Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

27.02.2006., ponedjeljak

Snijeg...

Danas ništa od rada na terenu zbog snijega koji je padao od ranog jutra. Pokušali smo se probiti do radilišta ali smo brzo odustali, jer se snijeg hvatao na šumsku cestu. Usprkos proklizavanju guma, te poteškoćama kod savladavanja kombija uzbrdica i nizbrdica uživali smo u zimskoj idili.



Šuma je bila bijela i čista, bez tragova, jer i životinje nisu izlazile iz svojih skrovišta.

- 22:01 - Komentari (4) - Isprintaj - #

23.02.2006., četvrtak

Prevrtljiva veljača

Nakon nekoliko proljetnih dana, današnji tmuran, prohladan dan u šumi nagovještava promjenu vremenskih prilika. Izgleda da se zima teško predaje, kao da se opet vraća. Prema dugoročnoj vremenskoj prognozi, već sutra i u ponedjeljak padao bi snijeg, a od utorka pa sve do subote idućeg tjedna bilo bi prohladno s jutarnjim temperaturama do -8C. Gledam šumu i vidim da osluškuje i čeka povoljan trenutak da pokrene vegetaciju, neda se ona tek tako lako prevariti od prevrtljive veljače.


- 21:54 - Komentari (0) - Isprintaj - #

16.02.2006., četvrtak

Bršljan i hrast

Gledam danas u šumi kako se bršljan obavija oko jednog starog hrasta. Žive tako desetljećima jedan uz drugog u slozi. Samo ih prirodna nepogoda ili motorna pila mogu razdvojit.

Promatrajući taj prizor sjetim se jednog odlomka Augusta Šenoe iz "Zlatarevog zlata"(rastanak Pavla i Dore, prije odlaska Pavla u boj):..»Ah, težak bijaše taj rastanak. Ta prije bi se bršljan otkinuo od stoljetna hrasta nego ruke djevojačke od prsiju miloga vojna. "Poći mi valja, dušo!", reče joj Pavao, "čuješ li? Sablja mi zvekeće, veli mi da sam kukavica." - "Poći, Pavle!", zajeca mlada, "poći med sablje, med puške gdje svaki hip nosi gotovu smrt! Gdje se ne pita za srce, za ljubav, za suze! Gdje se davi, kolje, gdje ljudi zaboravljaju boga! Bože, da sam barem muška glava, da mogu i ja poći - ali ženska sam - jao tužna ženska!" - "Miruj, slatko srce! Moram!"...

- 20:02 - Komentari (2) - Isprintaj - #

14.02.2006., utorak

Valentinovo u šumi

Danas je pjev ptica u šumi bio nekako drugačiji nego proteklih dana. Kao da su svojim pjevanjem dozivale proljeće a tjerale zimu te ljubavnim pjevom pozivale partnere da saviju gnijezdo.

- 21:29 - Komentari (3) - Isprintaj - #

13.02.2006., ponedjeljak

Terenska nastava

Danas i sutra na jednom šumskom radilištu, održava se terenska nastava grupe studenata IV. godine iz organizacije proizvodnje u šumarstvu. Cilj terenske vježbe je tehničko normiranje sječe i privlačenja drvnih sortimenata. Studenti su dobili zadatak da za konkretne uvjete radilišta, izračunaju radnu normu vremena i radnu normu učinka sječe i izvoza drva uz primjenu tehnike detaljnog snimanja rada mjerenjem vremena radnih operacija i radnih učinaka.

- 19:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

08.02.2006., srijeda

Bjelorepan

Današnju tišinu u šumi nedaleko od Lipovljana, prekidalo je glasno kliktanje iznad krošanja stabala. Kada sam pogledao prema gore, ugledao sam tri orla štekavca kako raširenih krila jedre na uzgonu zraka kao jedrilice.

Orao štekavac ili bjelorepan je najveća grabljivica među orlovima, hrani se ribama i pticama močvaricama. Često se prehrani i strvinom, najčešće uginulim ribama. Sada se pare, ima jedno leglo, polaže jedno do dva jaja na kojima naizmjenično sjede ženka i mužjak (ženka duže) tijekom veljače i ožujka.

- 23:48 - Komentari (9) - Isprintaj - #

06.02.2006., ponedjeljak

Jutro u šumi

Današnje sunčano, prohladno zimsko jutro je tek osvanulo, a ja sam već bio u šumi. Niske sunčeve zrake probijale su se kroz uspavana stabla, stvarajući oštre duge sjene na smrznutom tlu. Zrak je bio hladan, oštar ali čist.

Dobar početak lijepog sunčanog dana, kada se i teški šumski poslovi lakše podnose zbog povoljnih biometeoroloških prilika.

- 22:36 - Komentari (2) - Isprintaj - #

03.02.2006., petak

Temperaturna inverzija

Danas sam obišao jedan odjel tipične brdske bukove šume. Magla u podnožju, hladnoća i velika vlaga zraka uslijed koje se hvatalo inje na podstojnom grmlju te na krošnjama stabala.
Po šumi je prevladavalo sivilo koje je stvaralo dojam negostoljubivosti za svakog prolaznika.

Nekoliko stotina metara dalje, na sto metara višoj nadmorskoj visini, druga priča.
Stabla su bila okupana direktnim sunčanim zrakama i blještavilom kristalnog snijega. Bjelina snijega bila je išarana dugim sjenama stabala, a sunčeve zrake stvarale su ugodu topline na licu. Prava nagrada za uložen napor da se popne na vrh odjela.

Zapravo došlo je do temperaturne inverzije, pojave kad temperatura raste s visinom (topliji zrak nalazi se iznad hladnijeg). Sve sam to danas zabilježio fotoaparatom.

- 20:47 - Komentari (7) - Isprintaj - #

02.02.2006., četvrtak

Svjetski dan močvarnih staništa

Danas, 2. veljače obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa, čime se podsjeća na datum potpisivanja Ramsarske konvencije i obvezu očuvanja i korištenja tog vrijednog staništa. Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke raznolikosti. Od 1971. godine biološki vrijedna močvarna staništa nalaze se pod zaštitom Ramsarske konvencije. Hrvatska ima izuzetno bogatstvo močvarnih staništa u poplavnoj zoni rijeka Dunava, Drave i Save, i to tri koja se zbog svoje međunarodne važnosti nalaze na Ramsarskom popisu: Kopački rit, Crna Mlaka, Lonjsko i Mokro polje.

- 21:18 - Komentari (3) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< veljača, 2006 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28          

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se