SRP - gradska organizacija Slavonski Brod
četvrtak, 25.02.2010.
DEMOKRACIJA i demokracija (izbor predstavnika građana)
|
Izbor građanskih prestavnika u predstavnička tijela u Hrvatskoj reguliran je odgovarajućim zakonom i pratećim podzakonskim aktima na temelju Ustava. Već postojanje tih dokumenata predmijeva parlamentarizam u političkom sistemu. Građani bi trebali biti najviše konstituivno tijelo političkog okruženja u eri moderne države. Dakle "suvereni". Odlučivanje o općim poslovima je putem predstavnika u političkim institucijama za donošenje zakona, ostvarivanje odluka na temelju zakona i za sankcioniranje neprovođenja zakona. Izborno tjelo su svi građani državljani s određenom donjom dobnom granicom starosti. Izbore provodi imenovano državno tijelo. Slobodno javno iznošenje mišljenja pojedinaca i grupa do odlučivanja, slobodno pridobivanje pristalica i udruživanje je ono najosnovnije što svi građani zemlje znaju. Ti principi trebali bi osiguravati političku ravnopravnost i pravnu jednakost građana i biti osnovica sustava političkih odnosa koje imenujemo pojmom demokracija. Ali... I ako se pojam "Demokracija" u različitim misaonim sustavima različito domišlja, jedinstveno je svima da on u sebi sadrži orjentiranost prema čuvjekovoj slobodi. Pojam je baštinjen iz antičke Grčke a svoju veću afirmaciju postiže u devetnaestom stoljeću kada se u buržoaskim revolucijama stvara parlamentarizam kakav i danas poznajemo. U antičkoj Grčkoj, pojam demokracija u jednom periodu znači ravnopravno odlučivanje "slobodnih građana" o javnim poslovima. Robovi, žene i stranci nemaju to pravo. Ali i u takvim okolnostima antička Grčka dostiže nevjerovatan društveni razvoj i civilizacijski procvat kojeg tragovi dosežu do današnjh dana. Posebno u znanosti i kulturi kao nadgranji ekonomskih odnosa toga doba. Valja naglasiti izraz "slobodnih građana" i upitati što ih to čini slobodnim? Nisu robovi, nisu žene i nisu najamni radnici. Slobodnim ih čini ekonomska, socijalna i politička samostalnost građanina pojedinaca. U modernim građanskim društvima parlamentarizam je izveden iz pluralizma političko-ekonomskih intersnih grupa, političkih partija, kao posrednička funkcija, što demokraciju uglavljuje u pretežito poltičku "sferu". Pa ta demokracija , zavisno od razvoja društva a glede čovjekove slobode, prolazi kroz određene mjene i uz znatne oscilacije. U novije vrijeme pod demokracijom u Hrvatskoj, smatra se privatno vlasništvo sredstava za proizvodnju, višestranačje i tom odgovarajući parlamentarizam. U praktičnim političkim procesima, mogu se uočiti tendencije koje ne idu u prilog širenja slobode čovjeka i građanina. Sve je uočljivija pojava pasivizacije birača u izbornim radnjama. Nedoučeni utjecaji financiranja izborne propagande i samih propagandista na volju birača. Nedorečenost Zakona o izborima. Zamjetno smanjivanje odziva građana na birališta značajno umanjuje legitimitet izabranika. Princip 50%+1 glas izašlih na birališta osigurava važenje izbora i izabranost kadidata 50%+1 od toga što je 25% ukupnog broja birača. Nezadovoljavajuči broj izlaska birača na biranje može se vidjeti kao neizvršavanje njihove građanske (neobavezijuće) dužnosti, kao svjesno odricanje od svojih biračkih prava. Ne želeći preuzeti svoju građansku odgovornost biranja zapravo postaju odgovorni za kretanje političkih prilika cjeline. S druge strane političke stranke zadovoljavaju se takvim odnosom pa i u biranju predstavnika na lokalnoj razini kada nije utvrđen minimalni broj birača za legitimnost izbora . Na tom biranju teoretski je dovoljan i jedan birač da su izbori važeći. Pa ako taj birač svoj glas da nekoj stranci ona je time osvojila 100%. glasova izbornog mjesta. Stranke zaokupljene interesom vladanja ne brinu se za prave uzroke pasivizacije građana. Dali je izlaženje na birališta samo puka nemarnost i povjerenje da će to drugi učiniti dobro ili je i to neko specifčno izjašnjavanje? A skoro 50% birača nije zanemarivo. Kao i u ostalom, to je i značajan potencijal bez kojeg i u političkoj aktivnosti društvo gubi. Pogotovo ako je to posljedica apatije, osjećanja iznevjerenosti i nemoći u datim uvjetima nešto učiniti ili promjeniti. Složeno i po osvajanje slobode čovjeka nepovoljna tendencija je u političkoj propagandi i njezinom financiranju. U novije vrijeme politička propaganda je kao savremeni marketing. Izvodi se iz najnovijih naučnih dostignuća uključujući ona iz psihologije, pedagogije i andra-gogije, religije, informatičke tehnologije i novinarskih tehnika za pridobijanje birača. U biti, primjena tih sredstava kako bi ih se prevarilo. Izloženost građana agresivnom kompleksu političkog marketinga uz izostavljanje istinskog i objektivnog javnog informiranja primjerenog njihovim potrebama lišava ih šanse za racionalno političko odlučivanje a mnogi se pasiviziraju. I takvo informiranje građana ima svoju cijenu. Primjećuje se zakonomjernost, odnosno proporcionalnost između količine utrošenog novca za propagandu i ostvarenih izbornih rezultata. Političke stranke i udruge iz članarine svojih članova redovito nemaju dovoljno sredstava za to već ih moraju pribaviti iz drugih izvora, priloga i donacija "pristalica i simpatizera". Sve veće potrebe za angažiranje sve više sredstava, zahtjeva sve više i sve većih donatora. Iz primjera nama susjedne prijateljske zemlje, zemlje uvažavajućeg visokog stupnja dostignute "demokracije" vidi se kolika je "marketinška" moć u realnim političkim odnosima. Premijer države i vlasnik gotovo većine štamparskih i elektronskih medija tu funkciju obnaša kroz nekoliko mandatnih ciklusa unatoč kontraverznosti u osobnom i javnom ponašanju i nezadovoljstvu velike mase građana i stagniranju društvenih odnosa i razvoja. Ili, za izbor predstavnika u državna tijela i predsjednika države znane velike svjetske vojne sile, koja sebe smatra "stjegonošom" demokracije i slobode i svojata pravo da to nameće i drugima pa i silom oružja, u kojoj se uz već opće poznate cijene propagande za izbor određenog predstavnika, Zakonom legalizira mogućnost velikim korporacijama da doniraju djelovanje političkih stranaka. Relacije; propagandni učinci ekvivalent količini utrošenih sredstava, izvori financiranja, investitori i njihovi interesi te rezultati opće korisnosti, ukazuju na prirodu političkih odnosa koje imenujemo pojmom... " D e m o k r a c i j a". Ako je to neka "evolucija" demokracije ili nedaj Bože neka „dijalektika“ u sferi političkih odnosa, s velikom točnošću može se predvidjeti kamo to dospijeva. Da se ta tako zvana demokracija preobražava u puki klijentelizam i diktaturu kapitala sa svim mogućim "implikacijama" po razvoj slobode ljudi i prava čovjeka. Što u egzistencijalnom smislu ljudi znači sve veća masa siromaha na jednoj i rasipničkih bogataša i njihovih apologeta na drugoj strani, uz "raubovanje" prirode majke koja može otkazati gostoprinstvo i jednima i drugima. Socijalistička radnička partija Hrvatske stalno upozorava da ovaj tip demokracije ne vodi razvoju slobode čovjeka. Kako vijek liberalne profitne ekonomije u globaliziranom svijetu ističe a s njom i politički liberalizam kao svjetonazor, a pokazati će se i kao teško popravljiva zabluda, koji ne može više odgovoriti na nijedno egzistencijalno pitanje savremenog svijeta, valja ozbiljno prionuti mjenjanju suštine odnosa među ljudima saobraženo s potrebama tehnološkog i društvenog razvoja. Da li je samo politička suština demokracije ta čovjekova sloboda ili put do te slobode? Socijalistčka radnička partija Hrvatske zalaže se i smatra da put do čovjekove stvaralačke slobode može i treba voditi preko razvitka neposredne, političke, društvene i ekonomske demokracije. A to je u sadašnjim uvjetima: odlučivanje i suodlučivanje radnika kod poslodavaca o radu i rezultatima rada, zavisno o tipu vlasništva nad sredstvima rada - kapitalu, odlučivanju i suodlučivanju o zajedničkim potrebama i političkom odlučivanju u predstavničkim tijelima koje neće biti uslovljavano financiranjem. Financiranje političke propagande uzvisuje se do kulta kao demokratsko pravo pojedinca i grupa. Kao nedodirljiva svetinja, mada ta svetinja od demokracije čini suštu njezinu suprotnost „demokraturu“. Ako se politički uspjeh u pridobijanju birača postiže količinom utrošenih sredstava, a sredstva su u rukama vladajuće klase ili neke "oligarhije" , sve postaje besmisleno. Demokracija se pretvara u farsu, a sloboda čovjeka i njuegov potencijal tavori. Pozvani su svi slobodoumni, obrazovani i kreativni ljudi, a naročito "narodni intelektualci" da ne dopuste ovakav razvoj, zaustave ovu "mašineriju laži" i usmjere društvo prema istinskoj slobodi. S poštovanjem! http//www.srpbrod.hr/ |
