SVID radio

31.01.2007., srijeda

Vjeran Piršić gostuje u petak na SVID radiju

U petak na SVID radiju u 12 sati gostuje Vjeran Piršić predsjednik udruge Eko Kvarner.
Navedena udruga je osnovana 2002. godine, kada je, prema Piršićevom intervjuu danom Feralu Tribuneu, do žitelja Omišlja stigla vijest vijest da će njihov grad postati izvozna luka za rusku naftu. Odlučili su se boriti, stoga su organizirali ekološku udrugu koja je reagirala na ugovor Družba adria.
Udruga je skrenula pozornost javnosti i pridobila je na svoju stranu time što su isticali štetnost balastnih voda koje tankeri ispuštaju što štete eko sustavu Jadranskoga mora. Naime, prije nego što uzme naftu, tanker mora ispustiti već prethodno spomenutu balastnu vodu koju je, moguće, pokupio u nekom drugome moru koje sadržava mikro organizme koji ne postoje u Jadranu, a koji mogu uništiti eko sustav, budući da nemaju svojih prirodnih neprijatelja.
Radi što uspješnije borbe i spoznaje kako imaju veliku podršku javnosti koja ne mora ništa značiti ako njihove dvojbe i upozorenja ne stignu do političke elite, odlučili su se za direktnu komunikaciju s političarima. Naravno time su izazvali kontroverze i nezadovoljstvo jednoga dijela svoga članstva kada su u posljednjim predsjedničkim izborima podržali kandidaturu Jadranke Kosor. Za taj korak su se odlučili stoga što je Jadranka Kosor bila protiv projekta Družba Adrija dok je predsjednik Mesić, okružen jakim naftnim lobijem, branio navedeni projekt.
Piršić je mišljenja da je situacija u hrvatskoj politici pomalo čudna jer su stranke ljevice, koje bi programski i zapadnom tradicijom trebale gravitirati zelenom pokretu, bile za projekt Družba Adrija dok su stranke desnice sve redom izjasnile se kontra tog projekta.
Moglo bi se dakle ustvrditi da udruga Eko Kvarner nije niti lijevo, niti desno, već - ispred. Aktualne akcije zbog kojih je gospodin Piršić pozvan u emisiju tiču se niza projekata koji su planirani u PGŽ i Istarskoj županiji, odnosno:

1. izgradnja tvornice kamene vune Rockwool u Pićinu
2. termoelektrane Plomin
3. termoelektrane Urinj
4. rafinerije Urinj
5. LNG terminalu
6. izgradnja golf terena.

Iako je sama proizvodnja kamene vune vrlo riskanta za okoliš i zdravlje ljudi, odnosno iz tri dimnjaka će se sprovoditi emisija kancerogenih tvari i ostalih štenih tvari koje bi mogle uzrokovate kisele kiše što bi mogle zagaditi podzemne vode, a opasnost za okoliš je tim veća što se planira graditi blizu ekološki zaštićene zone parka prirode Učka. Još je veća opasnost od postavljanja svih tih tvornica, termoelektrana i LNG terminala na jedan mali teritorij poput PGŽ i Istre. Naime za sve navedene pogone su napravljene studije utjecaja na okoliš, ali nije predstavljena studija koliki će biti kumulativni efekt zagađenja, odnosno koliko će ti navedeni projekti zajedno štetiti okolišu. Budući da je prostor na kojemu se treba smjestiti Rockwool, termoelektrane, rafinerija i LNG terminal malen, članovi Eko Kvarnera strahuju da bi to moglo itekako štetiti okolišu i ljudskom zdravlju.
Stoga članovi udruge zahtjevaju studiju kumulativnog efekta i da studije utjecaja na okoliš budu što transparentnije, a to svakako nije slučaj sa studijom koja se tiče rekonstrukcije rafinerije u Urinju, budući je na Internetu postavljen samo sažetak iste. Također u EKO kvarneru drže da studiji prenaglašuju dobre strane investicija, dok su manjkavosti prikrivene, a neki bitni aspekti ostaju izostavljeni. Također studiji zamjeraju što bitni segmenti upotrabe predloženih tehnologija nisu objašnjeni, te nije dovoljno razrađen monitoring predloženih investicija.
- 14:43 - Komentari (0) - Isprintaj - #

30.01.2007., utorak

Crna kronika - događaj u Delnicama

U Delnicama se 27. siječnja dogodio napad na policajce. Naime, oni su zaustavili vozilo Delničana rođenog 1967. godine zbog počinjenog prometnog prkršaja. Tada je Delničan napao prvog policajca najevši mu ozljedu kontuzije palca, jer mu je želio uzeti dokumente iz ruke, te je nakon toga drugom policajcu pokidao svjetleći prsluk i udario ga u glavu.
Mora da je Delničanu bilo gadno kada su ga priveli u postaju. Ljudska težnja za osvetom i mašta dozvoljava dosta prostora da se smisli mogući scenarij. Ali budući da nemamo podatka je li se glavom zabijao u radijator ili je sve bilo po propisima, taj scenario ostavit ću neispisan.
Radije ću se osvrnuti na sam događaj i zamisliti kako je moglo biti.
Nakurčeni Delničan nakon što je izgubio 10 milja kuna na kladionici vozi kroz goranski sumrak. Ne staje na semaforu i grebe BMW neke politički važne osobe u Delnicama. Ta oštećena osoba histerično preko mobitela javlja prometnoj policiji «Ej zaustavite ovog gada u tom i tom autu.». Policajcima je dosadno i odluče se za malo akcije, uostalom Delničan je prekršio prometna pravila.
Uoče auto i zaustave ga.
«Vaše dokumente gospodine.» kaže prvi policajac. Delničan mu predaje dokumente ali ga živcira svjetljenje prsluka od drugog policajca. Ta svjetlost ga podsjeti na svjetla u Casinu, što ga tranzitivno podsjeti na njegov gubitak od 10 milja kuna i moguće zaduženje kod kamatara. Tako živčan Delničan gubi kontrolu i odluči uzeti dokumente policajcu. Izlazi iz auta i dok policajac na talky walkyju daje podatke, Delničan grabi papire iz njgovih ruku.
2Vrati mi papire, jego....» vrišti Delničan, a policajac odgovara:
«Smiri se , jeboo....» U uzajamnom guranju ljutiti Delničan policajcu nanosi kontuziju palca lijeve ruke. Čuvši jauke svojeg kolege i reagirajući na njegove pozive «Brankooo, interveniraj!!!» drugi policajac priskaće u pomoć, ali se Delnićan ne da smesti. Hvata drugog policajca za svjetleći prsluk, koji je uzrokovao njegov gubitak kontrole i jednim snažnim trzajem ga kida.
Psuje: «Ti i tvoj prsluk, jeboo....» Zatim u svojoj agresivnoj euforiji plasira udarac šakom policajcu u glavu. Policajci shvativši da s ovim Delničanom nema šale (možda radi u pilani???) primjenjuju metode prisilnog privođenja.....

- 12:14 - Komentari (1) - Isprintaj - #

29.01.2007., ponedjeljak

POMOĆ AUTISTIČNOJ DJECI

Vrijeme je karnevalskoga ugođaja u Rijeci, a samim time i trošenje većih količina novaca na subotnju zabavu. Da se ovogodišnje karnevalsko ruho ne bi svelo samo na maškarano ludilo, pozivamo sve sudionike Karnevalskoga bala 2007. godine da se svojim donacijama uključe u prikupljanje sredstava za kupnju i opremanje stambenoga objekta i radionica za rad s djecom koja boluju od autizma u dobi iznad 15 godina te za radno osposobljavanje i terapiju za osobe iznad 21 godine.
Udruga za skrb o autističnim osobama Rijeka koja je pokrenula projekt "AUTIZAM NE ZNAČI I BITI SAM" smatra da bi osobni prilog od najmanje 300 kuna ili 40 eura mogao uvelike pomoći autističnoj djeci i njihovim obiteljima na njihovom hrabrom putu da unesu promjenu u tešku stavrnost. Uplate možete izvršiti na poseban račun koji je ovom prilikom otvoren u Erste & Steiermarkische Bank d.d. Rijeka, kunske uplate u korist računa: Proračun Grada Rijeke br. 2402006-1837300005, za fizičke osobe 227765-matični broj-052, a za pravne osobe 217765-matični broj-052. Devizne uplate u korist računa: proračun Grada Rijeke br. 7001-00398519, za fizičke osobe 227765-matični broj-052, a za pravne osobe 217765-matični broj-052.
Stoga vas riječki gradonačelnik Vojko Obersnel poziva da svojim dragocjenim prilogom pomognete onima koji su zaslužili da budu potpomognuti jer nam uljepšavaju svakodnevne trenutke svojom kreativnošću i iskrenim osmijehom.

- 12:17 - Komentari (0) - Isprintaj - #

POSTOJI LI SINDIKALNA SVIJEST?

U Domu sindikata “Franjo Belulović” održana je konferencija za novinare povodom predstavljanja nove voditeljice regionalnoga ureda Nezavisnih hrvatskih sindikata. Nova je regionalna voditeljica Tanja Justić.
Nezavisni hrvatski sindikati reprezentativna su sindikalna središnjica u Republici Hrvatskoj, a dosad su uglavnom pokušavali zaštititi prava radnika.
“Rijeka je oduvijek bila grad štrajka, a sada je izgubila svoj žar. Smatramo da je Rijeka preko noći postala izgubljeni grad izgubivši desetke tisuća radnih mjesta” - istaknuo je dopredsjednik Nezavisnih hrvatskih sindikata Jadranko Vehar te upozorio da krivica leži na lokalnim vlastima koliko i na inerciji svakoga pojedinca zaposlenoga u riječkim poduzećima i malobrojnim tvornicama.
Sindikalisti veliki problem vide u nepostojanju Gospodarsko-socijalnoga vijeća kao što se to dogodilo u slučaju zaštite prava radnika u trgovačkom društvu “Parkovi i nasadi” te u odnosu Državnoga inspektorata prema sindikalnoj problematici.
Namjera Nezavisnih sindikata Hrvatske jest da putem otvaranja Regionalnoga ureda postigne bolju koordinaciju sindikata na ovom području te da na taj način djeluje na lokalne vlasti i poslodavce u borbi za položaj i prava radnika.
Kako riješiti malen stupanj sindikalne svijesti kod njegovih članova? Otvaranjem Regionalnoga ureda na puno radno vrijeme te dostupnost pravne službe svim sindikalnim članovima telefonskim putem.
Hoće li nova regionalna voditeljica Tanja Justić uspjeti probuditi Rijeku koja je, kako kaže dopredsjednik Jadranko Vehar, postala spavaonica, pokazat će vrijeme. No njezina obećanja da će se potruditi povezati svih 14 sindikata na ovom području oko zajedničkoga projekta kao i rješavanje jednoga od najvećih prioriteta- Zakona o minimalnoj plaći, daju nadu da će se prava radnika početi poštivati te da se malobrojna poduzeća, poput “3. maja” neće zatvoriti i zatvarati na uštrb ljudskih prava i prava radnika. Jer kako je nova regionalna voditeljica dodala “Nećemo se libiti javno prozvati one sindikate koji rade u korist poslodavaca, a ne zaposlenika.”

- 11:54 - Komentari (2) - Isprintaj - #

26.01.2007., petak

Severina u casinu

U Picasso casinu u Tower centru na Pećinama održana je konferencija za novinare Hrvatskoga narodnoga kazališta Ivana pl. Zajca povodom rada na projektu “Gospoda Glembajevi”.
Intendantica Mani Gotovac rekla je da je ovo najveći kazališni projekt u njezinom karijeri pogotovo zato jer je avangardni redatelj Branko Brezovec dekonsturirao ustaljenu krležijansku dramaturšku strukturu i ukinuo razliku između kvantitativnih i kvalitativnih Krležinih drama. Intendantica Gotovac smatra da su “Glembajevi” najbolja hrvatska drama koja se dosad izvodila u okviru nordijske dramaturgije te je Brezovčev preokret drame u dramsku kantatu revolucionaran potez u hrvatskom kazališnom svijetu.
Predstava ima mnogo više scenskoga pakla i čitava se drama premještaa iz salona u novi metafizički prostor, stoga nema posebne finalne poruke, već je konstruirana od mnoštva slika koji će gledatelji prepoznati sami za sebe- naglasio je redatelj Branko Brezovec.
Najveća atrakcija čitave predstave je Severina Vučković koja tumači ulogu barunice Castelli. Za nju je to veliki izazov kako sama kaže, a hoće li opravdati očekivanja javnosti i kulturne zajednice, upitno je s obzirom na, kako je i sama intendantica nekoliko puta spomenula, kompleksnu redateljevu avangardnu dramsku poetiku.
Ne treba zaboraviti ni da je dirigent u predstavi mladi i perspektivni Igor Vlajnić, a koreograf eminentni umjetnik Staša Zurovac.
Zbog čega je konferencija za novinare povodom trostruke premijere dramske kantate “Gospoda Glembajevi” organizirana u casinu nije nikome tko je ikada čitao Krležine drame bilo jasno, ali možda počnemo vjerovati intendantici Gotovac kada kaže da postoji poveznica između Glembajevih i kasina pogotovo ako kompleksnu ulogu Leonea glumi Mislava Čavajda poznat po ulogama u sapunicama.
A tek kako ćemo dobiti metafizičku interpretaciju najveće primadone Riječkog kazališta poznate po lakoglazbenim tekstovima koji se bave filozofijom ...čega...metafizika štikle ili Štulhofer imaš konkurenciju, ima i teologije u pjesmi Daaaalmaaaatinkaaaaa, ono prva je gospe pa ljubav... prava skolastika.

- 12:52 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Holokaust

Ako bilo koga danas upitate što znači riječ holokaust , svima će samo jedno pasti na um. Drugi svjetski rat, nevine žrtve, milijuni njih, židovi.
I mada mnogi i neće znati točno značenje same riječi svima je jasno o čemu se govori i što se tom riječju želi naglasiti.
Zašto spominjemo holokaust? Sutra, 27. siječnja je dan kada se u svijetu obilježava Međunarodni dan sjećanja na žrtve holokausta.
Možda mnogi ne znaju , riječ holokaust u izvornom značenju označava žrtvu paljenicu pri kojoj se spaljuje cijela životinja. Danas je to riječ kojom se označava genocid nad Židovima u 2. svjetskom ratu.
Ovih dana će se čovječanstvo opet prisjećati jednog od najgoreg razdoblja ljudske povijesti, prisjećat će se ogromne sramote i boli koju je danas teško uopće i pojmiti.
Sve je započelo još 1933. godine kada nacisti preuzimaju vlast u Njemačkoj i započinju s ostvarivanjem svojeg prvog cilja, iskorijeniti svaki utjecaj Židova u njemačkoj politici, ekonomiji i kulturi.
Danas nam zvuči kao scenarij znanstveno fantastičnog filma stvoren iz mašte najbolesnijeg uma, no istina je bila puno gora no što možemo zamisliti. Već te 1932. godine pokrenuta je preko radija i novina antižidovska kampanja, a u svim školama i na fakultetima uvedeno je pseudoznastveno "učenje o rasama" kao obavezni predmet. 15. rujna 1935. Židovi gube njemačko državljanstvo; ne smiju obavljati nikakvu javnu službu (što naročito pogađa intelektualce: znanstvenike, profesore, liječnike, odvjetnike, novinare itd) niti njihova djeca mogu pohađati javne škole; zabranjen je boravak Židova na javnim mjestima (parkovi, knjižnice, muzeji idr); zabranjeno je sklapanje braka između "arijevaca" i Židova kao i seksualni odnosi; zabranjeno je zapošljavanje "arijevaca" u kućanstvima Židova, itd.
Mnogi su Židovi emigrirali iz Njemačke i ostalih zemalja koje su prihvatile ovaj zakon. U samo 6 godina od 1933.-1939. iz Njemačke je od 500 000 Židova emigriralo njih 300 000.
Ubojstvo njemačkog konzula u Parizu u studenome 1938. poslužilo je nacistima kao povod za masovne nasilne akcije i odvođenje u logore , u povijesti je ta akcija poznata pod nazivom Kristalna noć. Od tada svi Židovi moraju obavezno nositi na svojoj odjeći jasno istaknutu Davidivu zvijezdu, a smiješta ih se nasilno u odvojene dijelove gradova, geta.
Od 1941. započinje masovno odvođenje Židova iz Njemačke i ostalih osvojenih zemalja . Deportira ih se na istok. Masovno ih se vlakovima vozi u logore i pri samom prijevozu tisuće njih umire.
„Konačno rješenje“ je izraz kojim se nacisti služe kada govore o daljnoj sudbini Židova.
Plan je na tajnoj konferenciji u Berlin-Wannseeu 20. siječnja 1942 izložio SS-ovac Reinhard Heyndrich, šef Sigurnosne policije i Sigurnosne službe. Hitler ga je ovlastio da plan sprovede u svim državama –plan da svi Židovi budu istrijebljeni. Prvi su na redu bili nesposobni za rad, njih je trebalo prvo ubiti. Oni koji su bili sposobni za rad razvrstani su u radne logore uz minimalne uvjete za preživljavanje da bi što prije umrli od gladi, bolesti i iscrpljenosti. No to nije bilo dovoljno brzo i uvode se metode masovnog ubijanja-plinske komore i strijeljanja.
U tu su svrhu osnovani novi logori, za razliku od onih radnih ovi su bili logori smrti. Neki od najpoznatijih su Auschwitz, Birkenau, Treblinka, Mauthausen, Majdanek, Sobibor, Izbica i drugi. Tek u rujnu 1944. godine Heinrich Himmler izdaje naređenje da se prestane s likvidacijama. Međutim, do oslobađanja od strane Saveznika još su desetine tisuća umrle u logorima od gladi i zaraza.
Princip likvidacije u logorima smrti bio je izuzetno okrutan i nama koji živimo u današnje vrijeme nepojmljiv. Dio deportiranih, najčešće žene, djeca i starci, pri dolasku u logore je odmah ubijen, dok je dio privremeno ostavljen na životu kao robovska radna snaga; dio bi umro od iscprljenosti, a ostali su kasnije također ubijeni. Židove su ubijali u plinskim komorama u prostorijama kamufliranim kao kupaonice s tuševima. To je omogućavalo da se prevarene žrtve same svuku, pa su im tako oduzete i odjeća i razne sitnice koje su još posjedovali. Nakon smrti, prije bacanja u peći za spaljivanje, čupani su zlatni zubi. Od zubnih proteza, nakita i prstenja dobiveno je 17 tona zlata.
I mada nakon svega ostaju u povijesti upisane velike brojke, svaka od njih jedan je život.
Po nekim podacima ukupni broj ubilenih Židova u holokaustu iznosi 4.581.200 ljudskih života.
Encyclopaedia Britanica procjenjuje broj žrtava na 5.700.000, a Encyclopaedia Judaica navodi brojku od 5.820.960.


- 12:16 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Čokoladna mafija

Opatijska policijska postaja privela je Kastavca rođenog 1980. godine koga su pronašli 25. siječnja u jutarnjim stanima na autobusnoj stanici u ulici Maršala Tita u Opatiji. On je u crnoj vreći imao slatkiše, espreso kavu i maslinovo ulje koje je otuđio iz skladišta hotela Admiral. Dio ukradenih stvari je prodao, a dio je koristio za vlastite potrebe. Ukupno je počinio štetu u iznosu od 1200 kuna.
Je li policija na tragu šećerne mafije i tko to kupuje slatkiše na crno. Imamo li ovisnike o čokoladi? Zašto je ne nabavljaju redovnim putem kad je legalna? Mnogo pitanja, malo odgovora.
Ali recimo hipotetički, zamislimo da je čokolada zakonom zabranjena poput marihuane. Onda bi imali nagli porast u kaznenim prijavama oko dilanja čokolade. Stopa kriminala bi se povečala, a likovi poput navedenog Kastavca bi bila češća pojava.
A tek koliko bi se kvaliteta čokolade pogoršala. U njoj bi s nalazili razni surogati koji bi nadomjestili kakaovac, pa bi te imali primjer da u čokoladi imate 0.5 % kakaa, dok bi većinu sadržaja činile razne štetne supstance smeđe boje, možda i organski ostatci (maštu prpuštam čitateljima). To bi, između ostalog, povećalo smrtnost ovisnika o čokoladi. Primjerice, ovisnik se navikne na ilegalnu «domaću» čokoladu koja se može naći na crnom tržištu, a onda mu recimo teta iz Švicarske, gdje je čokolada legalna budući je dio njhove tradicije,identiteta i folklora, donese pravu čokoladu i ovisnik umre od overdosea.
Također bi se povečao i broj vikend čoko turizma u Švicarskoj. Srednjoškolci se ne bi klali između maturalca Amsterdam ili Grčka, već Zurich ili.....
«Ej kamo ideš na maturalnu» pita jedan srednjoškolac, drugi mu odgovori «Na Kretu.»
«A šupci, mi idemo u Švicarsku!» poantira prvi
«Blago vama, znaš naša razrednica je konzerva i članica vlčadajuće stranke.»požali se drugi.
«Ah jadni vi, poslat ću ti razglednicu. Možda ti prošvercam kockicu prave švic čokolade.»
«Daj plizzz, dam ti 50 eura.» kleći drugi.
«Dogovoreno. Samo da prođem one maltezere na granici što njuhom otkrivaju čokoladu, stavit ću ju u rupe od ementalera.» domisli se prvi
«Odlična ideja!» zaključi drugi i pruži mu 50 eura.

- 12:07 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zaljevski zvuk večeras u 18:30 na SVIDU donosi

...razgovor sa perspektivnom grupom DNR, članovima Drum and bass horde Masa kru koji će najaviti njihovo događanje u Stereu. Zatim će Voljen i Gogi porazgovarati s organizatorima gitarijade, te će je ujedno najaviti (uz pokoju snimku sudionika), dok će butiga Surfer rosa opet ići sa svojom nagradnom igrom u kojoj će vam poklanjati bonove od 50 kuna za nabavku potrepština u njihovom dućanu.
Opet se pozivaju svi bendovi da dostave svoje snimke u redakciju Svid radija u Riječkom neboderu na šestom katu ili ponaosob Voljenu i Gogiju (čitaj-preko veze). Dakle večeras u 18:30 Zaljevski zvuk na 98,4 MHz-SVID radio.

- 12:05 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.01.2007., četvrtak

Europski tjedan prevencije raka vrata maternice

U povodu obilježavanja Europskoga tjedna prevencije raka maternice organiziran je stručni skup “Spriječimo rak vrata maternice” na Pravnom fakultetu u Rijeci, a videokonferencije istodobno su se održavale u dvoranama za udaljeni prijenos u Dubrovniku, Osijeku, Zadru i Zagrebu. Organizatori ovoga stručnoga skupa su Europska udruga za rak vrata maternice i udruga Nacionalni odbor za promicanje prevencije raka maternice, a predavači vodeći hrvatski liječnici iz područja liječenja ženskih bolesti.
Prvi europski tjedan prevencije raka vrata maternice održava se od 21. do 28. siječnja 2007. godine širom Europe u organizaciji Europske udruge za rak vrata maternice i u suradnji s europskim znanstvenim instituacijama, stručnim udrugama te udrugama bolesnica. Jedan od glavnih ciljeva obilježavanja ovoga tjedna je podizanje svijesti javnosti o raku vrata maternice.
Treba napomenuti kako je rak vrata maternice jedini rak koji bi mogao biti pobijeđen u Europi zahvaljujući kombinaciji učinkovitoga testiranja (PAPA obrisak) i uvođenja novih tehnologija, poput testiranja uzročnika bolesti, humanoga papilomavirusa (HPV) te cijepljenja protiv HPV-a. No svake godine u Europi 50 000 žena oboli, a 25 000 žena umre od ove bolesti zbog dvaju razloga: velika većina žena u Europi i dalje malo zna o raku vrata maternice ili o tome što bi trebale napraviti za njegovu prevenciju. Veliki prblem je i nedostatak PAPA obriska koji u 20 do 40 posto daje lažne rezultate. Treba napomenuti da kondomi ne štite žene od infekcije HPV-a u potpunosti budući da prijenos virusa ne ovisi o spolnom odnosu, već se može prenijeti i samo pri kontaktu genitalne kože i sluznice.
U Hrvatskoj na godinu od raka vrata maternice oboli 500 žena, a umre ih 200. Najrizičnija su skupina za obolijevanje žene u dobi od 25 do 64 godine, a samo kombinacija primarne i sekundarne prevencije, tj. cijepljenje i probir može osigurati učinkovitu zaštitu žena.
Osim edukativnih predavanja, uzvanici stručnoga skupa su imali priliku potpisati manifest “STOP raku vrata maternice” te na taj način dati doprinos prevenciji ove bolesti.
Današnjem otvorenju stručnog skupa u Rijeci nazočilo je 40 osoba, što je najviše od svih gradova u kojima se skup održava. Skupu su između ostalih nazočile dogradonačelnica Romana Jerković, Ksenija Linić, sveučilišne profesorice Snježana Prijić Samaržija, Daša Drndić i glumice Olivera Baljak i Edita Karađole. Uvodnu riječ, preko video linka, održala je Nada Čikeš-dekanica Medicinskog fakulteta iz Zagreba. Naglasila je da je prevencija, odnosno redovita kontrola, jedini lijek protiv raka. Također je spomenula nevladinu udrugu kojom predsjedava doktor Ante Čorušić koja želi na nacionalnoj razini stvoriti program provjere i evidencije koliko žena godišnje ide na ginekološki pregled, kakvi su im rezultati, a namjeravaju i stvoriti bazu podataka. U tu svrhu obećana su im financijska sredstva iz državnog proračuna za 2008. godinu za informatičke centre i kupnju aparata za tekuću citologiju u Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Splitu.

- 11:42 - Komentari (3) - Isprintaj - #

24.01.2007., srijeda

Stipendije na kredit, II. dio

U petak, u Aktualnih 45, na SVID radiju, ugušćujemo dvoje mladih ljudi koji će nam pojasniti Prijedlog davanja stipendija na kredit koji još uvijek razmatra Županija primorsko-goranska. Naši će gosti biti Vojko Braut, predsjednik Socijaldemokratske studentske unije Rijeka te Sandro Vizle, predsjednik mladeži HNS-a Ogranak u Rijeci.

Uvođenjem bolonjskoga procesa u hrvatski obrazovni sustav ne možemo ne primjetiti da se radi o vrlo kompleksnom procesu, tj. o projektu od najveće važnosti u hijerarhiji širega procesa europske integracije koji ima težinu značenja ne samo u edukacijskom, već i u općem socijalno-kulturnom, političkom, ali i ekonomskom kontekstu kako na globalnoj europskoj, tako i na razini pojedinačnih nacionalnih država.
Opći zajednički cilj Bolonjskoga procesa uz istovremeno puno uvažavanje različitosti u nacionalnim sistemima obrazovanja i sveučilišne autonomije je zajedničkim sudjelovanjem izgraditi otvoren i konkurentan europski visokoškolski prostor do 2010. godine što bi europskim studentima i diplomantima omogućilo nesmetano slobodno kretanje, sudjelovanje i zapošljavanje unutar tako uspostavljene, otvorene europske sveučilišne strukture, a koja bi kao takva istovremeno bila privlačna i zanimljiva i za neeuropske studente.
Danas je postotak visokoobrazovanog stanovništva u Hrvatskoj 12%, u odnosu na europskih 22%, što znači da u Hrvatskoj na 100 stanovnika studiraju samo 3 stanovnika.
Činjenica je da se sa Bolonjskim procesom mijenja sama paradigma sveučilišta koja je zadnje značajne i temeljne promjene doživjela početkom 19. stoljecća sa Humboltovim konceptom- modelom elitnog sveučilišta. To bi označavalo udaljavanje od principa klasične europske tradicionalne akademske kulture koja je u Europi, naravno kroz različite manifestne forme, prisutna već duže od devetsto godina te preuzimanje svojevrsnog američkoga modela u organizaciji sistema studijskih programa, i preko uvođenja spomenutog principa kreditnog bodovanja (ECTS) prilikom valorizacije studijskih obaveza.
Hoće li povlaštene stipendije na kredit moći osvijeliti poraznu sliku visokoobrazovanoga kadra u Hrvatskoj ili Sveučilište postaje tek jedan od subjekata korporativnog kapitalizma što utječe na promjene u samom karakteru sveučilišnog obrazovanja i sveučilišne institucije, čineći Sveučilište mjestom produkcije kontroliranog, određenoga broja stručnih kadrova jasno definiranog profila, ovisno o potrebama i zahtjevima tržišta.
Kao primjer davanja stipendija na kredit uzet ćemo Varaždinsku županiju koja je u suradnji s VABOM, od početka školske godine 2005. / 2006. počela provoditi projekt “Student”. Tako Varaždinska županija želi povoljnim, povlaštenim kreditima poticati, motivirati i omogućiti što većem broju mladih ljudi studiranje u zemlji i inozemstvu. Na taj način nastoji bitno povećati broj visokoobrazovanih kadrova što je osnovni preduvjet za brži razvoj županije i šire regije.
Da pojasnimo što je to povlašteni studentski kredit. Studentski kredit je namjenski kredit za pokrivanje osnovnih troškova studiranja redovnih studenata. Mogu ga koristiti studenti mlađi od 30 godina uz kamatu manju od 5%, u mjesečnim iznosima od 500 do 5000 kuna, ovisno o stupnju i lokaciji studija, a vrijeme korištenja je istovjetno trajanju redovnoga studija. Ukoliko potencijalni korisnici ili njihovi roditelji nisu kreditno sposobni iza njih svojim jamstvom staje Županija, tako da je jedini uvjet koji oni moraju ispuniti redoviti upis u narednu godinu odabranog studija, bez ponavljanja godine studija. Ovom klauzulom trebao bi se smanjiti i prosjek trajanja studiranja, a u Hrvatskoj se trenutno studira predugih 7,5 godina. Otplata kredita započinje tek po završetku studija i dobivanju zaposlenja u iznosu od 20 % prihoda.
Pravo na povlašteni studentski kredit ostvaruju svi redovni studenti preddiplomskih, diplomskih i poslijediplomskih studija, a on iznosi, za preddiplomske i diplomske studije na području unutar Županije od 500 do 1000 kuna mjesečno, izvan područja studiranja, a u Hrvatskoj od 1 000 do 2 000 kuna mjesečno te za studije u inozemstvu od 2 000 do 4 000 kuna mjesečno. Za poslijediplomske studije na području Hrvatske od 1 000 do 2 500 kuna mjesečno, a za studije u inozemstvu od 2 500 do 5 000kuna mjesečno.
Postupak dodjele povlaštenih kredita provodi se temeljem javnog poziva, a vrijeme korištenja povlaštenog kredita je broj godina jednak trajanju konkretnog redovnog studija. Prestanak prava na povlašteni kredit ovisi o završetku studija, odnosno o neispunjenju uvjeta za upis u narednu godinu. Obveza povrata povlaštenog kredita dospijeva istekom roka od šest mjeseci nakon završetka studija, osim ako je korisnik kredita nezaposlen, u kojem slučaju obveza povrata kredita dospijeva u roku od 15 dana od dana primitka prve mjesečne plaće. Obveza povrata kredita korisnicima koji ne ispune uvjete dospijeva u roku od 15 dana nakon gubitka prava na povlašteni kredit. Mjesečni obrok otplate kredita iznosi najmanje 20% od iznosa mjesečne plaće korisnika kredita, a najdulji rok otplate kredita za sve korisnike jednak je vremenu njegova korištenja.
Na tiskovnoj konferenciji riječke podružnice mladeži HNS-a koja se održala 15. siječnja Sandro Vizle istaknuo je da se mladež HNS-a bavi osnovnim problemima mladih, a to su obrazovanje, posao i stan pa su prvi njihov konkretni prijedlog oko poboljšanja obrazovanja u Rijeci bile stipendije na kredit. Naime mladi HNS-ovci smatraju da dosadašnji model stipendiranja u gradu, kao što smo već rekli, nije dobar budući stipendije dobivaju samo oni studenti s visokim prosjekom ocjena. Stipendijama na kredit bi se omogućilo i olakšalo studiranje svim studentima bez obzira na prosjek ocjena. Dakle svaki student kojemu nedostaje novac za kvalitetan studij uzeo bi kredit od banke po malim kamatnim stopama ne većim od 4.9% te bi nakon što pronađe posao taj kredit vraćao u roku od pet do deset godina.
Dr. Hajrudin Hromadžić, asistent na smjeru Medijski studiji na Institutum Studiorum Humanitatis (Fakultet za postdiplomski studij humanistike) u Ljubljani, smatra da zagovaranje intencije silaska sveučilišta sa povlaštenog i distanciranog pijedestala znanja te njegovo aktivno uključivanje u rješavanja problema u domenu živuće društvene problematike aludira i na određeni oblik kapitalizacije sveučilišta, njegove promjene u smjeru transformacije ka još jednom, značajnom subjektu u polju tržišne ekonomije. Autonomnost fakulteta je označavala primarno političku autonomnost, što je u osnovici uključivalo ekonomsku autonomnost, autonomnost u odnosu spram tržišno-kapitalističkih i gospodarstveno-funkcionalnih zakonitosti u ustroju društva.
Znače li povlaštene stipendije na kredit prilagođavanje institucija sveučilišta zakonitostima tržišnog, korporativnog kapitalizma i njegove funkcionalne logike, čime se sveučilištu oduzima njegovo temeljno poslanstvo, a to je autonomnost na osnovama znanstveno-argumentacijski utemeljene kritičke misli društva. Jer akademska institucija sveučilišta nastala je upravo iz potrebe i želje da kvalificirani pojedinci i znanstvenici mogu zauzeti kritičke stavove iz kojih bi mogla profitirati čitava zajednica kroz refleksivan prikaz njezinog aktualnog stanja.
Još jedno pitanje koje se postavlja. Može li se američki model kreditnih stipendija primjeniti na hrvatski društveni kontekst, budući su plaće u SAD-u kud i kamo veće nego u Hrvatskoj pa bi kreditirani student morao odvajati mnogo više od svoje plaće za povrat kamata te bi si time otežao kupnju stana i osnivanje obitelji. Također, koliko god se hvalili američkim sveučilištima, u primjeru Georga W. Busha, koji se baš ne iskazuje svojom inteligencijom i sposobnostima, a završio je vrhunsko sveučilište Yale samo iz razloga što njegova obitelj izdašno donira navedeno sveučilište, može se zaključiti da bogati imaju lakši pristup znanju i boljim poslovima koje im omogučava diploma takvog priznatoga sveučilišta. To još više produbljuje jaz između bogatih i siromašnih, a to je nešto čemu demokratsko društvo ne smije težiti, čak štoviše, mora smanjivati taj jaz i pokušati omogućiti jednake šanse za sve ljude.







- 13:46 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Metal omotnice ili potencijalni aktuališe

Image Hosted by ImageShack.us

U muzeju grada Rijeke 26. siječnja u 22 sata otvorit će se izložba “Sound and vision”. Riječ je o izložbi omotnica ploča i CD-a rock i pop glazbe koju su priredili Društvo za istraživanje popularne kulture iz Zagreba, Branko Kostelnik, Vanja Babić i Željko Marciuš. U flajeru kojeg sam dobio na današnjoj presici piše da su: “Omoti pop i rock glazbe, a posbice oni najartificijelniji, oduvijek privlačili pozornost opublike i stručne kritike. Stoga se mnogi od njih svrstavaju u red vrhunskih ostvarenja suvremene umjetničke scene, a njihovim vrednovanjem i prezentitranjem bave se brojne svjetske galerije i kustosi.”
Svakako se slažem s navedenom tvrdnjom, koja se, jasno, prvenstveno odnosi na omotnice Andy Warhola što ih je radio za Rolling Stonese, album Sticky fingers i za grupu Velvet Underground, poznati omot s bananom-peel and see.
Zašto o ovome pišem? Omoti ploča su uzrokovale moj interes u muziku, pogotovo Heavy metal, a taj interes ne jenjava niti dan danas. Međutim, taj omot, uzročnik moje “Quest for metal” nije rad nekog priznatog umjetnika, čak niti ne znam tko je autor. Dakle riječ je o omotu ploče “Number of the beast" grupe Iron Maiden. Naime, za vrijeme novogodišnje kupovine u robnoj kući Ri na kraju 1982. godine, šećući se kao dijete od šest godina dućanom s pločama, primjetio sam omotnicu kakvu nikada nisam vidio do tada. Stripovski crtež, pun boja, ali ne nakakvo diznijevsko milo stvorenje, već raščerupani ispečeni demon koji koncima upravlja samim vragom , a oko nijh vatra, dim i neka sitna crna bića (????). Odmah sam htio tu ploču. Ipak, bilo je problema uvjeriti majku da je baš heavy metal bend sa sotonističkom ikonogrfafijom upravo ono što treba razvoju njezina djeteta.
No, zbog mojih gnjavljena i ostalih dječjih strategija, popustila je pa sam ploču dobio kao novogodišnji dar uz potpise ostalih članova šire obitelji.
Tako sam zavolio metal preko omotnica za ploče i u budučnosti sam mnogo albuma kupio upravo zbog uzbudljivih, demonskih -stripovskih omotnica.
Bez obzira što se mnogi posprdno odnose prema metal omotniocama, po mom mišljenju one su jedne od onih koje kod adolescenata, ali i odraslih ljudi (pogotovo fanova SF i horor stripova) izazivaju najviše pažnje. Sumnjam da se u ikojem drugom muzičkom pravcu toliko pažnje posvećuje omotnicama i da se albumi kupuju baš zbog omotnice kao što je slučaj kod metala. Možda te omotnice jesu stereotipne (lubanje, đavoli, raspadajući leševi), ali pale!
Vrijedi svakako izdvojiti omot albuma Ride the lightnin grupe Metallica, albuma Peace sells but whos buying grupe Megadeth, albuma South of heaven grupe Slayer, Danzg III koju je uredio dizajner Aliena, slavni Giger (između ostalog napravio je omotnicu za Emerson lake i palmer, koji eto nisu metal, ali iznimka potvrđuje pravilo) itd...
Stoga, ova izložba će svakako biti uzbudljiva, ali s obzirom na viđeno na flajeru biti će previše općih mjesta u rock omotnicama, od navedenih Stonesa, Velveta, pa do Bowiea, Roxy Musica, dok bi pravi izazov bila izložba metal omotnica.
Nakon otvorenja izložbe slijedi nastup riječke grupe Sjekire. Nisu metal, ali oni su jedan od rijetkih bendova sa pjesmama koje se “lijepe” na prvo slušanje. Neka vrsta kombinacije Jon Spencera, Lou Reeda i Sonic Youtha. Bit će zanimljivo vidjeti ih kako buče u prostoru muzeja.

- 13:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

23.01.2007., utorak

Aktuališe

Danas je održana 62. sjednica gradskoga Poglavarstva. Prva točka dnevnog reda bavila se prijedlogom programa i provedbenog plana dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije na području Grada Rijeke za 2007. godinu.
Na temelju natječaja taj posao će i ove godine obavljati tvrtka Dezinsekcija. Jedini problem s glodavcima javlja se na rubnim područjima grada zbog neurednih odlagališta otpada. Posebno je istaknuta opasnost od pojave Tigrastog komarca, koji je opasniji od običnog, a prisutan je u svim krajevima Hrvatske, osim u Rijeci i okolici, valjda zbog uspješnog djelovanja Dezinsekcije koja poduzima sve moguće mjere da se Tigrasti komarac ne bi pojavio u Rijeci. Ukupni troškovi za dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju iznosit će 2 milijuna i 190 tisuća kuna.
Naglašeno je da nema definiranoga zakonskog rješenja koje bi sve obvezalo da provode dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju pa svaki upravitelj zgrade treba sklapati ugovor, stoga je Poglavarstvo odlučilo iz proračuna financirati dio potreba, a od odjela Gradske uprave za komunalni sustav se očekuje da se u idućih šest mjeseci dogovori s upraviteljima zgrada oko sufinanciranja dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije.
Gradonačelnik je dodao da se treba provjeriti da li svi koji su obvezni provoditi dezinfekciju, dezinsekciju i deratizaciju to i provode.
Druga točka dnevnog reda bavila se financiranjem osoba s posebnim potrebama, odnosno skrbi i prijevozu petero djece u centar za odgoj osoba s posebnim potrebama u Kraljevici. Za tu potrebu će se izdvojiti 85 tisuća kuna. Romana Jerković i Vojko Obersnel su prigovorili ministarstvu što navedeni centar u Kraljevici tretiraju kao bilo koju obrazovnu ustnovu te ne plaćaju djeci s posebnim potrebama prijevoz za vrijeme praznika, iako je toj djeci potrbna skrb i u to vrijeme budući su njihovi roditelji zaposleni. Stoga i ovaj put Poglavarstvo uskaće se svojim proračunskim sredstvima za ono što je ministarstvo trebalo platiti.
Nastavilo se sa socijalnom tematikom. Odlučeno je da će se za potrebe zapošljavanja glazbenog terapeuta koji će raditi s djecom oštećena sluha i govora u Centru za rehabilitaciju Slava Raškaj, Grad izdvojiti 51 tisuću kuna.
Zatim je odlučeno da će se za financiranje nužnog smještaja 450 osoba koje si ga ne mogu priuštiti izdvojiti 80 tisuća kuna. Budući je istekao ugovor Crvenom križu koji je od 2005. godine vodio organizaciju i vođenje nužnog smještaja odlučeno je da će se ugovor produžiti.
Vojko Obersnel je naglasio da u cijeloj državi, jedino Rijeka ima nužni trajni smještaj za osobe koje si ga ne mogu priuštiti, dok ostali gradovi imaju samo prenočišta.


Danas je u Policijskom domu u Rijeci načelnik Policijske uprave Primorsko-goranske županije Oliver Grbić krenuo s izvještajem rada policijske uprave za proteklu 2006. godinu.
Robert Jurašić iz odjela za praćenje javnoga reda i mira te prometa rekao je da je u protekloj godini bilo 2 434 slučajeva remećenja javnoga reda i mira što je za 1% manje nego u 2005. godini što znači da je 2006. godina bila sigurnija. Aktivnost policije bila je pojačana za 20%, a pohvalno je što se broj maloljetnika kao sudionika u prekršajnim djelima smanjio za 41 prekršaj te je za 5% manje alkoholiziranih maloljetnika kao sudionika u prekršaju. Prometne nesreće smanjile su se za 2% čemu je doprinijela bolja percepcija javnosti, a najugroženije su točke i dalje samo središte Rijeke te autocesta Rijeka-Zagreb. Najčešći uzroci najtragičnijih nesreća su neprimjerena brzina vožnje, vožnaj u alkoholiziranom stanju, vožnja prije stjecanja prava te nadasve opasna, devijantna vožnja.
Što se tiče graničnih poslova, preko graničnih prijelaza u Primorsko-goranskoj županiji, u oba smjetra prešlo je 11 milijuna ljudi što je za 2,6 posto više nego u 2005. godini, a bilježi se i porast putnika u zračnom prometu. Illegalno je granicu htjelo prijeći 411 osoba ponajviše osobe iz Srbije, Albanije, Makedonije, BiH te Turske. Razlog pokušaja illegalnoga prelaska je ekonomske prirode, tj. rad u nekoj od država Europske unije.
U 2006. godini počinjena su 6 632 kaznena djela, a 5 103 kaznenih djela je riješeno. Krvi i seksualni delikti su u opadanju, no zabrinjavajući je rast gospodarskoga i organiziranoga kriminala koji je čak 70% veći u protekloj godini.
Kao što ste mogli primjetiti u našim redovitim izvještajima s tiskovnih konferencijama MUP-a, najviše je kaznenih djela bilo u domeni općega kiminaliteta (imovinski kriminal). Nasilničko ponašanje u obitelji je u porastu, obavljeno je čak 684 intervencija.
Zlouporaba droga je u opadanju, jednau je osoba preminula od predoziranja te je zaplijenjeno 13,2 kg heroina, 5 kg marihuane te 2 000 tableta ecstasyja.
Za kraj samoga izvještaja rada Policijske uprave Primorsko-goranske županije načenik Oliver Grbić drži da je Policijska uprava zadovoljila gotovo u cijelosti svoje planove te je čak 77% kaznenih djela razriješeno što je najbolji rezultat u posljednjih 15 godina. Ono što je zasigurno bilo presudno za ocjenu stanja sigurnosti je percepcija građana o sigurnosti- istaknuo je načelnik Grbić. Posebno je zadovoljavajuća činjenica opadanja broja maloljetnika kao sudionika u prekršajnim slučajevima.
No na Policijskoj upravi ipak leži odgovornost u tri vrlo teška slučaja, a to su likvidacija Domagoja i Hrvoja Lešića, prometna nesreća u kojoj su stradale sestre Filipović te ekspolozija ugostiteljskoga objekta “Meduza” u Rijeci. U suradnji s oformljenim timovima stručnjaka iz PU Primorsko-goranske županije i Ministarstva unutarnjih poslova, intenzivno se radi na rješavanju tih slučajeva.
U narednoj godini više će se pažnje posvetiti rješavanju organiziranoga kriminala, sprječavanju zlouporabe droga te imovinskoga kriminala kao i povećanje nadzora na crnoj točki prometa- autocesti Rijeka-Zagreb kao i sprječavanje illegalnih migracija.

- 12:43 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Napad Tigrastih komaraca



Nakon što su se proširili po cijeloj Hrvatskoj i građanima ispijanjem krvi unjeli virus s još zasad nedefiniranim posljedicama, ali koje, kažu stručnjaci, mogu biti pogubne po tjelesni i duševni život, Tigrasti komarci prijete Rijeci, obavjestilo je gradsko poglavarstvo novinare na današnjoj 62. sjednici.
Naime, postoji opasnost da se navedeni komarci poput slijepih putnika ukrcaju na neku brodsku liniju, te se kriomice ušuljaju u Rijeku. Opasnost je tim veća što je Rijeka najveća hrvatska luka i ima najveći brodski promet, pa je za očekivati da će Tigrasti komarci napraviti invaziju na Rijeku u mnogo većem broju nego što su to do sada učinili u nekim drugim krajevima jedine nam domovine.
Ali građani ne brinite se! Tvrtka dezinsekcija je obećala da će čvrsto, stameno i nepokolebljivo stajati na prvoj crti bojišnice kod lučkih terminala i neće dozvoliti niti jednom Tigru od komarca da uleti u naš grad. Stoga su od grada dobili 2 milijuna i 190 tisuća kuna da bi se što bolje opskrbili sprejevima i ostalim najmodernijim oružjem za masovno uništenje komaraca.
Jedino pitanje koje ostaje u zraku jest što će reći SAD predsjednik George W. Bush koji je u načelu protiv savke vrste oružja za masovno uništenje, pa će biti i protiv sprejeva najmenjenih ubijanju Tigrastih komaraca. Da li će iz tog razloga svrstati Hrvatsku, odnosno grad Rijeku pod osovinu zla (jer se ostatak Hrvatske pokazao tolerantnim prema Tigrastim komarcima, što vjerojatno zadovoljava Bushevu ideju širenja demokracije i tolerancije) ostaje tek da se vidi, ali svakako građani, nemojte ostavljati staru vodu po svojim vrtovima, portunima, već praznite bačve, noćne posude, bez obzira što George W. Bush govori i želi.

- 11:02 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.01.2007., ponedjeljak

Mićo Antolović u utorak oko 11:45 sati, na SVID radiju, 98,4MHz, govori o ekološkim problemima vezanim za urbani razvoj Rijeke

Prije 61. sjednice gradskoga Poglavarstva održane 16. siječnja 2007. godine stigao je dopis Riječkoga ekološkoga pokreta u kojemu izražavaju neslaganje s urbanističkim planom gradskoga područja Lukovići-Brašćine-Pulac zbog uništavanja borove šume na južnom vrhu brda Katarina radi izgradnje ceste i zbog neprihvaćanja primjedbi koje su iznijeli građani. Članovi poglavarstva pak ističu da je 70% primjedbi građana prihvaćeno pogotovo onih koji se odnose na izbacivanje zatvora iz urbanističkoga plana čije je izbacivanje izglasano peticijom koju je potpisalo 1272 građana.
Na terenu Lukovica, Brašćine i Pulac koji je površine 136 hektara neće se graditi višekatnice, već će se gradnja očekivanih 2 000 stanova temeljiti na obiteljskim kućama ili manjim stambenim kompleksima te će se gustoća naseljenosti s 18 stanovnika po hektaru povećati na 44 stanovnika. Stanovi će biti namijenjeni mladim ljudima i onima srednje dobi te će se graditi i mikro centar koji će sadržavati objekte uslužnih djelatnosti poput Doma zdravlja, policijske stanice, vrtića, Doma kulture i sportsko-rekreativnog centra dok će se Dom za maloljetne delikvente, zbog pritužbi građana, smjestiti na rubnom području.
Iako je gardonačelnik Vojko Obersnel istaknuo zadovoljstvo što se urbanistički planovi donose uz suradnju građana, Riječki ekološki pokret smatra da će se stambena zona graditi upravo na prostoru velike borove šume na jžnome vrhu brda Katarina koje bi bilo idealna pozicija za gradnju rekreativnoga centra, šetnice, restorane-spomen područke na riječku bitku u Drugome svjetskom ratu. Usvajanjem urbanističkoga plana, zelena površina se suzila na trokut na križanju dviju cesta veličine 30 puta 30 metara što je, smatraju iz Riječkoga ekološkoga pokreta, nedopustivo te ne vide stručne razloge zbog čega bi se gradnja cesta i stanova morala baš tamo odvijati.
Isto tako, Riječki ekološki pokret ne slaže se s gradnjom cesta previđenu urbanističkim planom te će u veljači od vijećnika tražiti neizglasavanje Gradskoga urbanističkoga plana koji se odnosi upravo na ovu točku, a i brisanje četvrte ceste koja nije prolazila borovom cestom smatraju neutemeljenim potezom pa će uz zahtjev za neizglasavanje urbanističkoga plana Gradskom vijeću priložiti i peticiju koju je potpisalo 4 500 građana.
Jedna od odluka s kojom se Riječki ekološki pokret ne slaže je i odluka da se centralni stadion s Kantride prebaci na Rujevicu. Navodno bi stadiona na Kantridi trebao imati još pomoćna dva stadiona za koja su iz Riječkog ekološkoga pokreta našli mjesto, a izjava Milorada Miloševića da je gradnja novoga stadiona jeftinija varijanta koja stoji samo 15 milijuna eura nije opravdna jer takva gradnja stadiona stoji najmanje 80 milijuna eura, a doradnja stadiona na Kantridi stajala bi mnogo manje. Izuzetna lokacija centralnoga stadiona na Kantridi mogla bi postati svjetska atrakcija, drže u Riječkom ekološkom pokretu. Osim toga na tiskovnoj konferenciji županijskog HNS održanoj 22. siječnja, stranke koja je dio vladajuće koalicije u gradu Rijeci, dožupanica Nada Turina Đurić je izrazila neslaganje s izgradnjom stadiona na Rujevici te ga smatra ekonomski neisplativim i prevelikim da bi bio popunjen bar 200 dana godišnje, što je minimum da bi stadion opravdao sredstva uložena u njega. Međutim gradska vlast, u kojoj sudjeluje i HNS, je potpisala jamstva UEFA-i da će se stadion izgraditi u slučaju da Hrvatska dobije domaćinstvo Europskog prvenstva u nogometu. Dakle, postavlja se pitanje smatra li gradska vlast da Hrvatska neće dobiti domaćinstvo, pa potpisuje jamstva da bi održala dobar odnos s Hrvatskim nogometnim savezom, ili unutar koalicije ima različitih mišljenja oko stadiona, ili su ove priče momentalno podilaženje građanima (potencijalnim biračima) koji su nezadovoljni skandalom oko gradnje dvorana za Svjetsko prvenstvo u rukometu.
Ipak vratimo se Riječkom ekološkom pokretu. Naime, često se zaboravlja da su oni bili jedni od inicijatora, uz Društvo povjesničara umjetnosti, očuvanju starih lučkih skladišta (Metropolis), koja su bila predviđena za rušenje. Grad je odbio srušiti skladišta tek nakon što je Društvo povjesničara umjetnosti poslalo dopis Mađarskom ministarstvu kulture koje je izvršilo pritisak na Grad, te je poglavarstvo odlučilo sačuvati skladišta.
Je li Riječki ekološki pokret poduzeo sve što se moglo poduzeti ne bi li se Gradski urbanistički plan poboljšao ili eventualno promijenio reći će nam Milivoj Antolović.

- 13:00 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Aktuališe

Danas je u Salonu Grada Rijeke održan prijam za istaknute prosvjetne djelatnice, dobitnice najviše državne nagrade „Ivan Filipović“ koju dodjeljuje Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Ove je godine dodijeljeno 16 godišnjih nagrada „Ivan Filipović“, a među njima i trima Riječankama:

1. JADRANKI CUCULIĆ- odgajateljici Dječjeg vrtića Rijeka, Podcentar Kvarner, za područje predškolskoga odgoja
2. KATI RONČEVIĆ- učiteljici razredne nastave Osnovne škole Kozala, za područje osnovnoga školstva
3. DR.SC. MARIJI RIMAN-Učiteljski fakultet Sveučilišta u Rijeci, za područje znanstvenoga i stručnoga rada

Gradonačelnik Vojko Obersnel istaknuo je zadovoljstvo što su ak tri dobitnice državne nagrade iz Rijeke te naglasio da iza nagrade stoji dug rad, trud i odricanje prosvjetnih djelatnica koje je prepoznalo i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Predsjednica Gradskog vijeća Dorotea Pešić-Bukovac, članica Poglavarstva zadužena za područje odgoja i školstva te pročelnica Odjela gradske uprave za odgoj i školstvo Branka Renko Silov zahvalile su se dobitnicima nagrade te naglasile da odgajati djecu nije lak posao pa im stoga čestitaju na trudu koje su uložile ne bi li došle do ove nagrade.
Prosvjetari su često samozatajni, primjetila je Edita Stilin koja je i sama prosvjetna djelatnica, no nadodala je da Grad Rijeka uvijek prati svoje prosvjetne djelatnike te im redovito odaje priznanja za njihov rad što se za sadašnjega ministra znanosti, obrazovanja i športa Dragana Primorca ne bi moglo reći s obzirom da zanemaruje Svjetski dan učitelja kojemu je prethodna Vlada davala veliki značaj.
Dobitnica nagrade dr.sc. Marija Riman zahvalila je Gradu Rijeci na organiziranome prijamu te drži da će ova nagrada samo pridonijeti poboljšanju odgoja djece. Riman je upozorila da bi resorno Ministarstvo trebalo imati više razumijevanja za prosvjetnu djelatnost te istraživački rad jer to pridonosi kvalitetnom obrazovanju djece kao i poboljšanju znanstvene misli u državi.
„Drago mi je da se lijepe stvari događaju, a ova je nagrada veliki poticaj svima nama koji predano radimo s djecom i mladima“- rekla je učiteljica Kata Cuculić i zahvalila se gradonačelniku na srebrnim medaljonima s likom sv. Vida koje je uručio dobitnicima nagrade kao znak zahvale za trud koji ulažu u svoj kontinuirani rad.
____________________________________________________

U prostorijama udruge Drugo more danas je održana konferencija za novinare povodom prvog ovogodišnjeg Art & Clubbinga. To je projekt navedene udruge s kojim je ona započela još 2002. godine s namjerom da građanima Rijeke predstavi suvremenu kulturu.
U sklopu Art & Clubbinga održat će se dvije predstave 25. i 26.siječnja te nastup DJ-eva u Bum-baru, kafiću u neposrednoj blizini FINA-e. Riječ je o predstavama “Točka” Vilima Matule i “Lady Macbeth infurio” Marjane Krajač i Selme Banich.
U predstavi “Točka”, koja će se odigrati 25. siječnja na velikoj sceni HKD-a, Vilim Matula istražuje izvedbenu interpunkciju socijalnosti: ekstrovertni kod na osnovu kojega razumijemo neizgovorena raspoloženja, stavove, lojalnosti, netrpeljivosti, bliskosti, otpore, strasti, strahove i namjere. Ta predstava je proglašena za jednu od najboljih hrvatskih predstava prošle godine.
Predstava “Lady Macbeth infurio”, koja će se odigrati 26. siječnja u HKD-u je spoj opere i suvremenoga plesa. Autorice upotrebljavaju dekonstrukcije opernog materijala kako bi krirale novu platformu za istraživanje. Njihova Lady Macbeth sa sobom nosi nešto vampirskog, nešto od fragmentarne kreature koja je dijelom “na onoj strani” i nešto od mitske Kimere.
Plesni dio događanja odvit će se u Bum-baru. Publiku će rasplesati DJ Fluid 51 & Rollis Bee. Puštat će se starija klupska muzika poput hip-hopa, funka, berak beata i techna. Navedeni dvojac inače pušta muziku u emisiji Art of mixing koji ide subotom u 22 sata u sklopu programa Priključak na Radio Rijeci.
Cijene ulaznica su 45 kuna dok je za studente i đake 25 kuna, a moći će se kupiti na kartomatu ili sat vremena prije početka predstave u HKD-u. Plesni program u Bum-baru je besplatan.

- 11:41 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.01.2007., petak

Aktuališe

Danas je u PBZ, podružnica Rijeka, predstavljena prva tranša komercijalnih zapisa u iznosu od 40 milijuna kuna, a ukupno izdanje dviju tranši iznosi 100 milijuna kuna.
Rijeka promet je prvo gradsko poduzeće u Hrvatskoj koje izdaje komercijalne zapise.
Gradonačelnik Vojko Obersnel je rekao da je ovo jedan od niza gradskih razvojnih programa zacrtanih za idućih četiri godine. Zahvalio se PBZ-u na uspješnom obavljenom poslu u izdanju prve tranše municipalnih obveznica i vjeruje da će biti jednako uspješni prilikom izdavanja komercijanih zapisa.
Naglasio je da se Rijeka odlučila za ovakav oblik financiranja jer je lider u državi u primjeni novih oblika financiranja. Dodao je da je danas grad Rijeka po svim podacima, osim po broju stanovnika, drugi grad u Hrvatskoj što mnogo govori o riječkom gospodarstvu. Osim toga Rijeka ima najveći državni proračun poslije Zagreba.
Izdavanjem komercijalnih zapisa i nakon njih korporativnih obveznica riješit će se prometni čvor izazvan sve većim brojem vozila na cestama.
Izdavanje prve tranše komercijalnih zapisa je prvi korak u pokretanju investicijskog ciklusa vrijednog 300 milijuna kuna.
Opet je iskoristio priliku za kritiku Vlade pa je kazao da grad koristi nove oblike financiranja, ne zbog ograničenoga kreditnog potencijala grada, već zbog represivnoga odnosa Vlade spram lokalne samouprave čime ona direktno onemogućava razvoj iste.
Zatim se osvrnuo na municipalne obveznice te je obavijestio nazočne novinare da su isplaćened prve kamate kupcima obveznica, a da će sljedeće biti isplaćena za šest mjeseci.
Prihodom od komercijalnih zapisa i korporativnih obveznica gradit će se garažni terminal i kolodvor na zapadnoj žabici sa 18 perona i 1000 parkirnih mjesta, a vrijednost investicije iznosi 114 milijuna kuna, nova garaža Zagrad B sa 308 parkirnih mjesta u vrijednosti od 43 milijuna kuna, druga faza izgradnje ulice Ivana Pavla II koja će koštati 4 milijuna i 900 tisuća kuna, tunelski priključak na cestu D-404 čija se vrijednost procjenjuje na 23 milijuna kuna, kružno raskrižje “Parkovi” na Škurinjima ukupne vrijednosti od 8 milijuna i 100 tisuća kuna, Gradska sabirna prometnica 233 na Srdočima čija će izgradnja koštati 23 milijuna kuna i žuipanijska prometnica Ž 50-25 čija se vrijednost procjenjuje na 70 milijuna kuna.
Najavljeno je izdavanje korporativnih obveznica za srpanj ili rujan, a idući tjedan u Zagrebu će se predstaviti komercijalni zapisi potencijalnim investitorima. Najveći interes se očekuje od investicijskih fondova i banaka.


Na redovitoj tiskovnoj konferenciji MUP-a dan je pregled najistaknutijih provalnih krađa. Pa je tako 17. siječnja u Ulici Riva nepoznati počinitelj provalio u automat klub «Ri» i otuđio novčani iznos od 45 000 kuna.
U popodnevnim satima 11. siječnja nepoznati počinitelj provalio je u improviziranu garažu, u obiteljskoj kući na Spinčićima, otuđivši veću količinu mehaničarskoga i električnoga alata oštetivši vlasnika kuće, Krčanina rođenoga 1969. godine za iznos od 15 000 kuna. A jučer oko 1.30 sati, na benzinskoj postaji u vlasništvu tvrtke «Europetrol» na Martinkovcu, dva nepoznata počinitelja otuđila su cigarete, boce alkoholnih pića te uništili monitore, tipkovnice i stakla pričinivši štetu u iznosu 13 000 kuna.
Sinoć oko 19.40 sati, u «Prvoj sportskoj kladionici» u Lovranu nepoznati i maskirani počinitelj počinio je kazneno djelo provaljivanja prijetivši djelatnici, Opatijki rođenoj 1965. godine, nožem i otuđivši, za sada neutvrđen novčani iznos.
To se tiče prometnih nesreća na području Primorsko-goranske županije za jučerašnji dan, zabilježeno je 11 prometnih nesreća. Sinoć oko 23.45 sati J.L rođen 1986. godine iz Kraljevice upravljao je osobnim automobilom marke Audi 100 registarskih oznaka RI 474 JH u smjeru Bakra. Na kružnom prijelazu izgubio je kontrolu nad vozilom, udario u kameni usjeka te se prevrnuo na krov automobila. Putnik iz vozila V.K. rođen 1984. godine iz Kraljevice, hospitaliziran je na KBC-u Sušak radi frakture stopala desne noge, a zadržan je na traumatološkom odjelu bolnice. Vozač je napustio mjesto nesreće, ali je naknadnim uvidom utvrđeno da je vozač imao 0.63 promila alkohola u krvi.
Što se tiče ubojstva hrvatske državljanke rođene 1922. godine, a čije je tijelo pronađeno 17. siječnja u obiteljskoj kući, utvrđeno je obdukcijom da je smrt iste nastupila nasilno, usred udarca u glavu. Predmet kojim je nepoznati počinitelj zadao smrtonosni udarac starici još nije poznat, a Policijska uprava Opatija u koordinaciji s nadležnim Državnim odvjetništvom i istražnim sucem radi na otkrivanju identiteta počinitelja, a zbog čega je obavila je nekoliko informativnih razgovora i poligrafskih ispitivanja na više osoba.


U Velikoj sali Doma stranaka održana je konferencija za novinare, koalicije HoćuRi! pod nazivom «Neprofesionalni pristup organizaciji Svjetskog rukometnog prvenstva». Predstavnicima koalicije nije jasno zbog čega Rijeka nije dobila organizaciju Svjetskoga rukometnoga prvenstva s obzirom da je dala garanciju na postojeće sportske objekte i dvorane, a drugo se navodno nije ni tražilo. Službena dokumentacija koja je Gradu Rijeci dostavljena su samo tri poruke elektronske pošte, u prvoj se Rijeci daje upitnik, u drugoj se najavljuje dolazak inspekcije, a u trećoj se otkazuje sastanak koji je već bio dogovoren. Niti u jednom trenutku nisu dostavljeni kriteriji prema kojima bi se Rijeka trebala ravnati te eventualno uskladiti svoje postojeće sportske kapacitete. Riječka Dvorana mladosti koja raspolaže s otprilike 3 000 mjesta oduvijek je bila mjesto okupljana vrhunskih sportaša i domaćin mnogih svjetskih prvenstava i nije jasno zbog čega Hrvatski rukometni savez nije izričito naglasio potrebu izgradnje novih sportskih objekata. Dogradonačelnik Rijeke Đani Poropat upozorio je da je još jednom politika stala ispred interesa građana Hrvatske i da je žalosno što je Rijeka koja ima dugu rukometnu tradiciju izgubila domaćinstvo Svjetskoga rukometnoga prvenstva.
Očigledno je da će neki drugi gradovi poput zagreba dobiti domaćinstvo na temelju simulacije novih sportskih objekata, što je sam predsjednik Hrvatskoga rukometnoga saveza Željko Kavran priznao, a što je gotovo nevjerojatno s obzirom da Rijeka već ima potrebitu infrastrukturu. Cilj izgradnje novih sportskih dvorana trebao bi biti da novoigrađene dvorane i nakon Svjetskoga rukometnoga prvenstva budu posjećene- drži Poropat i ističe da Željko Kavran nije ništa učinio na planu izgradnje dvorane.
Predstavnici koalicije HoćuRi! smatraju da je kažnjavanje Rijeke i nedavanje domaćinstva prvenstva pljuska sportašima-rukometašima jer grad koji će se kandidirati za Mediteranske igre može organizirati Svjetsko rukometno prvenstvo.
Riječka Gradska uprava učinila je sve što se moglo učiniti i što se od nje tražilo, a nije čak ni dobila odgovor zbog čega joj je domaćinstva prvenstva odbijeno stoga ne snosi odgovornost za ovu sportsku i političku sramotu.
Je li izgradnja novih sportskih dvorana predviđena državnim proračunom, je li organizacija Svjetskoga rukometnoga prvenstva politička igra Hrvatskoga rukometnoga saveza i njegovih čelnih ljudi- Gobca i Kavrana i zagrebačkoga gradonačelnika Milana Bandića ne bi trebalo biti bitnije od interesa građana i hrvatskoga sporta. Predstavnici koalicije HoćuRi! Pitaju se kako će Hrvatska ući u Europsku uniju kada se unutar države njezini vodeći ljudi ne mogu dogovoriti što im je bitnije- građani ili politika.


Na tiskovnoj konferenciji održanoj danas u Uredu gradonačelnika grada Opatije sudjelovali su Jan Bernd Urban i gradonačelnik Amir Muzur. Predstavili su rezultat njihova nedavna posjeta dr. Otto von Habsburgu u Njemačkoj. Naime, Otto von Habsburgu je pristao biti kum projektu «Opatija grad muzej», a za uszvrat on će biti predložen za počasnog građana Opatije.
Von Hausburg će 27. travnja 2007. u hotelu Miramar otvoriti izložbu «Habsburgovci u Opatiji».

- 13:33 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Sindrom zaljevskog zvuka večeras u 18:30 na SVIDU

Večeras u Zaljevskom zvuku možete poslušati razgovor sa grupom Soul Damage.
Glazbena butiga Surfer Rosa će u nagradnoj igri dijeliti bonove od 50 kuna koje možete iskoristiti za nabavu proizvoda poput žica, trzalica i kablova, dok će Gogi i Voljen dijeliti karte za muzička događanja u Palachu i Big Rock Mami.
Sve će biti popraćeno izvrsnom muzikom još izvrsnijih riječkih bendova, pa ako želite da se vaše snimke čuju na radiju donesite svoje CDeje i slične nosaće zvuka u redakciju SVIDa na šestom katu Riječkog nebodera.

PS - Tijekom današnjeg poslijepodneva na radio SVIDU 98,4 MHz možete poslušati razgovor s Massimom Savićem. Vjerojatno će se slušateljima djeliti karate za njegov večerašnji koncert.
- 12:50 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Izbore u srbiji komentira za SVID Petar Janjatović

Danas između 12 i 13 sati na 98.4 MHz možete poslušati razgovor s poznatim beogradskim novinarom Petrom Janjatovićem na temu nastupajućih parlamentarnih izbora u Srbiji 21. siječnja 2007. Janjatović je inače eminentni glazbeni kritičar, autor jedine ukupne rock enciklopedije s ex yugo područja. U ovom slučaju komentira politička pitanja u nama susjednoj zemlji.
- 10:01 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Aktualnih 45

Free Image Hosting at www.ImageShack.us
Danas u “Aktualnih 45” s početkom u 10.30 na 98,4 MHz ugošćujemo Velida Đekića, književnog kritičara, novinara, publicista koji je bio dijelom pokretačkoga kruga Quorum te urednik u časopisu Rival. Književnokritičke napise i kulturološke tekstove objavljuje u Quorumu, Dometima, Republici, Fluminensiji, Književnoj Rijeci te u Novom listu, Vjesniku, Vijencu i Poletu.
Nedavno je objavio knjigu “Volite li Rijeku” u nakladi VBZ-a koja je okarakterizirana kao kulturalni traktat, kulturnopovijesni esej o Rijeci i okolici koji se čita kao knjiga iznimne faktografske i interpretacijske vjerodostojnosti. No, ne slažu se svi s tim.
U vijećnici grada Rijeke na predstavljanje knjige profesor Irvin Lukežić zamjerio je Đekiću što nije navodio radove drugih autora čije je citate parafrazirao te je time osim što se ogrješio o kanone historiografije, doveo neupućenog čitatelja u zabludu oko autorstva nekih djelova knjige.
Sam autor je Lukežiću odgovorio da više cijeni čitatelje poput njega koji mu, detaljno pročitavši knjigu, ukazuju na nedostatke, nego one čitatelje koji ga formalno tapšaju po ramenu, a da knjigu nisu niti pročitali. Međutim istaknuo je da mu je naručeno da napiše turistički vodič, a ne povijesnu knjigu te da u turisičkim vodičima nije potrebno citirati autore kao što se to čini u znanstvenom povijesnom radu.
Je li knjiga “Volite li Rijeku” kulturnopovijesni esej ili turistički vodič, objasnit će nam i razjasniti autor knjige Velid Đekić.

- 09:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

18.01.2007., četvrtak

Aktuališe

Danas je gradonačelnik Vojko Obersnel sazvao konferenciju za novinare na kojoj se osvrnuo na tzv. rukometni zakon, te pokušao odgovoriti na nepoznanicu zašto Rijeka nije dobila domaćinstvo svjetskog rukometnog prvenstva, budući da još dan danas nije dobio službeni odgovorn od HRS-a na to pitanje koje im je pismeno postavio još u listopadu 2006. godine.
Glavni povod sazivanja su bile niz neistinitih izjava koje su ovih dana medijima dali čelnici Hrvatskog rukometnog saveza i Hrvatske vlade. Ipak, dodao je Obersnel, «Sve kritike koje ću dati čelništvu HRS-a ne odnose se na rukometaše kojima želim uspjeh na predstojećem svjetskom prvenstvu.».
Nakon toga Obersnel je čelnike HRS-a nazvao lašcima, iz razloga što su sve njihove izjave koje se tiću Riječkog nesudjelovanja na svjetskom rukometnom prvenstvu proturječne. Čak su išli tako daleko da bi u jednom danu dali tri proturječne izjave.
Stoga je poručio predsjedniku HRS-a Željku Kavranu neka ponavlja stalno jedan te isti razlog, jer ovako sam sebe demantira.
Zatim je iznio sve te proturječne izjave. Prvo, 10 kolovoza 2006. godine Kavran izjavljuje da se Rijeka uopće nije kandidirala za domaćinstvo na SP-u, na što je Obersnel rekao da je to laž, budući je sam Kavran je priznao u jednom pismu da je Riječka prijava poslana u IHF, a iz ukupnih prijava ispao je samo Čakovec. Istog dana tajnik HRS Damir Poljak za Novi List izjavljuje da Rijeka nije dala garanciju za gradnju dvorane do 3000 mjesta, te da je kao alternativa ponuđena Dvorana Mladosti, koja također ima 3000 mjesta, a za koju je predsjednik IHF-a Mustafa izričito rekao da ne dolazi u obzir.
Obersnel je odgovorio da Rijeka nije planirala graditi novu dvoranu od 3000 mjesta jer takvu već ima, te da Dvorana Mladosti nije bila alternativa, nego glavna dvorana koja je ponuđena za svjetsko prvenstvo. Također nije znao da predsjednik IHF-a ima carske ovlasti.
Onda se gradonačelnik osvrnuo na izjavu dopredsjednika HRS-a Zorana Gobca koju je dao HRT-u 16. siječnja 2007. godine u kojoj tvrdi da Dvorana Mladosti ne dolazi u obzir zbog ekscesa koji se dogodio 2003. godine na svjetskom prvenstvu za žene kada je izbio požar i nestala struja. Na to je Obersnel odgovorio, a što je s onim gradovima gdje se utakmice prekidaju zbog tučnjava navijača. Isti dan Gobac daje proturječnu izjavu u kojoj tvrdi da Rijeka nije dobila domaćinstvo iz razloga što Rijeka ima projekt izgradnje male dvorane, a nije prihvatila izgraditi veću, referirajući na planiranju gradnje dvorane na Zametu koja treba imati 2800 mjesta. Obersnel je ponovio da je Rijeka prijavila isključivo Dvoranu Mladosti koja ima 3000 mjesta. I opet istog dana Gobac izjavljuje da Rijeka nije dobila domaćinstvo jer Staffana Holmqvista, potpredsjednika IHF-a u Rijeci nije dočekao gradonačelnik, već portir i referentica gradskog poglavarstva. Obersnel je opet demantirao tu tvrdnju jer je Staffana Holmqvista dočekao Veljko Karabaić, pročelnik odjela za sport koji je poznati rukometni radnik i shodno tome mnogo kompetentniji od samog gradonačelnika. Osim toga, povreda nečije taštine nije dovoljan razlog da Rijeka ne dobije domaćinstvo.
Obersnel je dodao da od HRS nije dobio dosje kandidature, pa tako niti ne zna što se u njemu nalazi, stoga je novinarima priložio dosje kandidature HNS za europsko prvenstvo u nogometu 2012. da bi pokazao kako ozbiljni savezi funkcioniraju.
Na kraju je izrazio svoje nepovjerenje spram vlade RH koja donosi zakon što će opravdati bespravnu gradnju i nudi financijsku pomoć, samo da bi se objekti za SP završili u roku, dok Rijeci za izgradnju bazena nisu željeli dozvoliti traženo zaduženje. Čak su od Obersnela zahtjevali pismenu izjavu da Rijeke neće tražiti od države financijsku pomoć oko organizacije Mediteranskih igara.
«To samo pokazuje da u vladi sjede potpune neznalice i nekompetentne osobe ili se Rijeka opet kažnjava zato što na vlasti nije HDZ.» zaključio je Obersnel.



Danas je u prostorijama Županijske organizacije održana konferencija za novinare Županijskoga ogranka HNS-a Primorsko-goranske županije na kojoj se raspravljalo o tome kako Hrvatski zavod za zapošljavanje obmanjivanje javnost.
Dopredsjednica mladih HNS-a Hrvatske Tea Mičić rekla da bi cilj Zakona o posredovanju pri zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti trebao biti povećanje zapošljavanja radne snage, no Zakon je sam po sebi kontradiktoran i kao takav dobra podloga za lažiranje stope nezaposlenosti.
Članak 7. Zakona koji se tiče evidencije nezaposlenih osoba kaže da se nezaposlenom osobom smatra ona koja nije u radnom odnosu, no ukoliko osoba ostvari dohodak od samostalne djelatnosti koji je, prema članku 35. Zakona, veći od 1 000 kuna, automatski se briše iz evidencije. Brisanjem iz evidencije ne može ostavriti određena prava, poput socijalnih iskaznica za autobus, subvencije za stanarinu, participacije za zdravstveno osiguranje jer se više ne vodi kao nezaposlena osoba. Ta se prava dokazuju isključivo potvrđenim kartonom sa Zavoda na koji osobe izbrisane iz evidencije više nemaju pravo.
Predsjednica Županijskoga ogranka HNS-a Primorsko-goranske županije Nada Turina Đurić rekla je da je stav HNS da osuđuju umjetno umanjivanje brojeva nezaposlenih jer čak 50% građana u Hrvatskoj drži problem nezaposlenosti gorućim. Kroz administraciju se, smatra Turina Đurić, dokidaju prava građanima i HNS će u sljedećem razdoblju predložiti projekt ubrzanoga gospodarskoga razvoja s minimalnim godišnjim rastom od 6% godišnje.
Očito je da državi odgovara Zakon o zapošljavanju jer može brisanjem iz evidencije automatski, fiktivno smanjiti nezaposlenost. Postoje načini da se nezaposlenost istinski smanji i da se problemi riješe, a Turina Đurić navodi neke od strategija: stimuliranje poduzetništva i gospodarske aktivnosti, model javno-privatnoga partnerstva, rješavanja poljoprivrednih odnosa, nadzor tržišnoga natjecanja i poticanje izvoza (strateških grana privrede).


- 12:57 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.01.2007., srijeda

Prorok Ilijah objavljuje...

Danas su u redakciju SVID radija stigla dva dopisa iz Veleposlanstva Kraljevstva Božjeg koje se nalazi na adresi Golo Brdo 1 u Rovinjskom selu u Kraljevini Hrvatskoj, s potpisom veleposlanika M. Brajnovića. Prije nogo što iznesemo sadržaj dopisa, važno je reći par rijeći o božjem veleposlaniku Brajnoviću, koji sam sebe naziva prorok Ilijah.
Naime on je konceptualni umjetnik koji svojim instalacijama i performansima razotkriva cijelu sotonističku zavjeru čiji su glavni akteri i nosioci zla u svijetu George W.Bush, Vatikan i njihovi sluge kao što su svjetske političke elite pa među njima i hrvatski političari.
On smatra da je njemu Bog povjerio misiju da se bori protiv zla, a centar buduće države se nalazi upravo u Rovinjskom Selu. Stoga Brajnovića ne treba u potpunosti smatrati konceptualnim umjetnikom, budući da u njegovom razotkrivanju zavjere nema nikakve ironije ili umjetničke pretenzije, već prije svega političarem ili baš ako hoćete prorokom koji svojim radovima ljudima otvara oči. Jedna od njegovih zanimljivijih akcija bila je gradnja tornja na Rovinjskom Selu kojeg je kasnije srušio smatrajući da se u njemu naselio Sotona. Uz to Brajnović je negdje u Istri pronašao olupinu bombardera iz Drugog svjetskog rata kojega je u potpunosti rekonstruirao.
Upoznao sam ga na njegovoj izložbi u Palachu te sam kao neupućeni mulac počeo pričati s njim o njegovm biblijskom objašnjenju sotonističke zavjere smatrajući da je sve to jedna dobra crnohumorna zajebanicja. Kada mi je on počeo sasvim iskreno pričati o gradnji babilonske kule i citirati djelove Apokalipse i izjave starozavjetnih proroka, shvatio sam da se prorok Ilijah ne šali, te mi je jedino preostalo prihvatiti ga kao proroka i pokajati se za svoje grijehe ili se povući iz razgovora vrteći u glavi stih od Patty Smith “Jesus died for somebodys sin, but not mine…my sins are all mine, they belong to me.”. Učinio sam ovo drugo. I vidjeh da je dobro, ehehe!

A sada uoprvom dopisu. U prvom dopisu naš prorok Ilija kaže da je proglasio gospodarski ribolovno-ekološki i arheološki pojas na Jadranskom moru i to odmah. Između ostalog u proglasu se kaže: “Italski narodi, slavenski narode, radujte se s hrvatskim narodom jer hrvatski kralj Mihael, veliki knez proglasi: Gospodarski ribolovno-ekološki i arheološki pojas na dijelu Jadranskog mora koji mu prema međunarodnom pravu pripada!
Dragi prijatelji! Ako zaželite jesti hrvatsku ribu, pošteno ćete platiti i zalogaj će vam blagosloviti Otac nebeski, Jahvah nad vojskama.
Hrvatski narod se raduje s vama u spoznaji da hrvatski kralj Mihael nastupa na čelu dvije milijarde milijarda anđela da uspostavi kraljevstvo Božje, prema proročanstvu.”

U drugom proglasu koji se bavi Sanaderovim pozivom Papi da posjeti Hrvatsku, prorok Ilijah kaže da će njih dvoje, kao sluge sila zla rovariti i smišljati spletke protiv njega, božjeg veleposlanika. U proglasu se kaže i zašto: “Po ugledu na HDZ i SDP, dvije ključne stranke koje su već angažirale savjetnike iz Irske i Engleske za uspješnu utrku za birače i vlast i hrvatski kralj Mihael je potražio savjetnika, ali, zamislite ne u velikoj Europi, savjetnika je našao u Hrvatskoj i to na Golom Brdu 1 u Rovinjskom Selu u osobi M. Brajnovića – Ilijaha! Ovlašten sam obznaniti savjet hrvatskom kralju Mihaelu, velikome knezu, a taj je u obliku molitve:
Dođi, Gospodine Isuse! Isčupaj zmaja, staru zmiju – a to je đavao, sotona i sveži ga za tisuću godina, isčupaj ga iz Zagrebačke katedrale i baci u bezdan i nad njim zapečati da više ne zavodi naroda dok se ne navrši tisuću godina. Neka njegovi idolopoklonici i sluge budu zatočeni sa svojim mislima, nakanama, zločinačkim djelima i snovima. A mene Bože pomiluj!
Živio Jahayah! Abrek! Na koljena!”


P.S Neki smo dan uputili poziv riječkim sotonistima za poslovnu suradnju. Sada pozivamo i proroka Ilijaha da nam se pridruži u kreiranju boljega društva- ekonomski i gospodarski razvijenoga, etički i moralno čistoga; društva gdje je riba besplatna i gdje se vrijeme mjeri dobrim djelima, a ne skupim satovima.

Eto, toliko.

- 12:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Aktuališe

U Malom salonu otvorena je izložba projektnih radova koji su se prijavili na natječaj za izradu arhitektonskog rješenja društveno-kulturnog centra sveučilišnog kampusa Sveučilišta u Rijeci. Izgradnjom toga centra žele se osigurati studentima i cijeloj akademskoj zajednici vrhunski uvjeti za kulturni i društveni život.
Obaveza prema mladeži je ponuditi im kvalitetne uvjete studiranja, a upravo to nudi sveučilišni kampus, rekao je primorsko-goranski župan Zlatko Komadina upozorivši kako je pohvalno što se u Rijeci samo putem javnih natječaja odabiru idejna rješenja za gradnju što je dobar primjer, kako motralni tako i poslovni svim budućim studentima kampusa.
Prvu nagradu osvojili su mladi autori Zvonimir Kralj, Ivan Ljubić i student arhitekture Boško Opalić koji su ponudili jasnu funkcionalnu, konstruktivnu i oblikovnu shemu. U prizemlju su tako gospodarski prostori i komercijalni sadržaji, a na etažama prostori studentskih učionica, rubno prirodno osvijetljeni te centralno organizirane dvorane i veliki auditorij. Na drugoj etaži su prostori sekcija i udruga.
Predsjednica Ocjenjivačkog suda prof.dr.sc.Hildegard Auf-Franić smatra da je natječaj uspio te da je za budućnost hrvatske arhitekture bitno da su se natječaju odazvali mladi autori sa svježim arhitektonskim rješenjima. Izgradnja sveučilišnoga kampusa je stoljetni zadatak, drži predsjednica Ocjenjivačkog suda te čestita Gradu Rijeci i Sveučilištu u Rijeci što će napokon dobiti mjesto na kojemu će se integrirati grad i kampus.
Društveno-kulturni centar je srce sveučilišnoga kampusa i do kraja 2008. godine, brojati će od 6000 do 8000 studenata, naglasio je rektor riječkoga Sveučilišta Danijel Rukavina dok je riječki gradonačelnik Vojko Obersnel upozorio na hrabrost koja je trebala da se vojni objekt pretvori u sveučilišni kampus.
Druga nagradu osvojio je arhitektonski biro Randić-Turato koji je ponudio nekoliko arhitekttonskih zanimljivosti poput pravilnih smjerova kretanja, hijerarhiju prostora, rješenje ulaza preko otvorenog lifta i eskalatora, no provođenjem teme “kutije u kutiji” došl oje do greške u međuodnosima dva volumena.
Iako su prvo i drugo nagrađeni radovi bliski po kvaliteti, idejno rješenje biroa Randić-Turata nije do potrebne mjere razradilo traženu faznost izgradnje kao ni pojedine funkcionalne sklopove.
_____________________________________________________________________________

Uoči službenog početka Riječkog karnevala danas je u caffe baru La Grotta održana konferencija za novinare, na kojuoj su uz gradonačelnika Vojka Obersnela i meštra Tonija nazočili predsjednik Turističke zajednice Rijeka Petar Škarpa, glumac i redatelj Zijah Sokolović, Vedran Milkota i Mriko Alilović.
Obersnel se raduje današnjem početku 24. Riječkog karnevala, budući da osim užitka kojeg donosi građanima riječke regije, predstavlja i promociju grada. Ponovno je istaknuo činjenicu što je londonski Times izdvojio maškare kao jedan od dvanaest događaja koje se ove godine treba posjetiti. Zadovoljan je što se niz poduzetnika uključilo u praćenje karnevala, te se prisjetio karnevala od prije nekoliko godina kada je broj sponzora bio vrlo malen, dok se danas mnoge tvrtke bore za sponzoriranje maškara.
Nakon njega riječ je preuzeo Petar Škarpa koji je pojasnio zašto je konferencija održana u caffeu La Grotta. Naime, osoblje navedenog caffea je odlučilo biti maskirano tjekom cijele godine! U skladu s time su prilagodili svoj menu, tako se u La Grotti može naručiti Meso sa ludim kravama.
U sklopu maškara organizirat će se nagradna igra «Udomi pandu», a sretni dobitnik koji bude izvučen putem SMS poruka dobit će Fiat pandu.
Na glavnoj povorci se očekuje oko 10 tisuća sudionika, a najvjerojatnije će stići i ženske predstavnice Brazilskih maškara.
Od popratnih programa posebno je izvojio izložbu umjetničkih fotografija vezanih uz karneval po izboru Nataše Šegote Lah.
Zatim je riječ preuzeo Mirko Alilović koji će režirati ovogodišnji izbor kraljice karnevala.
Tema ovogodišnjeg izbora koji će se održati u petak 19. siječnja s početkom u 20 sati biti će pakao. Uz razne riječke skrnavitelje grobova, publiku će svojim sotonističkim zvucima komercijalnog čaval popa zabavljati Cocatils band.
Vedran Milkota je predstavio događanja komedija u karnevalu u sklopu čega će se odigrati 6 komičnih kazališnih predstava, među kojima kazalište Komedija iz Zagreba po prvi put gostuje u Rijeci s mjuziklom «Skidajte se do kraja». Događanje počinje večers s predstavom Zijaha Sokolovića.



- 12:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.01.2007., utorak

Poziv riječkim sotonistima

Pozivaju se riječki SOTONISTI koji su oskrvnuli zametsko groblje u subotu 13. siječnja da se jave na SVID radio, radnim danom od 8 do 19.30 i subotom od 8 do 13.30 h radi poslovne suradnje i mogućnosti napredovanja u struci.
Redakcija SVID radija oduševljena je filološkim bogatstvom grafita, tj. upotrebom čakavskoga narječja umjesto standardnoga štokavskoga u primjeru: pakal > pakao jer time osim što pokazuju interes prema alternativnim religijama, promiču autohtonu kulturu i čuvaju od zaborava domaću besedu.
Upozorenje riječkim sotonistima- Komunalno društvo Kozala najavilo je postavljanje tehničkih uređaja za nadzor na riječka groblja zato pripazite sljedeći put kada budete služili Nečastivom na sigurnosne kamere.
- 12:42 - Komentari (0) - Isprintaj - #

15.01.2007., ponedjeljak

Studenstki krediti - tko tu profitira?

Interesni odbor mladih HNS danas je održao konferenciju za novinare pod nazivom Hoću RI! Što i kako dalje???
Predsjednik riječke podružnice mladeži HNS Sandro Vizle istaknuo je da su se oni do sada bavili osnovnim problemima mladih, a to su Obrazovanje, Posao i Stan.
Prvi njihov konkretni prijedlog oko poboljšanja obrazovanja u Rijeci jesu stipendije na kredit. Naime mladi HNS-ovci smatraju da dosadašnji model stipendiranja u gradu nije dobar budući stipendije dobivaju samo oni studenti s visokim prosjekom ocjena. Stipendijama na kredit bi se omogućilo i olakšalo studiranje svim studentima, bez obzira na prosjek ocjena. Naime, svaki student kojemu nedostaje novac za kvalitetan studij uzeo bi kredit od banke po malim kamatnim stopama ne većim od 4.9% te bi nakon što pronađe posao taj kredit vraćao u roku od pet do deset godina.
Ipak ostaje problem motivacije studenata jer bespovratna stipendija je znala motivirati studente na bolje učenje kako bi odličnim prosjekom dobili novac jer čak i kad se diplomant zaposli, plaće su male pa bi pola svog osobnog dohotka moralo izdvajati za povrat kredita.

Redakciju zanimaju odgovori na tri hrvatske činjenice:

1. Zbog čega akademsko obrazovanje ne bi bilo besplatno za sve studente koji se žele obrazovati pa krediti za plaćanje studija ne bi bili potrebni, a stipendije za izvrsnost poduprle bi selekciju i omogućile studentima da si sami financiraju troškove studiranja poput nabavku knjiga???
2. Zbog čega sveučilišni profesori mogu kupovati stanove na kredit po kamatnoj stopi ne većoj od 2.5%, a da ne zaboravimo da su ZAPOSLENI za razliku od studenata koji povremeno rade preko student servisa i ne mogu NIKAKO vraćati kredit po kamatnoj stopi 4.9%???
Tko će profitirati od davanja kredita studentima? STUDENTI NE! Mišljenja smo da postoji tajni dogovor banaka s gradom ili Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa oko dogovorene kamatne stope kojom će banke puniti svoje trezore, a ni resorni organi neće ostati praznih ruku zbog svoga truda oko potpisivanja ugovora o kreditiranja. Ako laički izračunamo koliko bi student moramo vratiti novaca nakon uzimanja kredita od 1000 eura na recimo pet godina, ispadne da bi nakon pet godina vratio četvrtinu više od početnoga iznosa što nikako ne odgovara NEZAPOSLENIM STUDENTIMA NA POČECIMA SVOGA POSLOVNOGA VIJEKA.

- 12:42 - Komentari (8) - Isprintaj - #

12.01.2007., petak

Je li zahvat na guzici analogan stanju u državi?

Na današnjoj tiskovnoj konferenciji IDS-a Damir Kajin je izrazio svoje nezadovoljstvo činjenicom što je zbog operacije hemeroida , odnosno «zahvata na oku, želucu i guzici» (citat D.Kajina)osuđenik za ratne zločine Tihomir Orešković dobio otpust iz zatvora do 16. veljače 2007. godine. Iako se tvrdi da je riječ o autonomnoj odluci sudaca, pita se ima li ministarstvo utjecaja na tu odluko te ako se Oreškovića pušta iz zatvora zbog hemeroida rekao je da se hrvatska javnost ne mora čuditi ulozi sudaca u slučajevima Glavaš, Merčep i dilera Cvika.
Je li navedeni zahvat na guzici analogan stanju u državi?
Završite u zatvoru zbog ratnog zločina, dobijete hemeroide i slobodni ste mjesec dana, ili pak optuže vas za ratni zločin i započnete štrajk glađu, upregnete sva medijska poznanstva da svakominutno izvještavaju o vašem kritičnom stanju i proces protiv vas se obustavlja.
Stoga ne treba se čuditi da Kerum otpušta 400 radnika, jer jedini štrajk koji se isplati u današnjem HR društvu je štrajk glađu. Iz toga slijedi da su jedini građani koji se štrajkom bore za svoja prava optuženici za ratne zločine i ostali kojima prijeti zatvorska kazna koji su u štrajku glađu pronašli recept za svoje oslobođenje.
Stoga preporuka, čim se nađete u istražnom ili nekom drugom zatvoru, prestanite jesti i samo pijte crno vino.Nakon blackouta izazvanog pijanstvom zbog bolova na dijelu tijela odgovornom za hemeroide zatražite privremeni otpust. Ako se posloži i štrajk glađu i hemeroidi rezultati će biti još uspješniji.

- 13:49 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Zaljevski zvuk večeras u 18:30

Večeras s početkom u 18:30 na frekvenciji 98.4 SVID radija u emisiji “Zaljevski zvuk” koju vode Voljen Korić i Goran Štifanić možete čuti razgovor s bendovima Invert i KBC. Uz njih Raul, vođa Surfer Rose, će osim noviteta iz butige predstavit nagradnu igru u kojoj možete osvojiti gitaru Kort.
Svi razgovori biti će “oplemenjeni” muzičkom podlogom niza kvalitetnih riječkih bendova poput Hesusa, Pasa, Puzla & co. Stoga ako želite da se vaš bend čuje na frekvenciji SVID radija nazovite Gorana Štifanića na broj 091 5322 348 ili donesite snimke u redakciju SVID-a koja se nalazi u Riječkom neboderu na šestom katu.

- 13:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

11.01.2007., četvrtak

Orgijastički Kronplac i repovi po striptizetama

Čitamo jutros novine i naletimo na članak koji nam poručuje- “Tko nije na KronPLACU nije IN” pa se upitamo “Čemu i kome služi skijanje, tj. kojem je dijelu populacije namijenjeno grijanje na zimskom suncu” i zašto netko uopće piše takav članak i još mu pridodaje takav onirički naslov?!
Jesu li konzumenti zimski radosti estradnjaci (izumitelji lakozaboravljivih nota), lakozaboravljivi političari, presavršene manekenke i njihovi tatice ili pak menaĐeri s visokim provizijama?
Ali uostalom tko čita takve članke? Redakcije s genijalnim umovima koji na portalima traže fotke političara i njihovih DESNIH RUKU kako se zabavljaju sa striptizetama (koje im simuliraju oralni seks). Tim je istim desnim rukama žao što su činom površnoga i simpatičnoga odnosa sa zgodnom striptizetom narušili svoj obiteljski sklad, a ni nama nije svejedno. Nekako kao da nam suza u oku titra i traži neko više objašnjenje.
Redakcija genijalnih umova podijelila se na one koji kažu da su pasivni konzumenti striptiza licemjerni i one koji tvrde da je pasivna zabava i koketiranje s striptizom identična gledanju pornografskih filmova.
Prvi dakle smatraju da se konzumenti pasivnoga striptiza ne mogu suočiti sa svojim problemima s partnerom, a drugi da je voajerističko gledište seksualne stvarnosti oslobađajuća činjenica ljudske seksualnosti.
Zaključak prvih jest da je film film, a osoba osoba, a zaključak drugih jest da je pornografija (ili za one koji se po prvi put suočavaju s njom, striptiz) temelj, metoda i sredstvo postizanja odgode užitka koji rezultira katarzom u seksualnosti.
No cijela se redakcija slaže da bi bilo dobro da bi REPOVI koristili i muškom i ženskom spolu u svakodnevnoj komunikaciji sa stvarnosti, ali i suprotnim spolom. Dok bi muški spol svoje nedostatke mogao projicirati na rep i altruistički pružiti multi ugode partnerici (čitaj- sa svih strana), ženski spol mogao bi rep upotrijebiti u obavljanju kupnje ili ipak otvaranja vrata repićem dok su ruke zauzete vrećicama.
Zato dragi naši znanstvenici, usrećiti redakciju i ljudove sa svih dijelova svijeta i klonirajte nam repiće. DAJTE NAM DA MAŠEMO!


- 14:37 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Hommage Baretu – sloboda narodu

Na još jedan članak je redakcija genijalnih umova jutros naletila i to baš na onaj koji se tiče toga da će BARE zapjevati na nacionalnom spektaklu zvanom DORA. Kažu prvi da je Bare nekada bio faca, a sada mu prvi poručuju “DAJ SI VEĆ JEDNOM SPUCAJ ZLATNI I OSLOBODI SVE ONE KOJI SU NEKADA VJEROVALI U TVOJE TEKSTOVE, PATETIKE I BOLI KOJU DOBRO UNOVČUJEŠ.”
Drugi poručuju “DAJ VEĆ JEDNOM OSLOBODI NAROD I PRVE IZ REDAKCIJE NE BI LI MOGLI NESMETANO RADITI I NA MIRU OBNAŠATI SVOJU GRAĐANSKU DUŽNOST- TRAŽENJE ISTINE UMJESTO DA PLAČU NAD TVOJIM KOMERCIJALNIM CILJEVIMA I PUSTOPOLJNIM ŽELJAMA.”

U Rijeci, dana gospodnjega 200-

- 14:33 - Komentari (0) - Isprintaj - #

09.01.2007., utorak

DDR - film

Povodom premijere filma DDR - Dobrodošli u Rijeku koja će se održati u petak 12. siječnja u dvorani Stereo, na Riječkom kolodvoru održana je konferencija za novinare.
Voditelj projekta Žak Valenta je novinarima pojasnio da je presica opet sazvana na kolodvoru da bi se svi zajedno prisjetili atmosfere i predstave DDR.
Zatim je nazočne upoznao sa filmom koji se sastoji od kadrova koji su snimani za vrijeme rađenja i izvođenja predstave. Kako je kazališnu predstavu problematično prenjeti na video medij, odlučili su se za neku vrstu hibrida između dokumentarnog filma i predstave. Shodno tome, nazvali su ga Art filmom.
Film su snimili i montirali autorski tim Zoran Krema i Ricardo Sabadini koji su nedavno u Palachu predstavili svoj film Strašni Riječani. Oni su rekli da je snimanje bilo tešku jer se predstava odvijala na dvije različite lokacije, odnosno na Pećinama i glavnom kolodvoru, te je jedan od njih Fićom morao brzo voziti da bi stigao glumce, dok je drugi snimao u vlaku. Zato su zaključili da su muke snimatelja bile jednake mukama glumaca. Fil je snimljen u dvije verzije, a u dvorani Stereo će se prikazati kraća verzija filma koja traje nešto manje od 50 minuta. Poput predstave u filmu se problematizira pitanje mentaliteta i identiteta grada Rijeke, dok su originalni filmski djelovi iz predstave ukomponirani u videospot.
Oluka da se premijera odvije u Stereo dvorani pala je iz razloga što će se osim filma odigrati dio predstave, a po njihovom mišljenju dvorana Stereo pruža najadekvatnije uvjete za takav program. Nakon projekcije nazočne će zabavljati DJ Robert Merlak.
Film će u prodaju krenuti tek u rujnu ove godine i to u knjižarama u Rijeci i Zagrebu, a tiskanje DVD-a djelomično će financirati Hrvatske željeznice.
Najavili su igranje predstave DDR na Riječkim ljetnim noćima i na festivalu suvremenog plesa kada planiraju publiku iz Zagreba autobusom prevoziti u Rijeku.

- 13:06 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.01.2007., ponedjeljak

NATO - za i protiv

Nato savez osnovan je 4. ožujka 1949. godine kao prepreka širenju Sovjetskoga saveza u Zapadnu Europu. Do propasti Sovjetskoga saveza 1991., sigurnost Europe bila je u središtu i američke vanjske politike i transatlantskih odnosa, a uspostava NATO-a jamčila je mir i demokraciju u Zapadnoj Europi i postavila Sjedinjene Američke Države na mjesto jamca globalne sigurnosti. Prvotni cilj NATO-a je očuvanje mira i siguirnosti svih svojih članica, putem političkih vojnih sredstava u skladu s načelima Povelje Ujedinjenih naroda. Unutar Saveza uspostavljen je forum u kojem se države članice zajednički savjetuju oko problema koji se javljaju te odlučuju o političkim i vojnim pitanjima što utječu na njihovu sigurnost. Posljedica toga je osjećaj zajedničke i jednake sigurnosti među svim državama članicama bez obzira na njihove državne i vojne kapacitete. Naime, prema članku 5. povelje NATO saveza u slučaju da je jedan član napadnut svaka država članica mora stati u obranu.
Na summitu NATO-a u Rigi 28. i 29. studenoga 2006. Premijer Ivo Sanader izrazio je zadovoljstvo Vlade što je NATO prepoznao da je Hrvatska dovoljno napredovala te da može dobiti konkretnu poziovnicu na članstvo za godinu i pol dana. Isto tako, premijer Sanader smatra da je Hrvatska bila članica NATO-a 1991. godine, da se nitko ne bi usudio baciti niti jednu bombu na nju. Želi li Hrvatska članstvom u NATO-u dijeliti svjetske vrijednosti slobode i mira, ljudskih i manjinskih prava, demokracije i vladavine prava mora riješiti svoja politička i gospodarska, obrambena i vojna, financijska, sigurnosna i pravna pitanja što zahtijeva “Akcijski plan za članstvo-MAP” donesen na summitu u Washingtonu 1999. godine.
Jedna od misija NATO-a je i održavanje stabilnosti u Afganistanu za što se hrvatske oružane snage pripremaju uz bok najboljih i najpripremljenih oružanih snaga u svijetu. Tijekom dosadašnjega rada hrvatski vojnici u Afganistanu dobili su brojne pohvale za visoku razinu profesionalnosti.
Mnogi hrvatski političari, među nima i Damir Kajin, smatraju da je ulazak u NATO nužan uvjet za toliko željeni ulazak Hrvatske u Europsku Uniju. Iako je to upitna teza, budući je NATO vojna asocijacija dok je EU gospodarska, argumenti za tu tvrdnju se mogu isčitati iz činjenice da od svih članica EU samo Švedska, Finska, Malta i Cipar nisu članica NATO saveza. Osim toga, očito da je ulaskom gospodarski nedovoljno razvijenih zemalja Bugarske i Rumnunjske, također članica NATO saveza u Europsku uniju, Unija poslala poruku da njezin interes nije zajednica zemalja koje su gospodarski razvijene, već da tim širenjem ostvaruje svoje, odnosno NATO geostrateške interese pritiska na Rusiju. Time se dovodi teza da NATO više nije vojna, već politička organizacija koja širi demokraciju u pitanje budući da je stupanj sloboda u Rumunjskoj i Bugarskoj na niskim granama.
Stoga se spekulira da se putem NATO saveza želi zapravo učvrstiti kapitalistička ideologija te da je NATO vojska zapravo plačenićka vojska velikih korporacija. Hrvatska bi ulaskom u NATO otvorila put ne samo ulazu zastarjeloj vojnoj tehnologiji poput radara na Učki i brodovima na nuklearni pogon koji su ekološka prijetnja Jadranu, kao i domaćem turizmu koji je glavna privredna grana hrvatske obale, a i velikim zapadnjačkim korporacijama koje će bez razmišljanja svu svoju prljavu industriju stacionirati u Hrvatskoj, pod izlikom gospodarskog razvoja, a zapravo iskorištavanja jeftine radne snage i kupnje nekretnina na obali u bescijenje.
Nadalje se spekulira da će ulaskom u NATO savez Hrvatska imati dodatna davanja iz proračuna što će se riješiti manjim davanjima za socijalne programe, obrazovanje i zdravstvo po uzoru na kapitalistički SAD, ideološku predvodnicu NATO saveza.
Građani za sada percipiraju NATO kao jednu nevažnu asocijaciju za daljnji razvoj Hrvatske te se postotak ljudi koji su za ulazak u NATO kreće oko 30%, čime bi u slučaju da se sprovede referendum za ulazak u NATO neslavno propao.
Stoga Vlada razmišlja ući u NATO bez sprovedenog referenduma. Takav pristup se objašnjava pravnim argumentom da nije potrebno raspisati referendum jer ulaskom u NATO Hrvatska ne ulazi u novu asocijaciju država i ne predaje svoj suverenitet. Ipak po zakonu referendum bi se morao raspisati u slučaju da 10% birača zatraži to od Vlade. Zato se sada iz državnoga vrha pokreće Komunikacijska strategija čiji će cilj uz angažiranje estradnih i sportskih zvijezda biti uvjeriti građane da NATO nije samo vojni savez, već da istovremeno promiče demokratske vrijednosti i zaštitu ljudskih prava. Upitno je kako neki savez čiji piloti imaju običaj bombardirati svatove u Afganistanu širi demokraciju i ljudska prava.
Ipak postoji velika mogućnost da se referendum neće sprovesti budući da je, od svih zemalja članica koje su primljene u NATO od 1998. godine, referendum sproveden jedino u Sloveniji i Mađarskoj, s tim da je u Sloveniji referendumsko pitanje o ulasku u NATO bilo vezano s pitanjem o ulasku u Europsku uniju.
Stoga su sve priče koje nam se serviraju oko gospodarske i sigurnosne vrijednosti ulaska u NATO uglavnom dvosmislene jer će jedinu gospodarsku korist imati SAD-ova vojna industrija i zapadne korporacije dok će sigurnosna situacija u Hrvatskoj postati lošija iz razloga što su zbog SAD-ovih ratova za naftu i vodu u Afganistanu i Iraku sve članice NATO saveza potencijalne mete terorista.
Dakle, život u NATO savezu potencijalno je jednak život u neimaštini i strahu.

- 12:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

05.01.2007., petak

Utaja poreza ili politička podmetanja

Dogradonačelnik Rijeke, član Državne komisije za kontrolu postupka javne nabave i predsjednik riječkog HNS-a, Đani Poropat optužen je za utaju poreza za razdoblje od 1997. do 2000. kada je obnašao funkciju direktora i odgovorne osobe firme “Adria rent a car”.
Đani Poropat od 1985. do 1998. godine bio je voditelj poslovnice “Kvarnerexpres Opatija”, od 1993. do 2001. direktor “Adria rent a car”, od 2002. do 2003. komercijalni direktor Geneze d.o.o., a od prosinca 2003. godine radio je kao član Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave, u Zagrebu. Član je Hrvatske Narodne Stranke, predsjednik podružnice Rijeka, a od 2002. godine regionalni predsjednik i član predsjedništva HNS-a.
Općinsko državno odvjetništvo 23. travnja 2003. godine dostavilo je istražnom sucu Županijskog suda u Rijeci istražni zahtjev, a nakon što je provedena istraga 11. prosinca 2006. godine, protiv Poropata podignuta je optužnica koja još uvijek nema pravnu snagu jer ju Poropat nije primio. Redakcija Svid radija stupila je u kontakt s Općinskim državnim odvjetništvom koje je odbilo dati bilo kakvu izjavu jer gdin Poropat još nije zaprimio optužnicu.
Tereti se da je Poreznoj upravi neistinito iskazivao podatke glede osnovice za razrez poreza te oštetio državni proračun za četristo trideset i šest tisuća kuna, odnosno da je zlouporabom položaja stjecao protupravnu gospodarsku dobit. Navodno neistinitim iskazima obveza plaćanja poreza na dodanu vrijednost u odnosu na obveze iskazane u poslovnim knjigama kao i neiskazivanje prihoda od kamata po ugovorima o kreditu sumnjiči se da je počinio kazneno djelo- gospodarske prijevare koje se prema članku 292. stavka 1. Kaznenoga zakona kažnjava zatvorskom kaznom od šest mjeseci do osam godina. Iako optužbe nisu dokazane, mnogi od njega zahtjevaju ostavku na mjesto dogradonačelnika po uzoru na SDP-ovu saborsku zastupnicu Ingrid Antičević -Marinović koja je zbog neprimjerenih izjava svog supruga oko slučaja Ane Magaš podnijela ostavku na funkciju podpredsjednice SDP-a.
Da ne zaboravimo. Tvrtka “Kvarnerexpres Opatija” čiji je jedan od direktora bio i Đani Poropat, bila je među najvećim dužnicima Gradske banke Osijek s iznosom 46 milijuna kuna zbog čega je banka otišla u stečaj. Slučajnost ili ne???
Je li optužnica koja kaska deset godina za navodno počinjenim djelom stvar političkih igara i predizbornih trikova s obzirom da Hrvatska narodna starnka sve više dobiva na popularnosti ili je dogradonačelnik zaista zlouporabio svoj položaj, pita se javnost i pitamo se mi. Ako su politička podmetanja dali iza njih stoji HDZ ili SDP jer im HNS rastućom popularnosću uzima glasove? Ali ipak često kada se politčari nađu u središtu afere, prva reakcija i obrana od optužbi jest da su sve to politička podmetanja.
Ipak, bez obzira na razne spekulacije o zakulisnim igrama građane zanima gdje je utajeni novac i tko u njemu uživa, a nas interesira tko dopušta da netko uživa u tome novcu. TKO PROVODI PRAVDU I TKO PRATI FINANCIJSKA IZVJEŠĆA? Postoji li neki Big Brother u Vladi koji određuje tko smije zadržati novac, a koga treba zatvoriti u ludaru.
Ideja se rađa sama od sebe- omotati kravatom poglavarstva, sabornice, zbornice i mnoge druge –ice i proglasiti ih ludarama da svi mi normalno zdravi, poluludi ljudi možemo barem na nekoliko dana uživati u svojih 15 minuta slave.


- 13:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Rad nedjeljom


Već se niz godina priča o zabrani rada nedjeljom. Uz sindikate koji se bore za veća prava radnika najveći protivnik rada nedjeljom je crkva. Crkvu, za razliku od sindikata, više zabrinjava činjenica što građani odlazak na misu zamjenjuju odlazkom u kupovinu i obilaskom trgovačkih centara. Iako je taj razlog za zabranu rada u potpunsti nebitan, jer ipak u svakoj uređenoj državi svjetovna vlast treba biti odvojena od duhovne, crkva svojim utjecajem svakoj vladi nameće zabranu rada nedjeljom, te predlaže sazivanje referenduma na kojemu bi se građani sami trebali izjasniti. Naime crkva smatra da bi građani s velikom većinom izabrali zabranu rada nedjeljom budući da je Hrvatska većinski katolička zemlja. Ipak zakone donosi svjetovna vlast i oni se trebaju temeljiti na poštivanju prava radnika i gospodarskim potrebama, a ne bibliji ili bilo kojoj svetoj knjizi, u suprotnom bi članovi durigh religija i ateisti bili dikriminirani. Naime, bio bi korak unatrag za hrvatsko društvo kada bi se crkveni prijedlog prihvatio jer bi to značilo uvođenje neke vrste krščanskog šerijatskog zakona, odnosno povratak u srednji vijek.
Međutim, bez obzira što je Račanova vlada bila socijaldemokratska, krajem 2003. godine je zbog pragmatičih razloga popustila pred zahtjevima crkve i zabranila rad nedjeljom trgovinama većim od 200 četvornih metara. Šest mjeseci kasnije Ustavni sud je tu vladinu odluku ukinuo. Također zbog velikog pritiska crkve i pregmatične želje da se dodvori konzervativnom korpusu birača, Sanaderova vlada se odlučila za donošenje novog zakona o trgovini koji se mnogo restriktivnije odnosi prema pitanju rada trgovina nedjeljom nego zakon Račanove vlade.
Prema tom prijedlogu zakona rad trgovnama nedjeljom bit će zabranjen sedam, a dozvoljen pet mjeseci, odnosno za vrijeme trajanja turističke sezone od lipnja do rujna te tjekom cijelog prosinca. Za vrijeme turističke sezone trgovine bi radile nedjeljom od 8 do 13 sati.
Rad nedjeljom bi bio dozvoljen samo specijaliziranim prodavaonicama za prodaju kruha i peciva te se u njima ne bi smjeli prodavati sokovi, mlijeko i slični proizvodi, dok bi na tržnicama radile isključivo prodavaonice s prehranom, kao što su mesnice i ribarnice, ali ne trgovine s kozmetičkim proizvodima. Smatra se da će se tim zakonom nanjeti veliki udarac trgovačkim centrima poput Konzuma, Getroa, Plodina, Mercatora, Bille, Metroa i Peveca.
S prijedlogom zakona su suglasni i Hrvatska udruga poslodavaca i sindikati. Jedino crkva nije zadovoljna s takvim prijedlogom budući da ona zhtjeva zabranu rada nedjeljom svih dvanaest mjeseci.
Ipak ostaje dilema što je važnije ograničiti rad nedjeljom ili radnicima koji rade nedjeljom povećati plaće. Čini se da je i po pitnaju ljudskih prava i po pitanju gospodarstva važnije povećati plaće za rad nedjljom jer se time ne smanjuje promet trgovinama, ljudima se omogućuje slobodna kupovina, a sami radnici nisu izrabljivani od poslodavaca koji ih tjeraju na rad svih sedam dana uz minimalnu plaću. Ovako bi imali raguliranu cijenu svog rada. Također bi se mogli zapošljavti radnici koji bi radili isključivo vikendom uz plaču približnu ili jednaku zaposlenicima koji rade tjekom tjedna.
Međutim čeinise da je utjecaj crkve i pohlepa za poslodavaca veća nego što je poštovanje preva radnika i gospodarska korist.


Za kraj da se osvrnemo na lokalno rješenje problema rada nedjeljom. Na 54. sjednici poglavarstva grada Rijeke koja se održala 14. studenog 2006. godine, odlučeno je da će se dozvoliti rad nedjeljom od 7 do 22 sata budući je Rijeka turistički grad te sezona traje od 1. sječnja do 31. prosinca,. Ta odluka nije obvezujuća, ali oni dućani koji budu radili do 22 sata nedjeljom neće više kršiti zakon. Sve udruge poslodavaca su prihvatile taj prijedlog osim sindikata koji su izrauzili zabrinost da bi se takvim radnim vremenom izrabljivali radnici. Vijećnici su naglasili da će se kontrolirati jesu li radnici plaćeni za rad nedjeljom, ali su upozorili da bi to trebala regulirati državna vlast, a ne da se taj problem prebacuje lokalnoj samoupravi.
Možda je to rješenje, trgovine koje žele raditi nedjeljom bi trebale imati dozvolu, ali država bi morala kontrolirati da li se radnicima plaća taj rad. Osim toga nisu samo radnici u trgovinama prisiljeni raditi nedjeljom, već i radnici u ostalim gospodarskim granama, stoga je nužno donjeti zakon koji bi takav rad regulirao, ali se takav zakon iz već navedenog razloga ne bi trebao temeljiti na Bibliji već na gospodarskim potrebama, ljudskim pravima i modernom načinu života.
Ipak, čini se da je najmanji problem rad nedjeljom. Veći je problem što trgovine slabo plaćaju svoje radnike, ali koristeći utjecaj i pritiske crkve vlada taj problem se pokušava sakriti nametanjem pitanja rada nedjeljom.

- 11:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Ima li divota u Svemiru?

Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja uvođenja kulturnoga reda u naš mili grad, netko se sjetio otvoriti "znanstveni kafić" na šminkerskom mjestu u kojega ponekad i vrlo rijetko, prema osobnom sudu, zalaze ljudovi željni upijanja znanstvenih spoznaja.
Ali eto, krenula sam vidjeti na što će to nalikovati i dbro se zabavila. U skučenom prostoru tridesetak ljudi sjedilo je uz čaj i keksiće. nitko nije ni s kim pričao pa mi se u jednom trenutku pričinilo da pričaju tim nekim "svemirskim jezikom", a ja ih ne čujem jer sam samo običan ljud.
Ja pak nisam našla mjesto za sjesti pa sam se morala našankirati (doduše nije mi teško palo jer mi se cijela atmosfera nije činila zabavnom) i tješiti se pivom jer svi znaju "da je totalno patetično na šanku piti bilo što drugo osim pive ili žestice". I tako sam čekala gospodina predavača da dođe i uveseli veseli trenutak i vesele ljude. Tko čeka, nažalost dočeka.
Nakon ulaska gospodina predavača (koji je by the way kako kažu jedan jako inteligentan i šarmantan mušarac) u skučeni prostor svi su zašutili iako su već svi šutili (malo mi čudno zvuči ova konstatacija, ali tu sam frazu pročitala u nekom romanu).
I onda krene štorija od svemira. Ja sam se gospodinu predavaču prilijepila uz bok, sa čašom pive u ruci ako predavanje potraje, no nisam uspjela čuti niti jednu njegovu riječ. Bacim eto tako pogled na ljudove u publici ne bi li shvatila čuju li oni ili ne, ali ništa. Njihove kamene face (i tu sam frazu negdje pročitala) nisu odavale ama baš ništa. I ŠTO DA SADA RADIM???- pomislih. Neugodno mi je stajati mu iza leđa, ali još neugodnije glumiti da ga čujem kada ga ne čujem. Ipak da ne lažem sto posto, čula sam kada je rekao sljedeće tri riječi- svemir, život i organska kemija. Tužno sam se povukla za svoj šankić sa čašom pive u ruci i ispucala haiku na osnovi tri riječi koje sam čula.

Organska je kemija je život
život je organska kemija
svemir nije život nije organska kemija
organska je kemija je svemir.

Pljesak molim za vrhunsku manipulaciju trima riječima !!!
Ispijala sam tu, još uvijek istu pivu i čavrljala s prijatelicom o zajedničkom prijatelju koji je zavidan drugome zajedničkom prijatelju zbog osobnih frustracija iz mladosti koje se manifestiraju maničnom refleksijom u određenim mejsecima godine. I tako mi pričamo kadli nam neka gospođa iz publike blago zaprijeti da ušutimo jer ni ona valjda ne čuje gospodina predavača. HAHA, ni oni ga ne čuju. Pao mi je kamen sa srca jer sam u jednom trenutku čak pomislila da sam pukla na živce i sluh. S obzirom da sam u međuvremenu popila tu izmrcvarenu pivu i u sebi se derala na ŠEFA koji mi je preporučio to predavanje odlučila sam posjetiti prijatelje na drugome šminkerskom mjestu.
Joj kako nam je drago da te vidimo!!! Ma vidite me svaki dan, što vam tu ima biti drago. I tako mi čavrljamo i pijemo, naravno, pivu kad se pojavi naš svima zajednički prijatelj s plavušom koju smo svi zajedno upoznali prije mejsec dana.
(Da se podsjetim, prije mjesec dana na službenoj finoj večerici bila je i ta plavušica, samoprozvana marketinška stručnjakinja, čitaj - studentica koja me totalno ugnjavila jer sam ja popljuvala novu reklamu za HPB i dala joj naputak kako izraditi kampanju za Volvo. Njoj se to ponižavanje s moje strane očito svidjelo pa me grlila i ljubila.) I naravno meni vrag nije dao mira pa sam cijelo vrijeme bila izrazito ljubazna prema prijatelju i obraćala mu se sa srećo i ljubavi na što je plavuša podivljala i ružno me gledala (iako su pretpostavljam tek na prvom spoju iliti druženju, a ona je već tako posesivna). No onda meni opet vrag nije dao mira pa sam se počela praviti pametna, kao ono ja sam najpametnija u Rijeci, Hrvatskoj i u svemiru pa je ova opet podivljala i kao simpatično mi rekla da sam "umišljena kuja". Ja naravno jesam umišljena kuja i to nije nikakva uvreda na što je ova opet podivljala jer nije mogla na brzinu smisliti novu uvredu. I O ČEMU DA VAM VIŠE PRIČAM? Toliko divota u svemiru u jednoj noći već dugo nisam vidjela i baš sam sretna što se predavanje gospodina predavača ipak isplatilo jer je zaključak večeri- postoje ljudovi "umišljene kuje" i oni drugi (čitaj- 10 vrsta ljudi: "oni koji znaju binarni kod" i oni drugi).
- 09:53 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

  siječanj, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

Prosinac 2009 (3)
Studeni 2009 (12)
Listopad 2009 (19)
Rujan 2009 (14)
Kolovoz 2009 (11)
Srpanj 2009 (14)
Lipanj 2009 (16)
Svibanj 2009 (25)
Travanj 2009 (15)
Ožujak 2009 (25)
Veljača 2009 (20)
Siječanj 2009 (21)
Prosinac 2008 (27)
Studeni 2008 (26)
Listopad 2008 (24)
Rujan 2008 (19)
Kolovoz 2008 (4)
Srpanj 2008 (16)
Lipanj 2008 (28)
Svibanj 2008 (28)
Travanj 2008 (21)
Ožujak 2008 (15)
Veljača 2008 (18)
Siječanj 2008 (23)
Prosinac 2007 (14)
Studeni 2007 (28)
Listopad 2007 (43)
Rujan 2007 (25)
Kolovoz 2007 (11)
Srpanj 2007 (18)
Lipanj 2007 (19)
Svibanj 2007 (35)
Travanj 2007 (23)
Ožujak 2007 (38)
Veljača 2007 (35)
Siječanj 2007 (33)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

opis bloga:

linkovi:

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se