šumarKA

Zgode i nezgode jedne šumarice

BOŽIKA ( ILEX AQUIFOLIUM L. )

27.01.2007., subota

Sad će se mnogi začuditi…božika? Zar nije božikovina? Sjećam se kao da je jučer bilo, a prošlo je i više od deset godina, kako je prof. Borzan (koji je u moje doba na faksu predavao dendrologiju) govorio da je vrsta božika, a njeno drvo božikovina, kao npr. hrast i hrastovina. I tako je to meni ostalo u uhu. cool U literaturi, kao i na internetu, uglavnom ćete naći božikovinu.

Zašto sam se sjetila božike? Tokom godina, da ne kažem desetljeća planinarenja, uglavnom sam u šumama sretala tek grmove božike, pojedinačne ili u manjim skupinama, pa sam ostala potpuno iznenađena kada sam naletjela na gusta stabla božike koja su činila podstojnu etažu u jednoj šumi.

Evo kako to izgleda.



Božika je ugrožena vrsta kojoj se brojnost smanjuje najviše zbog sječe u dekorativne svrhe i to za božićno ukrašavanje i izradu cvjetnih aranžmana. Zbog svoje ugroženosti je Zakonom o zaštiti prirode zaštićena od 9. lipnja 1953. godine. Možda ste i sami prilikom kupovine naletjeli na aranžman koji je bio ukrašen božikom, no nadam se da ga niste kupili.

Božika je jedan od simbola Božića i već se skoro 2000 godina koristi u božićnim proslavama, ali vjerovanje u njene čudesne moći seže i mnogo dalje. Vjerovalo se da božika tjera zlo. Nekada su se njezine grane unosile u kuću kao poziv malim dobrim vilama, što su živjele u šumi, da uđu u dom i tako se zaštite od hladnoće. Danas je taj običaj zamijenjen vješanjem vijenca za Božić. Dugo se smatralo da držanje tih vijenaca nakon dvanaeste noći od zimskog solsticija donosi nesreću, pa su vijenci na Novu godinu završavali u kaminu. Kako bi se jedan dio te sreće ipak zadržao tokom cijele godine grančice vijenca korištenog u crkvi dijelile su se među vjernicima.



Božika je zimzeleni grm ili drvo koje u povoljnim uvjetima može narasti i do 10m visoko. Možemo je naći u vlažnijim brdskim i planinskim šumama s dovoljno vapnenca. Listovi su joj kožasti i čvrsti, eliptični, na licu tamnozeleni i sjajni, 3-10cm dugi, 2.5-5cm široki na rubu trnovito i grubo nazubljeni, no listovi gornjih grana stabla su često nenazubljeni. Može doživjeti starost i do 300 godina



Božika je dvodomna vrsta što znači da se ženski cvjetovi nalaze na jednom, a muški na drugom stablu. Cvate u svinju i lipnju. Plod je crvena koštunica poput bobe.

Upotreba: Tinktura iz mladih listova upotrebljava se kao diuretik, kod kroničnog bronhitisa, artritisa i nekih drugih reumatskih oboljenja. U narodnoj medicini nalazi primjenu kod nekih oboljenja želuca, protiv groznice, za zaustavljanje krvarenja.

Toksičnost: Otrovni dijelovi biljke su listovi, plod i kora. Do trovanja može doći jedino oralnom primjenom. Nema podataka o toksičnoj dozi da odrasle, no 3-5 konzumiranih bobica kod djece može izazvati mučninu, dok je letalna doza 20 do 30 plodova.


Komentari

<< Arhiva >>

Google search — pretražite http://suma.blog.hr/

Ja sam Irena Beuk i po zanimanju sam dipl. ing. šumarstva. Radim kao taksator u Hrvatskim šumama, Uprava šuma podružnica Karlovac, na Odjelu za uređivanje šuma. Ovaj blog vodim od 2006. godine i na njemu bilježim događaje s putovanja i planinarenja te zanimljive crtice s posla.

Prikaz komentara po želji možete uključiti ili isključiti, a ako mi želite pisati, možete mi se javiti e-poštom.

Planinarenje

Na dva kotača

Podzemni svijet

Putovanja

Blogersko društvo

od 01.01.2016
hit counter


  • posjetitelja online
  • Blogerica.com
  • Free counter and web stats
  • Free Counter
  • kako-radi.blog.hr
 
Lora

Lora

Nerazdvojna suputnica, prijateljica i planinarka (20. 11. 1994 — 13. 02. 2007.)

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se