|
|
| < | listopad, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 31 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
...neopisiv blog..ili sto je autor htio reci :))..
..hvala suncokretima koji su obasjali tvoju Slavoniju i priblizili te suncokretu koji jednako dise..
Hvala na knjigama u kojima slavonsko sunce pronaslo je put i do mojeg neba..
Svima vama ostavljam intervju kojeg smo Baca Iva i ja obavili pismenim putem,putem koji nas je i spojio a koji je moje srce ispunio jos jednim osjecajem krasna prijateljstva koja pocinju upravo ovdje.
EKSKLUZIVNO ZA HRVATSKI VJESNIK – RAZGOVOR SA IVANOM ŠARIĆEM,ČOVJEKOM KOJI JE SVOJU LJUBAV PREMA DOMOVINI PRETOČIO U STIHOVE
ROMANCA NJEGOVOJ SLAVONIJI
Neizmjernu ljubav prema domovini,za rodnim krajem Slavonije,g.Ivan Šarić posvetio je u svojim dvjema objavljenim knjigama preko kojih svima nama daje poučak o jednom vremenu,jednoj zemlji iz koje je i sam potekao,o jednom narodu koji veliko blago ima i u svojim narodnim pjesmama.
ŽIVOTNI PUT BAĆA IVE
Baća Iva,kako ga rado nazivaju a čiji je nadimak uzeo od svog pokojnog oca,rođen je 1946.godine u Štitaru kod Županje kao 25.član višegeneracijske velike obiteljske zadruge,od oca koji se bio stolar i majke domaćice.Tek nedugo nakon njegova rođenja obiteljska zadruga morala se raspasti a tadašnja vlast oduzima im sve što su posjedovali – traktor,vršilicu,strojeve koji su značili egzistencijalnu podlogu.
'Tek u 4.razredu mogao sam si kupiti bicikl radeći preko praznika u poljoprivrednoj zadruzi.Dotad u školu sam odlazio pješice i po 16km..'govori o svom djetinjstu Baća Iva sjećajući se i smrti rano izgubljena oca.'Otac za vrijeme 2.svjetskog rata nije bio u 'pravoj' vojsci(dakle ne u partizanima već u ustašama) i njegovom smrću nisam izgubio samo oca već i hranitelja.Bilo je jasno da neću moći studirati jer majka nije mogla financirati studij a sa druge strane znao sam da neću dobiti stipendiju.Sve to stvaralo je određenu averziju prema državi i Partiji koju nisam krio'.U tom periodu Ivan odslužuje vojsku,biva nezaposlen ali i uzdržava se sviranjem družeći se uz tambure koje su ga pratile još od osnovne škole.Svatovski svirač bio je čak i kažnjavan zbog narušavanja javnog reda i mira zbog odsvirane pjesme Ustani Bane koja se na kraju ipak pokazala kao pjesmu koja nije uperena protiv bratstva i jedinstva te je Ivan bio oslobođen presude.Međutim za lokalne moćnike postaje crna ovca i u vrijeme Hrvatskog proljeća,njemu mladom i naivnom mladiću koji je vjerovao da ako govori istinu nemože mu se ništa dogoditi, bilo je savjetovano da napusti zemlju po njegovo dobro.
'U Njemačkoj sam se dobro snašao jer sam osam godina učio jezik u školi,započeo sam raditi u jendoj metalskoj firmi a potom počeo studirati teologiju.Danju sam konobario kako bi privredio za za studij a 1974.godine počinjem raditi kod Caritasa kao socijalni savjetnik za ljude iz tadašnje Jugoslavije.Ovaj posao još uvijek radim i ako Bog da za 4 godine ću u zasluženu mirovinu'- pripovijeda nam Baća Iva koji se 1973.godine oženio i ima troje djece i šestoro unučadi.
PJESME VOLJENOJ SLAVONIJI
Pisanjem se bavio još u gimnaziji pišući uglavnom pjesme.Napustivši rodni kraj,nemogavši se vratiti dugih 8 godina u nj,neizmjerna čežnj za domom bila je presudna da ponovo počne pisati nakon gimnazijskih dana.
'Pjesme mi sada imaju ulogu ventila,one su mi razgovor sa Slavonijom,one mi smanjuju pritisak da ne puknem..Slavonija,moja Slavonija nije samo ravnica,slavonska brda i brežuljci,nije samo hrastova šuma – Slavonija su i moji ljudi Slavonci,Šokci' – govori emigrant čija ljubav rezultira i objavljivanjem knjiga pjesama.Prva knjiga objavljena je 1986.godine pod naslovom Romanca mojoj Slavoniji.Iz recenzije koju je napisao Marko Žarić,izdvajamo ono što je osnovno karakterizira – '...pjesmama o teškom i mukotrpnom životu koji sagiba i melje čovjeka osjeća se prožetost čežnjom ..još uvijek prepoznatljiv je čovjek u bliskoj povezanosti sa prirodom,daleko od konzumnog društva i samouništenja stresovima dosegnute ovisnosti o oblicima prividne suverenosti i integirteta..'Pjesme zavičajne tematike,prožete religioznošću,sjećanjem na neka druga vremena ugledale su svijetlo i u nekim drugim publicističkim izdanjima a što je još i vrednije čak su i uglazbljene.Tako veliki opus Baćinih pjesama može se doživjeti i uz zvuke njemu drage tambure.
'Lutanje,sreća i laž' objavljuje 2006.godine sa jednakom tematikom koja obuhvaća nostalgiju,ispriku Slavoniji što ju je napustio nadajući se povratku pa 'makar i u lijesu', veličanje istinskih vrednosta,vjere,poštenja,radinosti,domoljublju,ljubavi prema ljudima,pjesmi,tamburi...
ANALIZA SA ZAČINOM HUMORA
Na temelju izvornih pjesama susjednog sela Babina Greda,odlučuje se i na novi pothvat – analizu nardonih pjesama kroz šaljiv pristup zamišljen kao zanimljivo štivo za 'široke narodne mase'.'Ova moja analiza 'Dala sam i dat ću-sinoć sam i sad ću' nastala je slučajno razmišljajući o Slavoniji i primjetivši kako nitko dosada ništa nije napisao o slavonskoj erotici a dok sa druge strane stalno smo na meti bećarluka,pustopašnosti i lajavosti'-objašnjava Baća i inače sklon analiziranju života,spreman da će jednom krenuti i u analizu značenja vjere u Slavonaca,značenje obiteljske hijerarhije,uzroke nemorala...
Pjesme su originali kako ih je narod ispjevao dok ih je Baća Iva začinio sa malo humora.Evo kako otprilike glasi jedna od takvih analiza:
'Što će meni cura garava,
Kad se meni plava dopala.
Uplave su oči anđelske
U garave oči đavolske.
Plave oči bolje šaraju
A garave uvijek varaju...'
'Prepotentnog li šokca!Što će njemu cura garava!...On se nikako ne može rješiti garave.To je više nego očito.Zbog čega bi uspoređivao?Ta oduvik su oči garave predstavljale izazov.Kad nisi načisto,kad si pun neizvjesnosti,onda tek raste želja i ona muška stvar...Što on ima od očiju anđelskih koje ga doduše mogu milo pogledati kad one neznaju varati...'u kratkoj analizi voljei bismo vam preodčiti na koji način Baća pristupa 'seciranju' stihova koji predstavljaju slike šokačkog života.
PORUKA ISELJENIŠTVU U AUSTRALIJI
Na pitanje što bi poručio hrvatskom narodu koji je također jednom napustio svoj dom,koji je sada neku drugu zemlju učinio svojom domovinom Baća Iva kaže- ' Već punih 37 godina živim izvan domovine i već 33 godine slušam životne priče mojih klijenata.Prije par mjeseci susreo sam se sa mojim prijateljem paterom Marijanom koji je već dugo u SydneyuSt Johns Park) razgovarajući o uvijek istim problemima – kako djeci i unučadi sačuvati osječaj za Hrvatsku,kako sprijeliti asimilaciju.Za nas u Europi situacija je lakša zbog blizine i češći su posjeti rodnom domu.Vama u Australiji to nije moguće toliko često no unatoč tome i ovdje se primjećuje stanovito napredovanje asimilacije treće generacije.U ovom kontekstu jezik je jako važan.Odgovornost je na roditeljima koji bi sa djecom trebali govoriti u svojem domu hrvatski kako bi ga djeca temeljito naučilaNa ulici,u školama i u slobodno vrijeme mladež ionako govori jezik zemlje u kojoj živi,hrvatsko slabo ili gotovo nikako.Ne želim nikoga patetički pozivati na povratak jer povratak je na većinu iz različitih razloga nemoguć.Odluka za ostankom u Australiji ili bilo gdje drugdje racionalna je odluka.Zar ostaviti djecu i vratiti se kući?Do sada čeznuli smo za domovinom,zar da čeznemo i za svojom djecom i unucima?Migracija ima svoju cijenu.Pripadnici starijih generacija skupo su je platili'- završavamo razgovor sa g.Ivanom Šarićem,čovjekom čiji prihod knjiga namijenjen je popravku stare crkve Sv Mateja Apostola u rodnom Štitaru,čije pjesme nose veliku cijenu danka kojeg je on morao položiti napustivši Hrvatsku,svoju Slavoniju,Šokce,polja suncokreta za kojima i danas čezne a čije slike nosi u svojm srcu,svojim stihovima.
Dio stihova iz pjesme pod čijim je naslovom i objavljena druga Šarićeva knjiga:
LUTANJE,SREĆA I LAŽ
List sam žuti nošen vjetrom
Ovim hladnim,tužnim svijetom
I duša mi samnom skita
Al nitko ništ ne pita.
Što si našo na tom putu
Možda sreću,svjetlost žutu
Ako tako dugo tražiš
Nije vrag da j' ne nalaziš?
Nisam luto tražeć sreću
Znao sam da nać je neću
Na vom putu ja tek skitam
Znam,al svaki dan se pitam.
Ima l'sreće bez svog doma
Ima l' mira i spokoja
Zadovoljstvo bez svog brata?
Kucam,al na tuđa vrata.
..................
Zar život je sav od laži
Skitanje što sreću traži?
Nitko ne zna moju muku.
Doću možda u sanduku.
Ivan Šarić – Baća
...jos jednom hvala..od srca...