvo na našem planetu. "živi fosil" star oko 250 milijuna godina. Prije toliko godina zemljom su hodali dinosauri. Domovina mu je Kina gdje su mu prirodna staništa u provinciji Čekiang. Ime stabla dolazi od kineskog Gin-ko što znači srebrni plod. Stloljećima se sadi oko hramova i na grobljima. U Europu je stigao pčetkom 18. stoljeća. Naraste do 40m, a postigne debljinu veću od 2 m, a dosegne starost od više stotina godina.
Najstariji ginko nalazi se u Japanu i starost mu se procjenjuje na 1200 godina a u Europi najstariji primjerak ginka nalazi se u Leidenu, Nizozemska.


Ginko je listopadno dvodomno drvo. Krošnja je u mladosti čunjasta, u odraslog stabla raširena, a u različtih varijeteta različita. Muški su primjerci vitki, a ženski imaju široku krošnju. Sa muških stabala lišće opada skoro mjesec dana ranije nego kod ženskih. Cvate za vrijeme listanja u travju i svibnju, a plod dozrijeva u rujnu i listopadu iste godine. Stablo počinje rađati u dobi od 30 do 40 godina. Kora je svijetlosiva do tamnosiva, dugo vremena je glatka, a u starosti izrazito ispucala. Lišće je lepezasto, u proljeće svijetlozeleno, tamnozeleno ljeti, a u jesen žuto.
Ginko je otporan na niske temperature i dobro uspjeva na svježim i dubokim tlima. Sjemenke su oblikom poput koštica marelice samo što su sitnije, neugodno mirišu (na užegli maslac). Pa je i to jedan razlog da se u dekorativne koriste muška stabla.
Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket


Budući da se lagano razmnožava vegetativnim putem, dobiveno je nekoliko vrtnih formi, a najpoznatiji kultivari su:
Aurea (zlatnožuto liše tijekom ljeta), Autumn Gold (muški kultivar široke okrugle krošnje), Fastigiata (krošnja čunjasta, grane prema gore), Lanciniata (veliko lišće, 20 - 30 cm široko), Pendula (manje stablo kišobranske krošnje) itd.

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

U Japanu se koristio kao žrtveno stablo.
Narodi Dalekog istoka upotrebljavali su listove i sjeme ginka u medicinske svrhe prije nekih 5000 godina. Naročito za liječenje astme, moždane cirkulacije. Tek je u 20. stoljeću medicina verificirala njegova ljekovita svojstva.
Još jedna zanimljivost vezana uz ginko kada je 6. 8.1945. godine bačena atomska bomba na Hirošimu u potpunosti je unišen grad i poginulo je oko 140.000 ljudi , u samom središtu eksplozije nalazilo se drvo ginko koje je preživjelo i nakon nekog vremena počelo ponovo rasti



- 08:48 - Komentari (2) - Isprintaj - #

08.07.2007., nedjelja

PALME I PALMICE

Ljudi moji bilo je to jako davno a sjećam se ko da je bilo jučer, kada sam prvi put bila na moru i vidjela uživo palme. Očarale su me. Tako su posebne, lijepe i egzotične. I kad je ovako vruće tko ne bi sanjao o pješčanoj plaži i palmama.Pošto moram ostati u Zagrebu, barem da napišem post o ovim prekrasnim biljakama.

Image and video hosting by TinyPic

Zagrebačke palme iz Botaničkog vrta

Krenimo!

PALME


Palme (latinski Arecaceae, prije Palmae) Predstavljaju biljnu porodicu jednosupnica (Monocotydolenes), kojoj pripada oko 2800 vrsta. Žive samoniklo većinom u tropskim i suptropskim krajevima, a u ostalim područjima se kultiviraju kao ukrasne biljke.

Photo Sharing and Video Hosting at Photobucket

Palme su drvolike, često vrlo visoke biljke, koje na vrhu nerazgranjenog, stupastog debla nose čuperastu krošnju, sastavljenu od lepezastih ili perastih listova. Cvjetovi su jednospolni, skupljeni su u metličaste cvatove, koji su u početku ovijeni velikim tulcima (spatha). Ocvijeće iz 6 listića je zeleno, a samo rijetko živo obojeno. Cvijet sadržava ili jednu, nadraslu, trogradnu plodnicu ili po tri jednogradne s jednim sjemenim zametkom. Plod je koštunica, boba ili orah.

Zbog svoje ljepote i dekorativnosti palme se često sade kao ukrasno drveće u parkove i vrtove na svim područjima s toplom klimom gdje mogu uspjevati. I kod nas na jadranskoj obali mogu se u parkovima i vrtovima vidjeti palme koje su posađene kao ukrasne biljke. Naročito u Opatiji. Jedina europska vrsta je žumara koja potječe iz zapadnog Mediterana.Kod nas je uobičajena sadnja samo četiri vrste palmi: kanarska datulja, visoka žumara, končasta vašingtonija i niska žumara, mediteranska lepezasta palma, iako na jadranskoj obali može rasti čak više od sto vrsta palmi. Postoje i vrste koje rastu u umjerenim područjima i mogu izdržati dosta niske temeprature.

U palme se često ubrajaju i vrste koje im samo na prvi pogled sliče, a botanički im nisu srodne: cikas i banana.

Image and video hosting by TinyPic

Još jedna iz kolekcije Botaničkog.


Sada malo o nekim vrstama i sortama:

VISOKA ŽUMARA
- Najčešća je vrsta u nas, što može zahvali svojoj otpornosti na hladnoću. Pouzdano podnosi temperature do -5°C, pa i niže. Osim što je najotpornija na hladnoću, otporna je i na vjetar. Dakako, jaki naleti bure oštećuju lišće, ali se u slijedećoj vegetaciji nadomjesti novim.Naraste do 20 m visine. Bez obzira na to, pogodna je i za manje vrtove zbog male širine. Postoji i patuljasti kultivar "Nanus" gotovo bez debla.

MALA ŽUMARA -
Potječe iz zapadnog Mediterana. To je grmolika palma koja u zrelosti tjera mlade izboje, te s godinama djeluje kao da je zasađeno više palmi zajedno. Ima lepezasto lišće, što je čini vrlo sličnoj velikoj žumari, no za razliku od nje puno je niža - visoka svega 2-3 m. Teško podnosi jake, dugotrajne mrazeve.

DATULJA -
Potječe iz Sjeverne Afrike i Zapadne Azije. Po izgledu je lako razlikujemo od prethodne dvije po perastim listovima. Najveća je palma koja raste u našim područjima - u svoj domovini može narasti do 30 m, a pojedinačni listovi su dugi 4-6 m. Ujedno je i najosjetljivija na hladnoću, pa joj je prvih godina nužna zaštita od mraza.

CIKAS, SAGO PALMA
Izvorno iz Japana. Dosta sporo raste pa mu konačna visina ne prelazi 1-2 m. Ta karakteristika uvjetuju njegovu visoku nabavnu cijenu. U zreloj dobi počinje se naginjati i tjera mlade izboje iz osnova. Tada počinje cvjetati svojim zlatnožutim cvatovima. Muški cvat ima miris ananasa. Cikas je osjetljiv je na mraz, zato traži najzaklonjenija staništa. Iz tog razloga češće ćemo ga naći kao lončanicu nego zasađenog u vrtu. Iako jako podsjećaju na palme po perastim listovima, oni su razvojno vrlo udaljeni. Riječ je o živom fosilu, biljci koja se milijunima godina nije mijenjala. Tako se ta biljka vrijedna poštovanja koristi pojedinačno kao soliter.
Neki dan sam u Konzumu vidjela da prodaju cikas, baš je prekrasan ali i skup. Jednog dana kada budem bogata i budem imala svoj botanički vrt u njemu će pod obavezno biti naravno i cikas.

JAPANSKA BANAKA
Također rodom iz Japana. Najotpornija je vrsta na hladnoću iz roda banana (Musa). Podnosi temperature do -5°C. Naraste do 5 m visine. Botanički gledano banane su trajnice i rado tjeraju nove izdanke iz korijena. Zato, nemojte se iznenaditi kada se pojedinačno zasađena biljka nakon nekoliko godina pretvori u skupinu. Za konačan lijep izgled biljke vrlo je važno u koji dio vrta ćemo je zasaditi. Kod izbora mjesta za sadnju treba posebnu pažnju obratiti na izloženost vjetru. Njihovo veliko svježe zeleno lišće je jako osjetljivo na udare vjetra i lako puca. Dobro se uzgaja i u posudi.

E sad je red, da ovaj post završim jednom pjesmom. Ma sigurno ste pogodili da je to pjesma L.Paljetka

Tri palme


Davno nisam čuo pjesmu sa Havaja,
bolan plač gitare, tihi poj
davno nisam gled'o tvoje crne oči
samo svud me prati sanja roj.

Tri palme na otoku sreće
gdje oblaci kruže svu noć,
gdje lađa za lađom se kreće
i skoro u luku će doć'.

Tri palme, tri tajne, tri sjene,
naš raj, naše nebo, naš dom
i čarobni lik male žene,
u srcu sačuvao sam svom.

Stara pjesma zvoni, sjeća me na prošlost
i na davnu ljubav, sreću svu ...
slušam kako plače, gitara u noći
i ja pjevam tiho pjesmu tu ...

Tri palme na otoku sreće
gdje oblaci kruže svu noć,
gdje lađa za lađom se kreće
i skoro u luku će doć'.

- 21:25 - Komentari (3) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< srpanj, 2007 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Kolovoz 2014 (1)
Srpanj 2013 (1)
Lipanj 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Prosinac 2012 (1)
Listopad 2011 (2)
Rujan 2011 (1)
Listopad 2009 (1)
Kolovoz 2009 (1)
Srpanj 2009 (3)
Lipanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (1)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (2)
Veljača 2009 (1)
Travanj 2008 (1)
Ožujak 2008 (2)
Veljača 2008 (1)
Siječanj 2008 (1)
Rujan 2007 (1)
Srpanj 2007 (3)
Lipanj 2007 (1)
Kolovoz 2006 (2)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

O čemu se ovdje radi? olti Kakvo je ovo piskaranje?
sve o velikim i malim biljkama, o cvijeću i drveću, travama i tajgama, šumama i planinama i još puno toga ...


A za koga je uopće ovo piskaranje?
Pozivam sve one koji odmor od buke i gužve nalaze u zelenom carstvu biljaka, da posjete ovaj blog kako bi izmjenili iskustva i možda nešto novo naučili o čudesnom i prekrasnom svijetu biljaka. Krenimo ..

Dud
Trave
Jorgovan
Tratinčica
Jela
Cedar
Višnja
Narcisa
Breza
Tužna vrba
Pinija
Divlji kesten
Hesse: Stabla
Ginko
Palme
Jablan
Lipa

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se