Moj je život lavirint
iz kojeg nema izlaza
zidovi od poraza
Skidam masku uveče
kad su zvijezde daleke
kad se bitka predaje
Ne pamte me drumovi
niti moji drugovi
davno smo se rastali
Još su mi samo ostali
bijeli leptiri
što su mi oči prekrili
tiho o njoj šaptali
Još su mi samo
ruke moje ostale
mlade, a staračke
željne da je zagrle
Nema, nema nikoga,
i neće biti.
Mene niko ne shvata.
Nisi ni ti
Nema, nema nikoga.
Nema nikoga
do Boga.
U meni su cigani
svoje vatre palili
svoje pjesme pjevali.
Još su mi samo ostali
bijeli leptiri...
autor: Rafael Krašovec
