Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

30.07.2015., četvrtak

Doručak


Fotografija izložena na 3.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara".

- 19:42 - Komentari (3) - Isprintaj - #

27.07.2015., ponedjeljak

Vanzemaljac

Amorfna smolasta izlučina na kori drveta podsjeća me na vanzemaljca.

- 19:57 - Komentari (1) - Isprintaj - #

25.07.2015., subota

Livadna čipka


- 15:52 - Komentari (5) - Isprintaj - #

18.07.2015., subota

Podnevni odmor

Po ovoj vrućini najbolja je debela hladovina.

Fotografija izložena na 11.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara".

- 10:58 - Komentari (4) - Isprintaj - #

14.07.2015., utorak

Blizanci






Pohvaljena serija fotografija na 11.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara".



- 11:26 - Komentari (3) - Isprintaj - #

13.07.2015., ponedjeljak

Preslica


Fotografija izložena na 8.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara".

- 14:11 - Komentari (4) - Isprintaj - #

12.07.2015., nedjelja

Mali zeleni


- 12:57 - Komentari (2) - Isprintaj - #

11.07.2015., subota

Šojka


- 14:35 - Komentari (3) - Isprintaj - #

10.07.2015., petak

Na lavandi

- 14:02 - Komentari (2) - Isprintaj - #

09.07.2015., četvrtak

250.godina hrvatskoga šumarstva

Ove godine slavimo 250 godina šumarstva u Hrvatskoj. Marija Terezija je naložila da se na području karlovačkog generalata, šume "opišu i u nacrte narišu" što je rezultiralo prvom inventurom i kartom šuma u nas izrađenima u razdoblju 1764. – 1765.godine, a na temelju toga 1765.godine je osnovana prva uprava s tri šumarije. Osnivanjem šumarija na području Otočke pukovnije u Krasnu, Ličke pukovnije u Oštarijama te Ogulinske i Slunjske pukovnije na Petrovoj gori, predstavlja službeni početak organiziranoga šumarstva u Hrvatskoj. Postavljeni su i prvi šumari koji su dobili svoje lugare –pješake i konjanike. Sve su šume izmjerene, ali ne kao danas u kubicima i volumnoj mjeri, već se je utvrđivao broj stabala pojedine vrste po katastarskom jutru. Ucrtavala su se i mjesta kako izvući stabla iz šume, odnosno trase vlaka kojima su se trupci spuštali do cesta. Drvo se spuštalo prema primorskoj strani, a onda brodom dalje u Veneciju i druge krajeve. Prvu zakonsku uredbu o šumama objavila je Marija Terezija 22. prosinca 1769. godine. Bio je to prvi zakon o šumama na hrvatskom jeziku i najznačajniji spis u povijesti šumarstva Hrvatske. U prilog tome da šumari već dva i pol stoljeća stručno i odgovorno gospodare šumama u Hrvatskoj ide i činjenica da su Hrvatske šume d.o.o. od 2002. godine nositelj FSC certifikata za gospodarenje šumama, a to znači da se šumom gospodari prema strogim ekološkim, socijalnim i ekonomskim standardima.


Značajniji događaji iz povijesti šumarstva



- 16:04 - Komentari (1) - Isprintaj - #

08.07.2015., srijeda

Miris Mediterana


Fotografija izložena na 10.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara".

- 17:02 - Komentari (5) - Isprintaj - #

07.07.2015., utorak

Urod


Fotografija izložena na 4.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara".

- 19:49 - Komentari (1) - Isprintaj - #

03.07.2015., petak

Priča o panju




Serija fotografija izložena na 9.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara".


- 17:16 - Komentari (5) - Isprintaj - #

01.07.2015., srijeda

Prugasto jedarce


- 21:09 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< srpanj, 2015 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se