Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

03.08.2014., nedjelja

ŠUMARSKI RJEČNIK

Alpinum
Planinski botanički vrt. Osniva se unutar botaničkih vrtova ili odvojeno sa svrhom uzgoja i upoznavanja biljaka iz planinskih i predplaninskih predjela.

Ambrozija
Ambrozija (Ambrosia artemisiifolia) izrazito je prilagodljiv korov, a pelud ove biljke jedan je od najjačih poznatih alergena. Dosegne visinu do 120 cm, razgranjena je, a svi su njeni dijelovi pokriveni dlačicama. Listovi su dvostruko perasti, odozdo sivozeleni, dugi 5-10 cm. Cvjetovi su glavičasti, žućkaste boje i nalaze se na vrhu stabljike. Biljka počinje cvasti u lipnju i srpnju.

Anatomija drva
Znanost o makroskopskoj, mikroskopskoj i submikroskopskoj građi drva s opisom, ocjenom i određivanjem vrsta i svojstava drva.

Arboretum
Samostalni prostor ili dio botaničkog vrta, u kojem se uzgaja drveće i grmlje , u znanstvene, ornamentalne ili uzgojne svrhe. Arboretum je zapravo zbirka živog drveća i grmlja, to je specijalni botanički vrt u kojem se uzgaja isključivo drveće i grmlje.

Areal
Svaka bilna vrsta ima svoje karakteristično obitavalište koje se naziva areal, a nastao je kao rezultat povjesnog razvitka vrste, ekoloških zahtjeva, te genetskih osobina vrste.Veličina pojedinih areala je različita: ako areal pokriva više kontinenata vrsta se smatra kozmopolitskom, a ukoliko je rasprostranjenje biljke vrlo maleno govori se o endenskim vrstama.

Ariš-Larix
Rod listopadnog drveća iz porodice Pinaceae koji obuhvaća desetak vrsta.
Bagrem-Robinia
Rod listopadnog drveća i grmlja iz porodice Leguminosae koji obuhvaća 20 vrsta iz Sjeverne Amerike i Meksika. U Europu je donešen 1601. godine.

Bijel i srž
Kod nekih vrsta drveća periferni (mlađi) godovi svijetlije su boje, a unutrašnji (stariji) godovi tamnije su boje. Svijetliji vanjski dio drva zove se bijel, a tamniji unutrašnji dio drva srž.

Biljke
Živa bića koja se odlikuju time što uz pomoć kloroplasta svjetlosnu sunčevu energiju pretvaraju u kemijsku i time iz anorganskih izgrađuju energijom bogate organske spojeve.

Bjelogorica
Bjelogorične vrste drveća su: hrast lužnjak, hrast kitnjak, cer, medunac, crnika, bukva, jasen, gorski javor, mliječ, brijest, obični grab, crni grab, bjelograbić, divlja trešnja, pitomi kesten, bagrem, klen, lipa, breza, domaća topola, euroameričke topole, vrba , joha, platana,

Bonitet staništa
Mjera kvalitete odnosno proizvodnosti staništa, a određuje se u jednodobnim sastojinama na osnovi starosti sastojine i srednje sastojinske visine srednjeg plošnog stabla, a u raznodobnim sastojinama prema promjeru i visini dominantnih stabala.

Bor-Pinus
Rod crnogoričnog drveća iz porodice Pinaceae. Ima ih više od 100 vrsta.

Bukva-Fagus
Rod listopadnog drveća iz porodice Fagaceae zastupljen sa ukupno devet vrsta.
Crnogorica
Crnogorične vrste drveća su obična jela, obična smreka, obični bor, crni bor, alepski bor, borovac, ariš, duglazija, tisa, čempres, pačempres, ...

Cvijet
Cvijet je jasno omeđen izdanak ili dio biljnog izdanka s ograničenim rastom, a služi za razmnožavanje. Glavni dijelovi cvijeta jesu tučak, prašnici, vjenčić, čaška i cvjetište.
Četinjače
U skupinu četinjača spadaju: obična jela, obična smreka, obični bor, crni bor, alepski bor, borovac, ariš, duglazija, tisa, čempres, pačempres, ...

Čiste sastojine
Sastojine u kojima je jedna vrsta drveća zastupljena sa više od 90% drvne zalihe u odnosu na ukupnu drvnu zalihu.

Čišćenje
Uzgojni zahvat kojim se iz mlade sastojine uklanjaju bolesna i nekvalitetna stabla, nepoželjne vrste i štetni predrast, te formira željeni omjer smjese vrsta drveća
Debljinski stupanj
Kod izmjere prsnih promjera, promjeri stabala grupiraju se u grupe, debljinske stupnjeve, širine 5 cm. Način grupiranja je da: raspon od 11 do 15 cm, nazivamo debljinski stupanj 12,5 cm ili debljinski stupanj 3; raspon od 16 do 20 cm nazivamo debljinski stupanj 17,5 cm ili debljinski stupanj 4; itd.

Dendrologija
Dendrologija je znanost o poznavanju drvenastih biljaka. Bavi se sistematikom i vanjskom morfologijom drveća i grmlja. Šumarska dendrologija bavi se prvenstveno autohtonim vrstama koje tvore šumske sastojine, dok se parkovna dendrologija bavi poznavanjem domaćeg i introduciranog drveća i grmlja koje se primjenjuje u uređivanju parkovnih površina.

Dendrometrija
Znanost koja proučava metode i tehniku izmjere pojedinih stabala i sastojina.

Dobni razred
Temeljem starosti sastojine se razvrstavaju u grupe, dobne razrede. Dobni razred obuhvaća sastojine unutar određenog raspona starosti. Širina dobnog razreda, odnosno raspon godina koje obuhvaća, ovisi o ophodnji i može iznositi 5, 10 ili 20 godina.

Doznaka
Pod doznakom stabala za sječu podrazumijeva se odabiranje, obilježavanje i mjerenje, te obračun drvne mase stabala za sječu. Doznaka se obavlja na osnovu propisa Osnove gospodarenja ili Programa za gospodarenje šumama, a da li je pravilno obavljena kontrolira nadležni Državni inspektor.

Drvna zaliha
Pojam koji označava volumen stabla, odnosno svih stabala na nekoj površini, a izražava se u m3. Drvna zaliha, za neku površinu, određuje se računski na temelju izmjerenih podataka prsnih promjera i visina živih stabala iznad taksacijske granice. Osnovna jedinica površine za prikaz drvne zalihe iznosi jedan hektar (10000 m2)
Endemi
Tipovi organizama koji su ograničeni u rasprostranjenosti na jednu manju, prirodnu geografsku cjelinu.

Etat
Etat je količina drvne zalihe ili površina šume predviđena za sječu. Etat za pojedinu gospodarsku jedinicu propisan je Osnovom gospodarenja ili Programom za gospodarenje šumama, a usklađen je sa propisom Šumskogospodarske osnove područja. Kod određivanja etata uzeti su u obzir mnogi faktori od kojih izdvajamo: namjenu šume, sadašnje stanje drvne zalihe i broja stabala, prirast, učešće vrsta drveća i ostalo, a ne smije se zanemariti i potrajnost u gospodarenju. Razlikujemo etat glavnog i prethodnog prihoda u jednodobnim šumama, te etat prebornih šuma.
Fitocenologija
Znanost o biljnim zajednicama te uvjetima i zakonitostima njihova razvitka i života.

Fitopatologija
Znanost o biljnim bolestima

Furnir
Listovi drveta debeli 0,05-10 mm izrađeni ljuštenjem, rezanjem ili piljenjem.
Garig
Degradirana makija grmolikih zimzelenih vrsta sa sklopom koji prekriva oko 50% njezine površine , a ostali dio su manje čistine

Glavni prihod
Posječena drvna masa u jednodobnoj sastojini koja je napunila starost propisanu ophodnjom i u njoj je Osnovom ili Programom propisana njezina obnova.

Gljive
Gljive su heterotrofni organizmi koji se obično ubrajaju u biljke steljnjače. Danas je poznato preko 100 000 vrsta gljiva. Tijelo gljiva je najčešće građeno od tankih nitastih tvorevina-hifa, koje zajedno čine micelij.

God
God je sloj drva nastao u jednom vegetacijskom periodu (jednoj godini). Na poprečnom se presjeku godovi vide kao koncentrični kružni vijenci, a njihova širina ovisi o vrsti drveta, sastojbinskim uvjetima i zdravstvenom stanju. God se sastoji od unutarnjeg dijela-ranog drva i vanjskog dijela ili kasnog drva.

Godišnji plan gospodarenja
Elaborat koji se izrađuje kada ne postoji mogućnost pravodobne revizije odnosno obnove Osnove gospodarenja ili Programa za gospodarenje šumama. Godišnji plan gospodarenja vrijedi samo jednu godinu, a njegove odredbe sastavni su dio nove Osnove ili Programa. Odobrava ga Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog Komisije za njegov pregled, a provođenje kontrolira Državni inspektorat.

Golosjemenjače
Primitivnija skupina cvjetnjača kojima je bitna karakteristika da im sjemeni zameci (odnosno sjemenke) leže slobodno na plodnim listovima, a nisu zatvoreni u plodnici. Listovi mogu biti različita oblika, većinom su čvrsti i uvijek zeleni.

Gospodarska jedinica
Gospodarskom jedinicom smatra se dio šumskogospodarskog područja koji je u pravilu prilagođen konfiguraciji terena, organizacijskim potrebama i prometnicama, a obuhvaća jedan ili više šumskih predjela. Na šumskogospodarskom području formirane su gospodarske jedinice državnih i gospodarske jedinice privatnih šuma. Prosječna veličina gospodarske jedinice državnih šuma iznosi oko 3000 ha.
Hrast-Quercus
Rod iz porodice Fagaceae koji sadrži oko 300 listopadnih i vazdazelenih vrsta drveća i grmlja.
Izbojak
Izbojak, mladica ili lastar je dio stabljike koji nosi pupove, listove i cvjetove. Po smještaju mogu biti nasuprotni (jasen, javor, divlji kesten, svib, ...), naizmjenični (bukva, lipa, ...) i pršljenasti (jela, bor, smreka, ...). Izbojci na višim biljkama nastaju iz pupova. Iz vršnog pupa razvija se glavni izbojak, a iz pupova u pazušcu listova razvijaju se postrani izbojci.

Izdanak
Izdanak je izbojak koji tjera iz dna stabljike ili iz korijena. Rastu veoma brzo, imaju adventivno korijenje te odvojeni od matičnog korijena mogu postati samostalna biljka. Mnoge vrste listopadnog drveća imaju izuzetnu izdanačku sposobnost (koristimo u uzgoju niskih i srednjih šuma), za razliku od četinjača koje tu sposobnost, osim rijetkih iznimaka (tisa, neke vrste borova, ...), nemaju.

Izvanredna revizija osnove gospodarenja
Postupak izmjene propisanih radova u Osnovi gospodarenja i Programu za gospodarenje šumama, a izrađuje se kada se u tijeku gospodarenja šumama i šumskim zemljištima, unutar 10 godina za koje su elaborati izrađeni, dođe do odstupanja od propisanog načina gospodarenja zbog elementarnih nepogoda, štetočina bilja, sušenja, propadanja šuma, stanja prirodne obnove ili sječe većih razmjera za potrebe infrastrukture. Izvanredne revizije izrađuju se samo ako je došlo do odstupanja iz navedenih razloga. Odobrava je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog Komisije za njezin pregled, a provođenje kontrolira Državni inspektorat.
Jasen-Fraxinus
Rod bjelogoričnog listopadnog drveća, rjeđe grmlja koji obuhvaća više od 80 vrsta vrlo različitih morfoloških i ekoloških karakteristika.

Javor- Acer
Rod listopadnog, samo izuzetno zimzelenog drveća, poludrveća i rjeđe grmlja iz porodice Aceraceae. Obuhvaća preko 150 vrsta rasprostranjenih po umjerenim i suptropskim klimatskim područjima.

Jednodobne (regularne) sastojine
Sastojine kod kojih na istoj površini rastu stabla podjednakih visina, debljina i starosti, a njima se sastojinski gospodari, odnosno gospodari se kao sa jednom cjelinom

Jela-Abies
Rod crnogoričnog vazdazelenog drveća iz porodice Pinaceae, koji obuhvaća oko 40 vrsta.
Koljik
Sastojina koju čine stabalca čiji je prosječni prsni promjer od 5 do 7 cm.

Konverzija šuma
Izmjena uzgojnih i sastojinskih oblika u gospodarenju šumama. Na izmjenu uzgojnih oblika sastojine djeluje uglavnom čovjek dok na promjenu sastojinskih oblika osim čovjeka vrlo često djeluje i priroda.
Letvik
Sastojina koju čine stabalca čiji je prosječni prsni promjer od 7 do 15 cm.

Liko
Liko su čvrsti i žilavi švežnjići neodrvenjenih stanica s vanjske strane kambijalne zone.

Listače
U skupinu listača spadaju: hrast lužnjak, hrast kitnjak, cer, medunac, crnika, bukva, jasen, gorski javor, mliječ, brijest, obični grab, crni grab, bjelograbić, divlja trešnja, pitomi kesten, bagrem, klen, lipa, breza, domaća topola, euroameričke topole, vrba , joha, platana.
Makija
Degradacijski stadij šuma hrasta crnike nastala iz panja.

Maklja
Alat za skidanje mrtvog dijela kore kod postavljana oznaka gospodarske podjele ili slično.

Mikoriza
Pojam koji označava pojavu gdje korijenje nekih vrsta šumskog drveća živi u životnoj zajednici s određenim vrstama gljiva.

Mješovite sastojine
Sastojine u kojima su, uz glavnu vrstu, zastupljene i druge vrste drveća udjelom većim od 10 % od ukupne drvne zalihe.

Mladik
Biljke od dobi kad se formira debalce i krošnja do trenutka maksimalnog visinskog prirasta.
Njega pomlatka i mladika
Uzgojni zahvat kojime se stvaraju uvijeti za daljnji razvoj mladog naraštaja sastojine, a obuhvaćaju radove “čepovanja” odnosno sječe oštećenih stabalaca u doba mirovanja vegetacije na čep, te u doba vegetacije sječu podrasta i grmlja, te uklanjanje korovske vegetacije žetvom.
Obnova osnove gospodarenja
Postupak izrade elaborata Osnove gospodarenja koji se provodi svakih 20 godina, a obuhvaća detaljnu izmjeru svih potrebnih elemeneta za određivanje sadašnjeg stanja šuma na području pojedine gospodarske jedinice.

Odjel
Dio gospodarske jedinice, odnosno trajna osnovna jedinica gospodarskog razdjeljenja šume u okviru pojedine gospodarske jedinice. Površina odjela ne može biti veća od 60 hektara. Izuzetno površina odjela za neobraslo proizvodno šumsko zemljište, šikare, šibljake i garige može biti i veća od 60 ha.

Odsjek
Dio odjela, odnosno najmanja osnovna površina gospodarskog razdjeljenja šuma unutar odjela. Odsjek čini sastojina, kojom se zbog njenih specifičnosti posebno gospodari,a za razliku od odjela nije trajna nego dinamička osnovna jedinica. Najmanja površina odsjeka iznosi 1 ha, a iznimno u šikarama, šibljacima, makijama i garizima najmanja površina odsjeka može biti 5 ha.

Ophodnja
To je onaj broj godina koji prođe od osnivanja sastojine, odnosno nicanja biljaka na nekoj površini, i zrelosti sastojine pri kojoj je ostvaren cilj gospodarenja. Nakon postizanja tog cilja većinom dolazi do sječe svih stabala na istoj površini i ponovne obnove sastojine. Donja granica ophodnje u jednodobnim sastojinama propisana je Pravilnikom za uređivanje šuma, a odnosi se za gospodarske šume. Za zaštitne i šume s posebnom namjenom ophodnja je u pravilu fiziološka zrelost stabala. U prebornim sastojinama umjesto ophodnje koristimo termin promjer sječive zrelosti, odnosno onaj promjer stabla iznad kojeg je stablo zrelo za sječu, a njegovo mjesto u sastojini zauzeti će mlado stablo.

Ophodnjica
Ophodnjica je vrijeme koje prođe između dvije sječe na istoj površini u prebornoj šumi.

Oplodna sječa
Sječa u funkciji obnove jednodobne sastojine. Oplodna sječa obično se provodi u tri faze, sijeka, a to su pripremni, naplodni i dovršni sijek. Ovisno o stanju sastojine i njene prirodne obnove, te zastupljenim vrstama drveća, broj sijekova može biti veći ili manji.

Osnova gospodarenja
Elaborat koji utvrđuje sadašnje stanje, vrste i opseg radova za neposredno gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u pojedinim gospodarskim jedinicama. Osnova gospodarenja donosi se za razdoblje od 10 godina, orjentaciono, radi osiguranja potrajnog gospodarenja i za daljih 30 godina. U svakoj Osnovi gospodarenja daje se bilanca dosadašnjeg gospodarenja, te usporedba sadašnjeg stanja sa stanjem prije 10 godina. Odobrava je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog Komisije za njezin pregled, a provođenje kontrolira Državni inspektorat.
________________________________________
Panjača
Sastojina u kojoj su stabla nastala iz panja.

Plantaža
Umjetno podignute sastojine uz primjenu agrotehničkih mjera, a većinom služe za intenzivnu proizvodnju drvne mase.

Pomladak
Biljke u dobi od 1 godine do dobi kad se kod njih oblikuje debalce i krošnja.

Ponik
Mlade biljke nastale iz sjemena starosti do jedne godine.

Preborna sječa
Sječa u prebornoj sastojini, a njena karakteristika je da se na istoj površini vrši sječa zrelih stabala i proreda, te njega i čišćenje u mladom naraštaju sastojine.

Preborne sastojine
Sastojine kod kojih na istoj površini rastu stabla različitih visina, debljina i starosti, a sa njima se gospodari stablimično ( svako stablo je cjelina za sebe) ili grupimično ( na nekoj površini imamo više manjih cjelina, veličine 1-2 visine stabala, kojima se zasebno gospodari).

Presslerovo svrdlo
Instrument za uzimanje uzoraka, izvrtaka, za potrebe izračuna prirasta stabala.

Prethodni prihod
Posječena drvna masa u jednodobnoj sastojini do početka njezine obnove, a ostvaruje se u sastojinama koje se njeguju proredom.

Prirast
Pod prirastom podrazumijevamo povećanje dimenzija stabla u nekom vremenskom razdoblju. Razlikujemo: debljinski prirast- prirast stabala u debljinu, visinski prirast – prirast stabala u visinu, volumni prirast – prirast drvne mase, odnosno volumena stabla.

Program za gospodarenje šumama
Elaborat koji sadrži sve podatke kao i Osnova gospodarenja, a donosi se za razdoblje od 10 godina, uz orijentaciju za daljih 10 godina. Programi za gospodarenje šumama izrađuju se za šume i šumska zemljišta na području krša, zaštitne šume i šume s posebnom namjenom, šume u privatnom vlasništvu, šume i šumska zemljišta u državnom vlasništvu kojima iznimno gospodare tijela državne uprave i pravne osobe u državnom vlasništvu. Odobrava ga Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog Komisije za njegov pregled, a provođenje kontrolira Državni inspektorat.

Promjerka
Instrument za izmjeru promjera stabala. Sastoji se od ravnala, jednog nepokretnog i jednog pokretnog kraka.

Proreda
Uzgojni zahvat njege sastojina kojime se nakon provedenog zahvata čišćenja nastavlja oblikovanje krošanja, uklanjaju bolesna i nekvalitetna stabla, te stabla koja se ne smatraju nosiocima daljnje stabilnosti i kvalitete sastojine,te smetaju ostalima za daljnji razvoj.

Prsni promjer stabla
Promjer stabla na visini o 130 cm od tla.
Redovna revizija osnove gospodarenja
Postupak izrade elaborata Osnove gospodarenja koji se provodi svakih 10 godina, odnosno između Obnova, a ne obuhvaća detaljnu izmjeru svih potrebnih elemeneta za određivanje sadašnjeg stanja već neke elemente možemo dobiti i računskim metodama.

Regularne (jednodobne) sastojine
Sastojine kod kojih na istoj površini rastu stabla podjednakih visina, debljina i starosti, a njima se sastojinski gospodari, odnosno gospodari se kao sa jednom cjelinom.

Revir
Stručno-tehnički poslovi u šumariji organiziraju se po revirnom sustavu. Ovisno o opsegu poslova revir predstavlja određeni dio, odnosno jednu ili više gospodarskih jedinica. Revirom rukovodi revirnik.
Sastojina
Dio šume koji se razlikuje od ostalih dijelova šume po vrsti drveća, dobi, stadiju razvitka, načinu postanka, uzgojnom obliku i načinu gospodarenja.

Sjemenjača
Sastojina u kojoj su stabla nastala iz sjemena ili iz sadnica, u mlađoj dobi u njoj može biti i manji broj stabala iz panja.

Sklop
Stupanj zastiranja tla krošnjama ili pokrovnost.

Srednjedobna sastojina
Sastojina starosti od jedne polovice do dvije trećine ophodnje.

Stanište
Stanište u užem smislu podrazumijeva tlo i klimu određenog mjesta na kojem se nalazi sastojina, vrsta drveća ili jedinka. U širem smislu stanište je skup svih živih i neživih činitelja okoline neke jedinke. U najširem smislu stanište čine litosfera, pedosfera, atmosfera i hidrosfera o čijem odnosu ovisi razvitak biosfere.

Stara sastojina
Sastojina starosti zadnjeg dobnog razreda zadane ophodnje ili starija.
Šibljak
Degradacijski oblik šikare, odnosno površina obrasla grmljem uglavnom šibljasta oblika.

Šikara
Degradirana panjača kod koje u istoj etaži, sloju, sudjeluje i drveće i grmlje.

Šuma
Šumom se smatra zemljište obraslo šumskim drvećem na površini većoj od 10 ari, odnosno 1000 m2.

Šumski red
Šumski red obuhvaća sve mjere i radnje koje se obavljaju u šumi, radi osiguranja redovnog gospodarenja šumom, a posebno radi njenog uzgajanja, zaštite od požara, biljnih bolesti i štetočina, kao i svih općekorisnih funkcija šuma.

Šumskogospodarska osnova područja
Elaborat koji sadrži podatke o svim državnim i privatnim šumama na području Republike Hrvatske u trenutku njezine izrade (površine, drvnu zalihu po vrstama drveća, prirast i ostalo). Šumskogospodarska osnova područja propisuje sve radove koji će se odvijati u šumama u slijedećih 10 godina ( sječe, pošumljavanja, izgradnja cesta i objekata, zaštite šuma i ostalo), odnosno, radi osiguravanja potrajnosti gospodarenja i daljnjih 30 godina. Odobrava je Ministarstvo poljoprivrede i šumarstva, na prijedlog Komisije za njezin pregled, a provođenje kontrolira Državni inspektorat.

Šumskogospodarsko područje
Radi osiguranja jedinstvenog i potrajnog gospodarenja šumama i šumskim zemljištima na teritoriju Republike Hrvatske ustanovljeno je jedno šumskogospodarsko područje. Šumskogospodarsko područje obuhvaća sve državne i privatne šume na teritoriju Republike Hrvatske.
Taksacijska granica
Prsni promjer iznad kojeg se vrši izmjera stabala za potrebe izračuna drvne zalihe kod izrade Osnova gospodarenja i Programa za gospodarenje šumama. U Hrvatskoj taksacijska granica iznosi 10 cm.

Temeljnica
Temeljnica stabla je površina njegovog poprečnog presjeka u prsnoj visini, temeljnica sastojine je zbroj temeljnica svih stabala iznad taksacijske granice u nekoj sastojini a iskazuje se u m2 po jednom hektaru površine.
Visina stabla
Udaljenost između tla i vrha stabla, odnosno tla i najviše točke pojedinog stabla.

Visinomjer
Instrument za izmjeru visine pojedinog stabla. Visinomjeri uglavnom rade na geometrijskom principu odnosa stranica sličnih trokutova ili trigonometrijskom principu postojećeg odnosa između stranica i trigonometrijskih funkcija kuteva pravokutnog trokuta. U Hrvatskoj se za izmjeru visina najviše upotrebljava visinomjer Blume – Leiss.

Vrijeme prijelaza
Broj godina koji je potreban stablu da poveča svoj promjer za 5 cm u prsnoj visini.

Vrste bjelogoričnog drveća (listače)
Hrast lužnjak, hrast kitnjak, cer, medunac, crnika, bukva, jasen, gorski javor, mliječ, brijest, obični grab, crni grab, bjelograbić, divlja trešnja, pitomi kesten, bagrem, klen, lipa, breza, domaća topola, euroameričke topole, vrba , joha, platana.

Vrste crnogoričnog drveća (četinjače)
Obična jela, obična smreka, obični bor, crni bor, alepski bor, borovac, ariš, duglazija, tisa, čempres, pačempres.
Zadirač
Alat za obilježbu koju vršimo na kori stabala.

- 16:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< kolovoz, 2014 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se