Jezični savjetnik

< rujan, 2005 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28 29 30    

Lipanj 2006 (4)
Svibanj 2006 (1)
Travanj 2006 (2)
Ožujak 2006 (3)
Veljača 2006 (3)
Siječanj 2006 (9)
Prosinac 2005 (5)
Studeni 2005 (5)
Listopad 2005 (2)
Rujan 2005 (5)
Kolovoz 2005 (2)
Srpanj 2005 (3)
Lipanj 2005 (4)
Svibanj 2005 (5)
Travanj 2005 (6)
Ožujak 2005 (4)
Veljača 2005 (5)
Siječanj 2005 (6)
Prosinac 2004 (23)

Pitanja i odgovori

Strpljenja.
Odgovaram kako
stignem - ali uglavnom
odgovaram!

Elektronička pošta

scorpy.zg@gmail.com

Lektoriranje tekstova i knjiga

Na elektroničku adresu možete slati i
poslovne ponude - rijetko odbijam mogućnost
da štogod zaradim. Ovisi o tome koliko sam zauzet.

Cijena po dogovoru - kvaliteta zajamčena.

Jezični savjetnik II
Loading


Nastavak (arhiviran)

Prolog

Iz televizijskog studija

Nije - nego...

Neću i nemam

Postumno ili posthumno?

Navesci

S one strane zakona

Uvjerenje nije rješenje!

Povratno-posvojna zamjenica svoj

Nenaglašeni aorist glagola biti

Sličica o jeziku

Televizija i njeni kriminalci

Lektorska je tuga pregolema...

Poruke i preporuke

Lijepi naši - anglicizmi

Imenice kći i mati

Jezik na javnim stupovima i u reklamama

Hungarizmi

Vokativ

Vokativ (2)

Vokativ (3)

Neubrojiv i neuračunljiv

Pahuljice, padajte...

O genitivu množine

Pohotljivci

Divote administrativnog stila (1)

Divote administrativnog stila (2)

Repovi jedne (stare) rasprave

Skretnica

Je li me tko tražio?

Hiljada i tisuća

Kratice

Arabizmi

Takozvano nepostojano a

Takozvano nepostojano e

Svršetak igre

Sadržaj

Umjesto uvoda

Veznici

Prijedlozi zbog i radi

S ili sa poštovanjem?

Još malo o veznicima

Pošto je samo na tržnici

Muke po prijedlozima (2)

O pisanju zareza ispred veznika

Suprotne rečenice

Prilozi

Točka-zarez

Zašto pišemo podcijeniti i redci

Zadnje ili posljednje vrijeme?

O darovima

Sredstva i "sredstva"

Najoptimalnije rješenje?

Enklitike i proklitike

Enklitike u sintagmama

Dalikanje

Vratimo se veznicima

O vezniku jer

Badnjak koji gori

Sitnice koje jezik znače

Podilaženje

Pisanje pridjeva sveti

O govoru naših vlastodržaca

Sročnost

Brojevne imenice

Bilješka o futuru drugom

Popravci i pripravci

Brojevni pridjevi

O jeziku i standardu općenito

Ju ili je?

Dan materinskoga jezika

Datumi

Utjecati - uticati

Uskrs i Uskršnji otok

Vezani leksički morfemi

Londonski Chelsea priželjkuje nogometni finale

Pljuvanje po tradiciji (2)

Promidžba

Uh, taj genitiv!

Zalihe

Kada nema sibilarizacije?

Tuđice

Slijedeći sljedećeg

Tko je kome ukrao jezik?

Još malo o sročnosti

Radi se, radi - punom parom!

Neplaćena reklama

U internetskoj džungli

O križu i oko njega

O regionalizmima i priglupnicama

O imenima i crticama

Oštrina

Zrnce za razgovor uz kavu

Muke po klasičarima (1): Alternativa

Muke po klasičarima (2): Skripta

Ima među nama, brate, lektora...

Muke po klasičarima (3): Sintagme

Predah drugi - informatičari

Muke po klasičarima (4): Naglasci

Malo interakcije

Strana imena (1): Germanski jezici

Strana imena (2): Romanski jezici

O pridjevima (1)

O pridjevima (2)

O pridjevima (3)

Upravni govor i citati

Turcizmi i drugi -izmi

Put i putovi

Živo i neživo

Brojevi i brojke

O nuli i ništici

Sažetak

Gdje, kamo, kuda...

Apozicija

Neću!

Kritičarima...

Ocjene i procjene

Pleonazmi

Posvojni pridjevi na -ski, -ški i -čki

O Petru i jajima

Negacije

Ekonomija i gramatika

Sastavljeno i rastavljeno pisanje riječi

Takozvani prijeglas

DNA i DNK

Veliki brojevi

Mocijska tvorba

Opet o Uskrsu...

Zasuti - zaspati

Buda i budizam

O refleksu jata

Glagoli drijeti i mrijeti

Obavijest korisnicima

Literatura

29.09.2005., četvrtak

Malo interakcije


S obzirom na to da sam završio ciklus o latinskom i hrvatskom jeziku (znam, dakako, da je sličnih tekstova moglo biti i više, ali o tome mi se zasad ne da pisati), možda ne bi bilo loše da ovaj zapis posvetim vama, drage čitateljice i čitatelji.

Naime, što biste željeli da obradim? Pokušajte, lijepo molim, biti što egzaktniji jer mi uopćeni odgovori (npr. "sve o pridjevima") ne koriste. Nemam namjeru prepisivati gramatiku zato što mislim da znanje nije znanje ako nije praktično. Primjenjivo, dakle. Osim toga, nisam to činio ni dosad. Svi su moji savjeti napisani jednostavno, bez metajezika i nepotrebna kompliciranja. Također, uvijek sam nastojao navesti i primjere, da lakše zapamtite pročitano.

Toliko. Na redu ste vi.

- 20:45 - Prokomentiraj (84) - Ispiši - #

24.09.2005., subota

Muke po klasičarima (4): Naglasci


Neki hrvatski jezikoslovci misle da bi riječi koje je naš jezik posudio iz klasičnih trebale zadržati i prozodiju tih jezika. No mogli bismo se zapitati - a zašto ne i oblik i glasovni sustav?! Tako bi, recimo, riječi grčkoga i latinskoga podrijetla s dvoglasom au "morale" nositi naglasak na prvom samoglasniku dvoglasa (mjesto naglaska označeno je debljim slovom): aukcija - kratkosilazni; aula - kratkosilazni; auto - dugosilazni; autor - kratkosilazni; hidraulika - kratkosilazni; nautika - kratkosilazni, jer tako je u grčkom i latinskom jeziku.

Toj bi se preporuci, međutim, moglo uputiti nekoliko škakljivih prigovora:

1. hrvatski jezik nema dvoglasa au, kao što nema ni drugih, i te riječi posve drukčije segmentira

2. i hrvatskom i svakom svjetskom jeziku posve je svejedno kako se one naglašavaju u nekom tuđem: kad ih preuzima, posuđuje iz drugih jezika, hrvatski jezik - kao i svaki drugi, rekoh - te riječi prilagođuje svojemu glasovnom i naglasnom sustavu, i tako one postaju hrvatskim riječima

3. spomenute riječi već su ušle u hrvatske tvorbeno-naglasne i oblično-naglasne modele: nautika i hidraulika, sada s kratkouzlaznim naglaskom, spadaju u skupinu u kojoj su slične korjenika, lovorika, perunika, lingvistika, metodika, simbolika; aukcija je, s kratkouzlaznim na u, kao redukcija, aula (s kratkouzlaznim na a) kao viola i triola, autor kao agresor, auto kao korito (obje riječi opet s kratkouzlaznim na a). Nema dakle razloga da hrvatske riječi nose latinske i grčke naglaske

4. na posljetku, nije li kratkosilazni naglasak na a u hidraulika u suprotnosti s pravilima o raspodjeli naglasaka u našem jeziku? Da vam ih ponovim, dame i gospodo klasičari? Uče se u osnovnoj školi.

- 19:44 - Prokomentiraj (69) - Ispiši - #

19.09.2005., ponedjeljak

Predah drugi - informatičari


Prema članku prof. dr. B. Lászla "Pabirci redničnoga i obavjestnîčkôga pojmovlja oko razumnih sustava", prije više od deset godina (1994.) gospodin Zdenko Škiljan sročio je veleuman i velevrijedan (ironičan sam, dakako) rječnik informatičkog nazivlja, koji ovdje navodim kao jezični eksperiment i primjer naše zbrkane lingvističke svakodnevice, a ne kao preporuku (to nipošto, nisam lud!).

Katkad me, priznajem, veseli odlazak na spomenutu stranicu, po dozu toliko potrebnog smijeha. Zato ga i stavljam, da vidite čime su se tada učeni i pametni ljudi bavili. I još su ih za to hvalili!

Vjerujem da vam nije novost, dapače. Mnoge riječi i sintagme iz tog uratka danas u narodu kruže kao vic, no namjera mu je postala suprotna: pokušaj uglavnom izaziva podsmješljive komentare, tu i tamo obojene zlobnim sarkazmom, kako mi Hrvati doista ne vodimo računa o tome da se međusobno - razumijemo.

Tko je za to kriv, prosudite sami.

- 12:47 - Prokomentiraj (27) - Ispiši - #

15.09.2005., četvrtak

Muke po klasičarima (3): Sintagme


"Za spomen" ili "u spomen" komu ili čemu (može i: na koga ili što) kaže se na latinskom in memoriam. Stariji i precizniji oblik glasi ad memoriam. I ako se fraza stavi u hrvatski kontekst, dobit ćemo rečenice poput: "To je slučaj s in memoriamom", ili pak: "Izdani su zbornici in memoriama..."

No tako ne može biti, jer je nepravilno. I što sad? Dva su rješenja: ili će se latinske sintagme sklanjati po latinskoj, izvornoj deklinaciji - što je besmislica! - ili će uvijek ostajati u nominativu, nepromijenjene...

Hajde da vidimo kako to izgleda... To je slučaj s in memoriam, odnosno: Izdani su zbornici in memoriam.

Ne zvuči dobro, je li? Kao da nešto ne štima.

U redu, uzet ćemo drugi primjer. Valjda Vratović zna o čemu govori.

Kao što je poznato, pater familias znači "otac obitelji". I ako je pogrešna rečenica "Sve je to, barem za patera familiasa, počelo jučer", pravilna bi onda glasila: "Sve je to, barem za pater familias, počelo jučer."

Aha, ovako je neusporedivo bolje!

Da pokušamo s trećom? "Zbor će izvesti Carminu Buranu", vele neznalice. Ovdje je, k tome, riječ o množini, pa tek slijede komplikacije.

Dakle, zbor će izvesti Carmina Burana. Hm, nije to to, ali barem ne strši toliko kao prethodne. Možda s apozicijom? Zbor će izvesti kantatu Carmina Burana. Jupiiii, bravo ja! No hajde da rečenicu proširimo, zbog spomenute množine: Zbor je izveo Carmina Burana, koja su oduševila publiku... Voda je opet pomalo mutna, rekao bih.

Ali Orffu vjerojatno nije pravo što se toliko bavim njime, ipak je, siromah, zaslužio mir, pa ću zgrabiti nekoga drugoga:

U Kranjčevićevim Lucida intervalla možemo osjetiti pjesnikovo poznavanje klasične književnosti.

Horacijeva Carmina estetski su uvijek bila iznimno cijenjena.

U Vrančićevim Otia ima karakterističnih autobiografskih stihova.

U Splitu su održana sadržajna i visoko stručna Colloquia Maruliana.


Ne bi li bilo bolje prevesti izvornik? Što nedostaje, primjerice, ovome:

U Splitu su održani sadržajni i visoko stručni Razgovori o Maruliću (Colloquia Maruliana).

Ha, profesore?

- 10:48 - Prokomentiraj (12) - Ispiši - #

13.09.2005., utorak

Ima među nama, brate, lektora...


Ispričavam se zbog dulje stvaralačke stanke i ovog malog predaha od klasičara, ali danas ću napisati dva-tri retka o smiješnoj strani svoga posla. Smiješno-žalosnoj, da budem precizan. Slijedi dakako tekst o latinskim sintagmama i naglascima, čime će ciklus koji sam počeo u kolovozu napokon biti dovršen.

Radio sam svojedobno s gospođom Z., ženom koja je sada u mirovini i koja je mnogo znala o jeziku. No ne i o stvarima oko sebe. A bez toga nema dobra lektora. Jer, kako bi se drukčije osim neznanjem i nezainteresiranošću mogao opravdati naslov nastao njezinom intervencijom, o tome da će hrvatski alpinisti na Himalaju bez - lonaca?! Šerpe naime nisu kuhari nego vodiči, zbog čega se poslije mjesecima ispričavala autoru.

Dotična je zaslužna za još jedan biser, koji se isto tako godinama prepričavao hodnicima dnevnika u kojem radim. Ispravljajući TANJUG-ovu vijest o gostovanju beogradskog drumskog teatra, previdjela je tipfeler koji je rečenici promijenio smisao pa je, posve mehanički - i ne razmišljajući - sintagmu preinačila u cestovno kazalište. Genijalno, je li?

A što bi tek trebao reći Vjesnikov novinar, gospodin N., kome je u godišnjoj sportskoj sintezi - ni krivom ni dužnom - nepažljivi kolega na desetak mjesta, uključujući i veliki naslov, katanec korigirao u lokot?! Pa je tako poznati slovenski nogometaš i trener postao - Srećko Lokot!

Ali ima toga još, a primjeri su katkad posve nevjerojatni. Događalo se tako da svastika (kukasti križ) postane šogorica i da izložbu Maja (naroda iz Srednje Amerike) najavljuju kao izložbu svibnja. Dovraga i veliko slovo, i značenje, i opća kultura - bitno je samo da rabimo čisti hrvatski jezik!

Istodobno su tim mudracima promicale prave pogreške, pa im nekim čudom nije zasmetao naslov koji se ponosno kočio u jednim novinama: Engleska kraljica isprcala se u Dubrovniku. Dobro, možda i jest. Nakon što je sišla s broda.

- 10:00 - Prokomentiraj (35) - Ispiši - #

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se