Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

18.04.2006., utorak

Cvatnja crnog trna

Po šumi razbacani grmovi puni su gustih, sitnih bijelih cvjetića koji prekrivaju cijele trnovite grane. Počela je cvatnja crnog trna(Prunus spinosa). Ljekovite i djelatne tvari u cvjetovima crnog trna su flavonski glikozidi, nitril-glikozid i derivati kumarina. Osušeni cvjetovi imaju laksativna i diuretička svojstva pa služe i za ublažavanje želučanih grčeva, liječenje od proljeva, pomažu kod plućnih bolesti i smiruju kašalj.
Cvjetovi se beru prije nego se potpuno otvore i odmah stave sušiti u hladovini.

Recept za blago sredstvo za čišćenje: uzmemo 3 žlice cvjetova trnine na šalicu vode i jednu minutu kuhamo u vreloj vodi, 3 – 4 dana uzastopno popijmo po jednu šalicu takovog čaja ! Čaj djeluje vrlo blago, bez kakvih neprijatnosti i tegoba, a uza sve to i temeljito.

- 19:24 - Komentari (5) - Isprintaj - #

10.04.2006., ponedjeljak

Listanje šume

Nakon tri sunčana dana, stabla u šumi se bude. Pod korom kolaju sokovi do pupova koji naglo bubre i otvaraju se, te iz njih proviruju nježni mladi žutozeleni listovi. Kolorit šume naglo se mijenja. Jednoličnu smeđosivu boju sve više točkasto prekriva živa svjetlozelena boja. Počelo je listanje stabala u šumi i početak novog stvaranja, kako opisuje J.Kozarac u pripovijetki "Slavonska šuma":" To se on budi, duh svemira, nigda ne otpočivajuća narav, onaj silni ničim još neobustavljeni nagon vječnog stvaranja i rađanja; ti ga čuješ, kako pod korom tjera sok, izbija pupoljke, kako odmata lišće... Tebi se pače čini, da ga i u sebi ćutiš i čuješ, kako ruje po svem tvojem tijelu i budi nova čuvstva, nove misli i nagone..."


- 16:50 - Komentari (8) - Isprintaj - #

04.04.2006., utorak

Bijela šumarica

Nakon kiše dolazi sunce, a na šumskom tlu pojavilo se polje bijelih zvjezdastih cvjetova koji su po danu otvoreni, a u sumrak se zatvaraju. Konačno se pojavila bijela šumarica (anemone nemorosa- "cvijeće vjetra", ime dobila po grč.nazivu:anemos=vjetar). Polja šumarica zabilježio sam danas u šumi bukve s kitnjakom.




- 20:46 - Komentari (8) - Isprintaj - #

03.04.2006., ponedjeljak

"Babin kut"

Po lijepom i sunčanom vremenu krenuli smo u obilazak i pregled jednog odsjeka u kojem se završava uspostava šumskog reda nakon zimske sječe. Seljaci iz obližnjeg sela marljivo su skupljali ostatke granjevine i tehnički otpad koji su uredno slagali u hrpe. Najednom se digao vjetar, sa sjeverozapada (babinog kuta) počeli su nadirati oblaci, prvo manji, zatim sve veći i tamniji. Iz jednog crnog oblaka spustila se kiša, dok smo došli do ceste i do auta bili smo mokri. Pljusak je trajao deset minuta, vjetar je nestao, oblaci otišli i opet se pojavilo sunce. Malo sunca, malo kiše i topline, pravo travanjsko vrijeme.

- 20:57 - Komentari (6) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< travanj, 2006 >
P U S Č P S N
          1 2
3 4 5 6 7 8 9
10 11 12 13 14 15 16
17 18 19 20 21 22 23
24 25 26 27 28 29 30

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se