Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

29.06.2015., ponedjeljak

U zasjedi


Fotografija izložena na 3.bjelovarskom salonu fotografija "Šuma okom šumara" i u Finskoj ( Helsinki 1.-17. lipnja 2009.g., Internacional Cultural Centre Caisa).

- 22:14 - Komentari (6) - Isprintaj - #

27.06.2015., subota

Bjelovarski salon fotografija "Šuma okom šumara"-katalozi


1.salon(2004.god.).............................2.salon(2005.god.)............................3.salon(2006.god.)....................4.salon(2007.god.)



5.salon(2008.god.).............................6.salon(2009.god.)............................7salon(2010.god.)....................8.salon(2011.god.)



9.salon(2012.god.)



UN New York(2011.god.)



- 15:10 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.06.2015., petak

Bjelovarski salon fotografija "Šuma okom šumara"

U organizaciji bjelovarskog Ogranka Hrvatskog šumarskog društva 16. lipnja 2015. otvoren je u galeriji „Nasta Rojc“ Gradskog muzeja u Bjelovaru 11. bjelovarski salon fotografije „Šuma okom šumara“ s međunarodnim sudjelovanjem. Ta se tradicionalna izložba svake godine organizira povodom Dana hrvatskoga šumarstva - 20. lipnja, a u sklopu poznate turističko-kulturne manifestacije „Terezijana“.
Tročlani ocjenjivački sud (žiri) u sastavu akademskih slikara Dubravka Adamovića i Antuna Krešića, te Berislava Rubčića, dipl.ing.el., od ukupno 480 pristiglih fotografija, vlasnika 50 autora iz Mađarske, Slovenije i Hrvatske, odabrao je za 11. salon 244 najbolje fotografije, od čega 17 serija sa 65 fotografija i 179 pojedinačnih fotografija.
Fotografije najbolje opisuje predgovor Kataloga salona: “Narodne predaje pune su priča o šumama. O šumama, tamnim i neprohodnim, punim svakojakih životinja i mističnosti. Oslobađajući se bajki ipak se lako dade iščitati kako je šuma braniteljica, hraniteljica, posljednje utočište, a i lječilište tijela i duše.S ovom izložbom fotografija, koja je pred nama, a podastrijeta očima i kritici javnosti došla je još jedna priča ili zbirka priča o šumi. Izložba je nepreteciozno nazvana „Šuma okom šumara“ što bi se dalo lako poistovjetiti s pričom o šumarskom kruhu, koji ima popriličan broj tvrdih kora. Ovoga puta prikazali su nam ili ispričali priče o slatkoj, mekšoj i dragoj kori svoga svakidašnjeg kruha, i to s puno ljubavi, zapažanja io znanja. Nepobitna je činjenica da oni svoj posao vole, a ujedno fotografiraju šumske prostore gdje stvaraju svoj kruh, a opisuju ga s velikom ljubavlju i strašću.“

- 16:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

25.06.2015., četvrtak

Visokoooo sam.....


- 20:27 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< lipanj, 2015 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30          

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se