Jezični savjetnik

< prosinac, 2005 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30 31  

Lipanj 2006 (4)
Svibanj 2006 (1)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (3)
Veljača 2006 (3)
Siječanj 2006 (9)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (5)
Listopad 2005 (2)
Rujan 2005 (5)
Kolovoz 2005 (2)
Srpanj 2005 (3)
Lipanj 2005 (4)
Svibanj 2005 (5)
Travanj 2005 (6)
Ožujak 2005 (4)
Veljača 2005 (5)
Siječanj 2005 (6)
Prosinac 2004 (23)

Pitanja i odgovori

Strpljenja.
Odgovaram kako
stignem - ali uglavnom
odgovaram!

Elektronička pošta

scorpy.zg@gmail.com

Lektoriranje tekstova i knjiga

Na elektroničku adresu možete slati i
poslovne ponude - rijetko odbijam mogućnost
da štogod zaradim. Ovisi o tome koliko sam zauzet.

Cijena po dogovoru - kvaliteta zajamčena.

Jezični savjetnik II
Loading


Nastavak (arhiviran)

Prolog

Iz televizijskog studija

Nije - nego...

Neću i nemam

Postumno ili posthumno?

Navesci

S one strane zakona

Uvjerenje nije rješenje!

Povratno-posvojna zamjenica svoj

Nenaglašeni aorist glagola biti

Sličica o jeziku

Televizija i njeni kriminalci

Lektorska je tuga pregolema...

Poruke i preporuke

Lijepi naši - anglicizmi

Imenice kći i mati

Jezik na javnim stupovima i u reklamama

Hungarizmi

Vokativ

Vokativ (2)

Vokativ (3)

Neubrojiv i neuračunljiv

Pahuljice, padajte...

O genitivu množine

Pohotljivci

Divote administrativnog stila (1)

Divote administrativnog stila (2)

Repovi jedne (stare) rasprave

Skretnica

Je li me tko tražio?

Hiljada i tisuća

Kratice

Arabizmi

Takozvano nepostojano a

Takozvano nepostojano e

Svršetak igre

Sadržaj

Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

31.12.2005., subota

Sažetak


U ovih 13 mjeseci, koliko sam s vama, nisam previše pisao, a pogotovo nisam obradio sve što sam namjeravao ili želio. Zato ovaj osvrt, kao svojevrsna isprika onima kojima nisam odgovorio na mail ili poneko pitanje postavljeno u komentarima. Katkad je za to bio kriv kroničan nedostatak slobodnog vremena, a katkad jednostavno umor od ponavljanja. Shvaćam da vam se ne da listati golemu temu koju sam otvorio na IMF-u (i čiji link imate u prvome postu), ali shvatite i vi mene. Ako ništa drugo, barem ispočetka pročitajte blog, sa svim komentarima, prije nego što zatražite objašnjenje. Bit ću vam zahvalan na tome.

Isto tako, svaki bi moj zapis mogao biti proširen različitim mišljenjima, stavovima i definicijama. U našoj zbrkanoj jezičnoj svakodnevici, nažalost, o doslovno svakoj preporuci koju sam iznio postoji po nekoliko knjiga punih za i protiv. Nije mi se dalo navoditi takve proturječnosti jer savjete pišem posve nepretenciozno, neznanstveno i stoga - anonimno. Nije bitno tko sam, nego ono što kažem, zar ne? A i u određenom trenutku potrebno je podvući crtu i odlučiti se za najbolje rješenje, unatoč stalnim mijenama - ili baš zbog njih.

Isto tako, bolno sam svjestan činjenice da ne znam sve. Zato me katkad trebate pričekati, dok u literaturi ne provjerim eventualne dvojbe i nejasnoće. Paradoksalno, što se više bavim jezikom, sve sam oprezniji - jer sumnja uvijek prati znanje, a nikada neznanje. Mnogo sam stvari, uostalom, i zaboravio, zato što je spoznavanje utrka s prolaznošću i njegovim zamagljivanjem, zbog prirodne ljudske nesavršenosti.

Na posljetku, vratit ću vam sve što sam ostao dužan, u godini pred nama. U kojoj vam želim mnogo sreće, zdravlja, veselja - i što manje jezičnih pogrešaka.

Čitamo se (i) u 2006.

- 12:12 - Prokomentiraj (23) - Ispiši - #

29.12.2005., četvrtak

O nuli i ništici


Ovim ću se zapisom nadovezati na Plumbuma, koji se također bavio nulom i ništicom.

Problem je u tome što je 1992. godine Marijan Krmpotić (a čitao sam ga i u Hrvatskom slovu) sastavio Jezični priručnik kojim nam nije baš olakšao posao i omogućio jednostavnije snalaženje u lingvističkim dvojbama. Među ostalim, tamo piše da Srbi govore "nula", a Hrvati "ništica"! Ma je li?! Otkad to?

Nula je, dragi gospodine Krmpotiću, broj – kao jedan, dva, tri, četiri… A ništica je znak za nulu. I nema to veze s Hrvatima i Srbima, jer oba naroda za brojeve rabe iste riječi. Razlike su eventualno moguće tek kada spominjemo ništicu, jedinicu, dvicu, tricu, četvrticu, peticu… – dakle brojke – gdje "oni preko" imaju npr. dvojku i trojku, lekseme koji kod nas označavaju nešto drugo (KGB je, recimo, uvijek djelovao u zloglasnim trojkama, skupinama od tri čovjeka).

U Šonjinu su rječniku izjednačene riječi nula i ništica pa oba oblika označavaju i broj i brojku. To je, mislim, pogrešno, ali kako razgovorni jezik stalno utječe na standardni, mijenja ga i prepravlja, možda ne bi trebalo prilagođivati leksikografske definicije u primjerima poput "temperatura se približila ništici", jer znače otprilike "živa se u termometru nalazi kraj te oznake", nešto što je vizualizirano, preneseno, a ne doslovno – premda bi pravilnije bilo kazati da "temperatura iznosi nula Celzijevih stupnjeva". Čim izričemo neku vrijednost, rekoh to i u prethodnom zapisu, služimo se brojevima, a ne brojkama.

Što se ostalih stvari tiče – da ne duljim – pročitajte citirani blog.

- 12:12 - Prokomentiraj (27) - Ispiši - #

10.12.2005., subota

Brojevi i brojke


Što je broj, a što brojka?

Broj je riječ ili simbol za izražavanje količine jedinica, odnosno neke vrijednosti. Kažemo cijeli broj, neparan broj, decimalan broj; broj tramvaja, kućni broj; bez broja, ni broja se ne zna, u punom broju...

Brojka je pak znak za tu količinu, grafem; brojeve možemo pisati arapskim ili rimskim brojkama: broj jedan označavamo brojkama 1 i I.

Nepravilno je stoga reći da ćemo nešto oduzeti od neke brojke ili da toj brojci treba nešto dodati. Zbrajati i oduzimati možemo samo brojeve, znači konkretnu vrijednost, količinu.

Isto tako, pri uporabi pridjeva brojan i malobrojan, koji su po značenju suprotni jer jedan znači mnogo, velik broj članova, a drugi malo, mali broj - ne treba stvarati, uvjetno rečeno, leksički pleonazam mnogobrojan, iako je ta riječ zabilježena u oba naša rječnika. Ima još takvih primjera: čemu započeti ako već imamo početi ili poteškoća kraj (u jeziku žive) teškoće, zaobilaznica kraj obilaznice, poraditi kraj raditi, nadodati kraj dodati...? Možda svi leksemi koje sam naveo i nisu suvišni, ali najveći broj takvih prefiksalnih "pojačavanja" svakako jest, unatoč mogućim izgovorima o izražajnosti i stilu.

Zatim, nije brojati nego brojiti, pa tako i izbrojiti, nabrojiti, prebrojiti, pribrojiti, zbrojiti...

(S tim u vezi, davno je pokojni profesor Kekez govorio da bi trebale biti brojilice, a ne uobičajene brojalice, baš zbog tog i u infinitivu i prezentu glagola, no stručnjaci za usmenu književnost neskloni su mijenjati prihvaćenu terminologiju, kao i svi drugi, uostalom. Stoga ostaju brojalice, ali pripazite na druge oblike i izvedenice.)

A rečenice poput Udruga broji trideset članova da i ne spominjem. Kamo je nestalo posve uobičajeno i jednostavno - ima, ako vam se već ne sviđa, primjerice, Udrugu čini trideset članova ili U udruzi je trideset članova?!

(U idućem broju: o nuli i ništici.)

- 13:38 - Prokomentiraj (66) - Ispiši - #

04.12.2005., nedjelja

Živo i neživo


Što je nepravilno u rečenicama:

Dinamo je pobijedio Hajduka.

Gibonni je večeras dobio Porina.

Dođi da vidiš auto kojeg sam kupio.


U prvoj možemo vidjeti klasičnu pogrešku, za koju je osim eskiviranja nastave hrvatskoga jezika u osnovnoj školi djelomično krivo i personificiranje određenoga kluba. Naime, koliko god to Dalmatinci nijekali, Hajduk nije živo biće. Stoga nema razloga za nastavak -a, nego treba reći: Dinamo je pobijedio Hajduk.

Isto tako, u drugoj je Porin ime nagrade, i u akuzativu zato ima jednak oblik kao u nominativu. To vrijedi i za ostale imenice muškoga roda koje označavaju neživo (kupiti stol, čitati časopis), a one koje znače živo biće u akuzativu imaju isti oblik kao i u genitivu (vidim prijatelja, slijedim neznanca).

Dakle, Porin bi u akuzativu glasio Porina da je to ime osobe, ali Porin kao nagrada za glazbena dostignuća ponaša se kao sve riječi koje označavaju neživo: Gibonni je večeras dobio Porin.

Također, upitno-odnosna zamjenica koji ima akuzativ kojeg(a) samo kad označava živo biće: Čovjek kojeg sam sreo jučer došao mi je i danas.

No budući da za auto to ne možemo reći, posljednja rečenica treba glasiti: Dođi da vidiš auto koji sam kupio.

Ili pak: Dođi da vidiš auto što sam ga kupio.

- 12:04 - Prokomentiraj (74) - Ispiši - #

03.12.2005., subota

Put i putovi


Jedna je od najčešćih pogrešaka u našem jeziku - i to dvostruka! - sintagma po prvi puta. Najprije, ako se nešto dogodilo prvi put, posve je jasno da je prijedlog višak, jer nije riječ o ponavljanju. Osim toga, kako vidite, nije puta nego put: prvi put, (po) drugi put, (po) treći put... (po) stoti put. Tako je i u složenicama (prilozima) kojima izričemo količinu: jedanput [jedamput], dvaput, triput... stoput, ali: jedan puta, dva puta, tri puta... sto puta.

Također, pogrešno je reći često puta, jer to je pleonazam. Često, naime, znači mnogo puta pa posljednja riječ nije potrebna, dovoljno je kazati (samo) "često".

Slično je i par puta, zbog toga što "par" znači dva, dvije ili dvoje. Pravilno bi bilo: nekoliko puta.

Kada je pak riječ o drugom značenju imenice put (cesta), ona u nominativu množine ima dva oblika: putevi i putovi. Prvi rabimo u prenesenom smislu, a drugi u doslovnom. Što se sklonidbe tiče, jezičari tu nisu jedinstveni pa neki spominju prijedloge kao kriterij koji odlučuje glasi li instrumental jednine "putom" ili "putem", a neki ne. Stjepko Težak tako veli da treba poslušati Slavka Pavešića, koji tvrdi da se oblik "putem" upotrebljava kada je bez prijedloga, a "putom" kada je s njim: Idi tim putem. Pruga je među putom i rijekom. Zbog toga neću dublje ulaziti u taj problem, pogotovo jer je nejasno vrijedi li to i za množinu (dativ, lokativ i instrumental). Sve dok se ne dogovore, rabit ću oblik za koji mislim da je primjereniji željenom izrazu. A to preporučujem i vama.

- 11:22 - Prokomentiraj (31) - Ispiši - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se