Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

31.01.2007., srijeda

Šumski rogonja

Kada sam danas pogledao krošnju jednog starog hrasta pod određenim kutom, ćinila mi se zanimljiva i na nešto me asocirala. Kada sam stao ispod njega i pogledao kroz objektiv fotoaparata, shvatio sam da me raskošna krošnja podsjeća na rogovlje jelena.

rogonja

- 19:12 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.01.2007., petak

Krošnje prekrivene snježnom čipkom

Konačno su krošnje stabala u šumi bar na trenutak ostale prekrivene snježnim pahuljama.
Jutarnji izgled šume prikazujem snimljenim slikama kod današnjeg obilaska terena.

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

- 20:27 - Komentari (9) - Isprintaj - #

19.01.2007., petak

Vjetroizvala

Olujno nevrijeme koje je jučer i noćas pustošilo zapadnom i srednjom Europom, samo nas je rubno zahvatilo. Povremeni jači udari vjetra nisu u šumi na drveću učinili veće štete. Na tlu sam primijetio dosta suhih grana i na jednom mjestu naišao sam na jedno suho stablo hrasta kojemu je statički oslabljeni korijen popustio naletu vjetra i stablo se naslonilo na drugo stablo.
IZVALA
Pretpostavljam, da će slijedeći jaći udar vjetra stablo srušiti na tlo.




- 20:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

11.01.2007., četvrtak

Šumski građevinar

Na obali kanala nedaleko Lipovljana primijetio sam oštećenje na jednom stablu. Kada sam se približio malo bliže, ugledao sam oglodano stablo, djelo dabrovih zubiju. Malo sam pregledao okolni teren i ostao zadivljen kako je dabar odabrao pogodno stablo za rušenje preko kanala. Upornim i preciznim glodanjem već je izvršio 80% zadatka rušenja stabla. Pretpostavljam da će jedna familija dabrova izgraditi branu na tom mjestu kanala. Pratit ću i dalje ovaj građevinski pothvat.
Image Hosted by ImageShack.us
Dabar živi na vodotocima i vodenim površinama obraslim bogatom močvarnom vegetacijom zeljastih i drvenastih vrsta. Osnovni stanišni uvjet za dabra je stalna i dovoljno duboka voda. Ukoliko nastanjuje manji vodotok koji ponekad postaje previše plitak, na njemu izgradi branu kako bi osigurao dovoljnu razinu vode i zaštitio ulaz u nastambu. Dabar je isključivi biljojed, ljeti se hrani sočnim zeljastim biljem koje nalazi u vodi ili neposredno na obali.
Dabar je u Hrvatskoj izumro u drugoj polovici 19. stoljeća, a ponovno je unesen između 1996. i 1998.godine u okviru projekta "Dabar u Hrvatskoj",zahvaljujući Marijanu Grubišiću, profesoru šumarskog fakulteta. Danas se procjenjuje da u Hrvatskoj živi oko 350-400 dabrova.


- 20:17 - Komentari (3) - Isprintaj - #

09.01.2007., utorak

Zime, ni na vidiku...

Iako je prošla trećina "zimskog" mjeseca, zime nema na vidiku. Natprosječno visoke temperature zraka za siječanj donijele su razočaranja djeci jer nema grudanja i snjegovića, paniku na skijalištima – nema skijaša, sanjkaša i snowboardera.
Proljetne temparature zraka zbunjuju životinje i čine ih nervoznima.
Neuobičajeno toplo vrijeme donosi i zdrastvene probleme ljudima – ne mogu spavati, žale se na glavobolje, nervozu i teškoće s tlakom.
Sve ovo gore može se pročitati svakodnevno u novinama.
Image Hosted by ImageShack.us
No, kako je sa šumom? Po slici snimljenoj danas ujutro, reklo bi se – prava idila !
Nije li i ona zbunjena, u određenim zdrastvenim problemima i pripremljena za današnje vremenske uvjete "globalnog zatopljenja".

- 18:31 - Komentari (7) - Isprintaj - #

01.01.2007., ponedjeljak

"Mnogo ljeta sretni bili, bili, mnogo ljeta živjeli!" ...

Cijenjeni blogeri i poštovani posjetitelji ovog bloga, sretna vam 2007.godina i neka se u njoj ostvare sve vaše želje.
"Mnogo ljeta sretni bili, bili, mnogo ljeta živjeli!" ...

- 20:23 - Komentari (5) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< siječanj, 2007 >
P U S Č P S N
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 31        

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se