šumarKA

Zgode i nezgode jedne šumarice

BRIJEST

06.07.2006., četvrtak

Lutajući nedavno revirom, u mješovitoj šumi kitnjaka i bukve, skoro u dnu ne tako duboke vrtače, naletjeh na gorski brijest. Hodala sam rubom vrtače koju su krasila stabla bukve. Odmah sam ga primijetila, jer je sa svojom hrapavom korom, kao crna ovca, odudarao od glatkih stabala bukve. U prvi tren sam pomislila da je kitnjak, ali sam brzo odbacila tu misao, jer se radilo o vrtači, a i kora mu je bila svjetlija. Brijest, pa nije valjda brijest, pomislila sam u sebi i strčala se u vrtaču.

Stajala sam pod njim i gledala mu krošnju. Duboko u sjeni, pod okriljem krošnje našla sam njegovog poletarca. Prošlo je nekoliko minuta dok nisam iz ruksaka izvadila fotoaparat i tada sam se sjetila da bi mu mogla posvetiti jedan post. Sada ćete se pitati što me je kod tog brijesta toliko oduševilo, drvo kao drvo reći ćete, ali… to je jedini stariji brijest koji sam do sada našla na reviru.

Gorski brijest (Ulmus glabra Huds.)


Stariji brijest bi vam sigurno mogao ispričati priču o svom sretnom životu i godinama koje je doživio, dok bi vas njegov poletarac sa strepnjom upitao – koliko ću ja poživjeti?

Poletarac


Brijest se u našim šumama sve rjeđe susreće, dok je u Posavini i Podravini potpuno nestao. Uzrok tome je Holandska bolest brijesta. Prvi put se pojavila 1918. godine u Francuskoj, te slijedeće godine u Holandiji po čemu je onda i dobila ime. Uzročnik bolesti je gljiva Ceratocystis ulmi koja uzrokuje začepljenje žila i intoksikaciju što dovodi do žućenja lišća, uvenuća i odumiranja grana, pa stabla slabe i počinju se sušiti.

Gljivu prenose potkornjaci koji s njom žive u uskom zajedništvu. Gljiva ličinkama potkornjaka, koje žive ispod kore brijesta, služi kao hrana, a gljivom se hrane i kukci koji se u proljeće izlegu te je prenose na zdrave brijestove. Kukci prilikom regeneracijskog žderanja u proljeće nagrizaju koru u pazušcima grana pri čemu nastaju ranice kroz koje gljiva prodire do žila u kojima se širi, te dolazi do začepljenja.

Na ovu bolest otporan je jedino pomladak starosti cca 6-8 godina. Kada ta stabalca odrastu obično bivaju zaražena gljivom i osuše se. Spasa od bolesti nema. Nama šumarima preostaje jedino pravovremeno reagiranje zbog iskorištenja drvne mase, jer se radi o bolesti provodnih elemenata, a ne truleži, pa ako se stablo pravovremeno obori ono ne gubi na tehničkoj vrijednosti.

Sada shvaćate zabrinutost poletarca, sretan i dug život njegovog pretka i moje oduševljenje što sam ga našla.

Karakterističan list gorskog brijesta, koji osim glavnog ušiljenog vrha ima i dva postrana.

Komentari

<< Arhiva >>

Google search — pretražite http://suma.blog.hr/

Ja sam Irena Beuk i po zanimanju sam dipl. ing. šumarstva. Radim kao taksator u Hrvatskim šumama, Uprava šuma podružnica Karlovac, na Odjelu za uređivanje šuma. Ovaj blog vodim od 2006. godine i na njemu bilježim događaje s putovanja i planinarenja te zanimljive crtice s posla.

Prikaz komentara po želji možete uključiti ili isključiti, a ako mi želite pisati, možete mi se javiti e-poštom.

Planinarenje

Na dva kotača

Podzemni svijet

Putovanja

Blogersko društvo

od 01.01.2016
hit counter


  • posjetitelja online
  • Blogerica.com
  • Free counter and web stats
  • Free Counter
  • kako-radi.blog.hr
 
Lora

Lora

Nerazdvojna suputnica, prijateljica i planinarka (20. 11. 1994 — 13. 02. 2007.)

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se