SRP - gradska organizacija Slavonski Brod
subota, 05.04.2014.
Branko Horvat II
|
Branko Horvat: "NAUČNI MARKSIZAM I NERIJEŠENI PROBLEMI EKONOMSKE I DRUŠTVENE TEORIJE" (citat) "Svaka prava nauka otkriva nove istine o svijetu u kom živimo. Ta otkrića mogu biti univerzalna i tada trajno ulaze u naučnu riznicu čovječanstva (recimo Kopermikovo otkriće da se Zemlja okreće oko Sunca). Ona mogu biti parcijalna, pa daljnjim razvojem nauke bivaju inkorporirana u sveobuhvatnije sisteme unutar kojih predstavljaju posebne slučajeve (recimo Newtonova fizika u odnosu na Einsteinovu). Međutim, kasnija istraživanja mogu pokazati da su neka otkrića bila prosto pogrešna. Ta mogućnost definitivnog opovrgavanja osnovna je karakteristika nauke. Te mogućnosti nema u religiji, politici ili umjetnosti, dakle tamo gdje se radi o vrijednostima. Zbog toga je utvrđivanje pogrešaka jednako identificiranju nauke i njenog razvoja. Iako su nastavljači Marxa, marksisti, ponešto doprinijeli razvoju nauke, taj je doprinos relativno mali u odnosu na ono što je uradio Marx (izuzetke predstavljaju O. Lange i M. Kalecki u ekonomiji i E. Fromm u socijalnoj psihologiji). Zbog toga ću, radi pojednostavljenja svog zadatka, analizu ograničiti isključivo na Marxov dopri¬nos. Zbog prostora koji mi stoji na raspolaganju, ta analiza ne može prijeći okvire pregleda najvažnijih elemenata Marxovog opusa. Kod toga se ne mislim upuštati u popularna citatološka interpretiranja, jer je to za moju svrhu irelevantno. Primjenit ću, naprotiv, uobičajenu metodu naučnog dokazivanja i opovrgavanja. Da bih to uradio što egzaktnije, suzit cu pojam marksizma na njegovo naučno jezgro, što bi nesumnjivo i Marx sam uradio(1). Prema tome, neću raspravljati o vannaučnim komponentama marksizma, tj. o Marxovoj filozofiji, o Marxu kao proroku ili ideologu radničkog pokreta, niti o marksizmu kao pogledu na svijet." "1. MARXOV NAUČNI DOPRINOS" "Marx je glorificiran ill osporavan više no bilo koji učenjak. A ipak, ako potražimo konciznu analizu njegovih naučnih doprinosa i pogrešaka, utvrdit ćemo da to u stvari još nije napisano. Karakteristično je u vezi s tim priznanje Josefa Schumpetera koji u svojoj monumentalnoj Historiji ekonomske analize piše da Marxov "rad nije analitičan u uobičajenom smislu pa autor ove knjige, urođeno nesposoban da ga pravedno ocijeni, treba da svoje profane ruke drži podalje od njega"(2). Razlog tome leži vjerojatno u činjenici što marksizam nije uobičajena parcijalizirana nuke-kao npr. darvinizam u biologiji-nije prosto ekonomija, već je mnogo šta drugo, gotovo univerzalna društvena nauka. Zbog toga, ispravna ocjena zahtijeva da se ta kompleksna univerzalnost uzme u (obzir. Urged da kazem, to je ujedno i razlog zašto je marksizam gotovo idealna doktrina i za divinizaciju i za vulgarizaciju. Autor takve jedne doktrine morao je biti neobično svestran erudit. Prije svega, Marx je klasično obrazovan pripadnik gardens intelligence svog vremena, s dobrim poznavanjem literature te klasične i suvremene kulture." "Po svom univerzitetskom obrazovanju, Marx je pravnik i filozof. Po svom osnovnom naučnom opredjeljenju, Marks je ekonomist. Kao ekonomist on je prostudirao praktički sve što je do tada u ekonomiji bilo napi¬sano, te mu po erudiciji nije ravan ni jedan od njegovih suvremenika. Njegova životna orijentacija - mijenjanje, svijeta - zahtijevala je opsežne historijske studije: ekonomske, socijalne i političke. A isto tako je zahtijevala i sociološka izučavanja. Materijalna sredstva za život zarađivao je - ukoliko ga Engels nije pomagao u dva navrata - kao urednik njemačkih radikalnih novina i kasnije, kroz čitav život, kao dopisnik američkih novina. To njegovo novinarsko angažiranje bilo je u uskoj vezi s njegovom političkom djelatnošću u njemačkoj revoluciji, raznim socijalističkim udruženjima i konačno u Prvoj internacionali." "Nakon ovog što je rečeno bilo bi ipak pogrešno ocijeniti Marxa kao zakasnjelu renesansnu ličnost. Nije se radilo prosto o širini obrazovanja i kreativnom učestvovanju u kuluturi svog vremena. Sva Marxova naučna i praktična djelatnost bila je podređena jednom jedinom cilju prevladavanju kapitalističkog poretka. Proizlazi da biti marksist, u smislu razumijevanja nastavljanja majstorovog rada, znači savladati sličan asortiman naučnih disciplina i praktičnih djelatnosti." "Usprkos svestranosti u Marksovom obrazovanju - sa stanovišta cilja koji je sebi postavio - bile su, dvije ozbiljne praznine. Marx nije mogao koristiti nikakvu ozbiljnu psihološku literaturu - naučna psihologija još nije postojala još manje je mogao upotrijebiti empirijska, psihološka istraživanja kojih nije bilo. Stoga, mada je sam došao do značajnijih intuitivnih uvida u psihologiji, posebno socijalnoj psihologiji(3) - potencijale ovih potonjih eksploatirao je tek sredinorn ovog stoljeća Erich Fromm - Marx je u suštini ostao produktom prosvjetiteljskog racionalizma(4). Taj racionalizam blokira njegove psiholoske uvide kad ih pokuša primijeniti na ponašanje društva koje analizira. Stvarni efekti socijalizacije, iracionalnosti masovnih pokreta, nacionalizam izmiču njegovoj analizi." |
