Spennato Verita
09.08.2006., srijeda
Internet veze
|
Zelite pogledati vijesti? Mozete preko neta, prognozu, izvjestaje o sportu, kao i mnogo drugih stvari takodjer. Znam da nisam otkrila toplu vodu! Stotine milijuna korisnika zamjenilo je stare nacine informiranja Internetom. World Wide Web bio je ispocetka i zamisljen kao globalna mreza putem koje bi korisnici mogli razmjenjivati podatke iz bilo kojeg dijela svijeta. Koncept te mreze smislila je agencija Americke vlade ARPA (Advanced Research Project Agency). Nikome nije smetalo sto Ameri imaju nadzor nad imenima domena, niti sto su serveri za nadzor smjesteni kod njih, kao ni masu drugih stvari... Danas je stvar drukcija, Internet je postao najmocniji medij koji je zasjenio TV, radio i novine. Americka televizija CBS od 1982 prenosi Am. sveucilisnu kosarkasku ligu, tako ce i ove sezone, no s tim da ce kompletan program prenositi i na netu!!! To je jos jedan u nizu pokusaja da se stari medij prebaci na novu tehnologiju. Ne zaostaju ni kompanije filmski studiji koji koriste Google Video Store i Appleov iTunes download servis te sve ostale moguce servise kako bi putem Mreže prodavali epizode svojih serija (Izgubljeni, Opstanak, Kućanice), tako fanovi po simboličnim cijenama, manjim od 2$ mogu "skinuti" epoizodu omiljene serije. Iako se Hollywood protivio prodaji filmova preko Neta, to bi se moglo promijeniti uskoro, najveći svjetski web-shop, Amazon, ponudio je 3 studia s opcijom da se filmovi nađu kod njih u isto vrijeme kad i na DVDima. Postavši svjesni koje se cifre vrte oko svega toga mnoge kompanije su udružile snage, evo samo par: News Corp. kupio My.Space (svi smo se barem jednom zatekli tamo) Time Warner se spojio s AOLom Snage je udružio Yahoo! s eBayom najjačim aukcijskim on-line servisom Google se povezao s My.Spaceom i MTVom A MTV je također najavio povezivanje s Microsoftom, prvi zajednički potez im je tužba protiv Applea... Ipak ne cvatu svima ruže, Viacom bilježi velike gubitke kao i Yahoo! koji izgleda nemože protiv Googlea, izgubili su 10,4 milijarde $... Mnogi se jednostavno nisu snašli u cijeloj toj igri nad kojom vlast još uvijek praktički ima Amerika... A kako Ameri mogu imalti vlast nad Mrežom svih mreža? prenosim s tportala(da ne kenjam kak znam to sve...) Da bi se informacije snašle u toj šumi, treba im sustav adresa. E pa kontrolu nad tim sustavom adresa još uvijek, manje-više, drže tijela vlade SAD-a. Godine 1998. osnovana je neprofitna organizacija ICANN (Internet Corporation for Assigned Names and Numbers) koja je preuzela taj posao do tada obavljan direktno od strane državnih agencija. U ICANN-u rade ljudi iz cijeloga svijeta koji stvaraju smjernice razvoja i tako kontroliraju sadašnjost i budućnost interneta, ali svaku njegovu odluku još uvijek mora odobriti i prekontrolirati američka vlada. Taj sustav kontrole, koji često i nije samo kontrola, ne sviđa se ni jednoj drugoj državi na ovom planetu. Jedna po jedna, države su demonstrirale zahtijevajući da ICANN-ov posao zamijeni neko međudržavno tijelo ili da bar kontrolu nad njime obavlja neka međunarodna organizacija. Mnogi su predlagali UN. Dok su takvi prijedlozi dolazili od Irana, Kine i Južne Koreje, SAD se nije previše brinuo, ali zadnjih godinu dana i EU je stao na stranu ostatka svijeta te zahtijeva međunarodnu kontrolu nad root DNS (Domain Name Server) zonom interneta. ICANN u rujnu ove godine treba izgubiti dobar dio nadzora od strane američke vlade, ali je sadašnji predsjednik SAD-a najavio da njegova zemlja ipak želi zadržati kontrolu nad root DNS zonom. SAD takvu odluku pravda činjenicom da su oni izmislili internet te da bi postavljanje tako dinamične organizacije u sustav jedne birokratski usporene institucije značajno otežalo njen rad. Internet je u svojoj povijesti uvijek odlično funkcionirao i nikada nije bilo nikakvih problema te je stoga argument SAD-a da ne treba mijenjati nešto što funkcionira savršeno. Također se pravdaju da je ICANN neprofitna organizacija u čijoj upravi sjede ljudi sa šest kontinenata, a samo dva iz SAD-a. Posao dodjeljivanja domena i kreiranja novih domena može se pokazati financijski vrlo isplativim, pa neki poznavatelji prilika u tome vide razlog američkog inzistiranja na zadržavanju kontrole nad ICANN-om. Argumenti oponenata te ideje su da ne žele da jedna zemlja upravlja nečim tako internacionalnim i esencijalnim za gospodarski i obrazovni napredak mnogih zemalja te upozoravaju na mnoga UN-ova tijela koja savršeno odrađuju svoj posao bez obzira na birokratsku sporost same organizacije i skandale koji su je potresali zadnjih godina. Neki od svijetlih primjera su ITU (International Telecommunication Union), koji određuje pravila vezana uza sve oblike telekomunikacije u svijetu, Universal Postal Union koji određuje pravila po kojemu funkcionira razmjena međunarodne pošte ili International Maritime Organization koja određuje međunarodne morske putove i sve standarde vezane uz pomorski promet. Veliko nezadovoljstvo u ostatku svijeta spram američke kontrole interneta može rezultirati odvajanjem pojedinih zemalja u njihove sisteme neovisne od ICANN-ovih DNS servera, što bi tek zakompliciralo stvar i zapravo razorilo tako idealan medij kao što je internet danas. Većinom su europske zemlje osnovale Open Root Server Network, mrežu root DNS servera operativnu od 2002. godine koja trenutno funkcionira u sinkronizaciji s ICANN-om, ali ima mogućnost aktivacije neovisnog načina rada pri kojem će ORSN odrađivati posao ICANN-ovih root servera u slučaju problema s ICANN-ovim root serverima. Stav zemalja koje održavaju ovu mrežu je da ne žele biti ovisne o serverima smještenim u SAD-u i ostati paralizirane ukoliko bude ikakvih problema s njima. Zanimljivost je da je jedan od trinaest ORSN-ovih root servera smješten u Mariboru u Sloveniji. Opće je mišljenje cijelog svijeta, osim SAD-a, da kontrolu nad internetom treba prepustiti međunarodnom tijelu poput UN-a Fizički smještaj ICANN-ovih root servera više nije toliko koncentriran na SAD. Struktura interneta je takva da ti serveri zapravo mogu biti bilo gdje, pa je ICANN nekoliko njih i premjestio izvan SAD-a. Zapravo je praktično da budu razmješteni u zemljama s velikim prometom na internetu da bi se imena domena brže i efikasnije isporučivala. Tako da čak i fizički smještaj kičme interneta polako klizi izvan SAD-a u skladu s internacionalizacijom mreže. Vjerujemo da je politička klima u SAD-u uvelike utjecala na ovakav stav svijeta, a posebno Europske unije, prema kontroli DNS root zone. Pravo na privatnost uvelike je ograničeno u SAD-u zbog umjetno izazvane paranoje i straha od terorističkih napada. SAD-ova agresivna vanjska politika i često nametanje raznoraznih sankcija zemljama po njihovu izboru izaziva nepovjerenje u njihovu mogućnost poštenog upravljanja resursom tako važnim za sve države ovog svijeta. http://www.icann.org/ http://european.nl.orsn.net/ |
- 23:55 - Komentari (7) - Isprintaj - #
Dnevnik.hr |
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
|
|
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||