Rujan 2015 (1)
Travanj 2014 (1)
Prosinac 2013 (2)
Studeni 2013 (1)
Svibanj 2013 (2)
Travanj 2013 (1)
Ožujak 2013 (1)
Veljača 2013 (2)
Siječanj 2013 (3)
Prosinac 2012 (1)
Srpanj 2012 (1)
Studeni 2010 (1)
Svibanj 2009 (2)

Komentari da/ne?

Opis bloga

Vjerujem da ste me upoznali već :)

Kontakt: specialthings.blog1@gmail.com



Copyright by:iBloger.
Molim da prije ikakvog prepisivanja, citiranja(...) javite!
Ukoliko nađem bilo što sa svog bloga na vašem, bez ikakvog upozorenja da se to nalazi na vašem blogu, stavljam na sram stupa! (prijavljujem).
Vaš iBloger! xoxo




vas online


Linkovi

Samo da znamo koliko je ljudi proslo po mom blogu ;)

Free Site Counters
Free Site Counters

Image Hosted by ImageShack.us

Image Hosted by ImageShack.us

Photobucket




Ovi linkovi služe meni za koordinaciju između blogova, ako ih i koristite, molim vas da i tamo ostavljate kvalitetne komentare i da ne spammate!




Petrica
Zombijka
Missillusion
Bugenvilija
MiG
Mare
Dominic
Fanny
Vierziger
Z.OKI
Andrejevna
Teuta
Danielaland
Zoccao
Boccaciozg
Luki+Goldie
Playlife
Seoska idila
Sanjek
Elle Woods gone brunette
Suzette
Lilly Allen
Bivša apstinentica
Auroraisa

Image Hosted by ImageShack.us

Pomozimo maloj Anji

CITATI POSLOVICA

By Missillusion: "Objašnjenje je za one koji žele znati više, a razumiju manje"

"Čovjek je smrtan, ali njegovo ime može postati besmrtno."


"Hvalisanje je početak sramote."


"Metal se upozna u vatri, čovjek uz vino."


"Velike nesreće nastaju iz malih uzroka."


"Bolje je upaliti svijeću nego proklinjati tamu."


"I lijepi cvjetovi lijepi su tek neko vrijeme."

Umne rukotvorine

1. Moje nezadovoljstvo državnom maturom
2. Sanaderu...
3. Izrazi se
4. Blagdansko (ne)raspoloženje
5. Fokusiranje na nešto.
6. Izgubljeno djetinjstvo
7. Mediji
8. Kronike iz života: ego, novac i ideal
9. Ponos i predrasude
10. Dvostruka mjerila
11. Život u provinciji
12. Narcisoidnost
13. Ladičenje
14. Mda...
15. JA-Feminist
16. Anonimci maleni, baš su djeca prava
17. Malo zvijezdane prašine
18. Da i ja probam malo...
19. Carevo novo ruku iliti vuk-baba
20. Valentines day
21. Thanks for making me a fighter
22. Zašto sam ja na portalu blog.hr?
23. Jutro
24. Hrvatska na balkanu
25. Sanjarenje
26. Odustajem...
27. Čoškarica na kružnom toku
28. Jedva ga čekam
29. Stvarno s(r)tanje
30. Brzopotezne igrice
31. Povratak Tamagotchija
32. Djeca i roditelji-isplata?
33. predosjećaj, smrt, objavljenje, život.
34. Lijepota unutrašnjosti
35. Kako?

Gorko

Tmurni glasovi oko mene govore mi kako i zašto. Trebam li doista znati kako i zašto? Ne, ne trebam. Naučen sam radit' sve na svoj način. Naučen sam kako mogu sve najbolje napravit svojim putem. Jer ipak, drugi ljudi ti nikako ne mogu pomoć nego ti samo mogu smetati i voditi te na svoje puteve ka svojim ciljevima.

Ali što ako su tuđi ciljevi bolji od mojih? Ne, nisu. Ipak ja kao osoba koja sebe najbolje i najdulje poznajem znam što je najbolje za mene, iako se to pokazalo pogrešnim nakon nekog vremena. Barem sam dostojan onih loših i dobrih posljedica jer su moje. A i ne želim okrivljavati druge za svoj neuspjeh iako bi bilo tisuću puta lakše prebroditi ga. Učili su me isto da nije najbolje slijedit svoja mišljanje baš zbog loših posljedica. Ali tomi se čini vrlo kontradiktorno pa ne želim slijediti te primjere. Znate, osoba sam koja volim učiti na svojoj koži. Uživam u pronalasku samog sebe. To me čini nekako-afirmiranim. Zašto afirmiranim? Zato što bez pol frke mogu dalje prodavati svoju filozofiju koja se temelji na iskustvu. A ne na tuđem iskustvu.

Mogu posvjedočit samo o onome proživljenome. A ono što je neproživljeno ostaje. Mogu okusiti samo gorak okus toga. Jer sve što je neznano-gorko je. Neistina je gorka. Istina je loša. Zato se treba držati sredine da si zasladimo život. Zabranjeno voće je najslađe.


20.05.2009. u 02:51 sati | 4 Komentara | Print | Link | Na vrh

Esej-čitati :D

Ovaj esej sam napisao ja. To smo radili kao vježbu za državnu maturu. Uspoređivali smo 2 soneta. Sonet o cvijeću Calderona de la Barce, te Shakesearov XVII. Sonet. Nadam se da će vam se svidjet, ovo je kao komparativna književnost :D (dobio sam 5 iz toga )




„Zar ću te usporedit danom ljeta?“, reče William Shakespeare u Sonetu XVIII. Ponekad, dva naizgled slična soneta, sa sličnim motivima mogu biti čista suprotnost zbog vremena. Samo iz razloga što vrijeme čini svoje. Tako ova dva soneta, Sonet XVIII i Sonet o cvijeću jako nalikuju jedan drugome. Ali zapravo, jako su različiti zbog vremenskog značaja njihovih motiva. Sonet XVIII pisan je u stilskom razdoblju renesanse, a Sonet o cvijeću, pak, pisan je stilom baroka. Zbog renesanse ideje hedonizma i barokne ideje o okretanju vjeri i pronalaženje samih sebe u Bogu i religiji, baš ta dva soneta dobivaju potpuno različito, pa čak i kontradiktorno značenje.
Renesansa sam donosi ideju hedonizma i uživanja u životu. Također, donosi ideju da je život vječan, u Sonetu XVIII Shakesepeare tvrdi da se ljudski život može postati vječan ako ga se zapiše „između stihova“. „Dok oči vide i dok čovjek traje, dotle on živi i život ti daje.“, ovima stihovima William Shakespeare završava Sonet XVIII. William Shakespeare misli da čovjek živi u stihovima kada postoji onaj tko će te stihove čitati. Sve kada bude čitatelja osoba će živjeti. To jest prava ideja renesanse. Sačuvati ljepotu za vjećnost. Jer u rukama umjetnika, ljudska ljepota ostaje sačuvana u umjetnosti, a u oćima i pogledima čitatelja i raspoznavatelja umjetnosti, ta ljudska ljepota ponovno zaživljava. U svom punom, pa i većem sjaju. S druge strane, barok nam donosi, za mene, sumornu stranu umjetničkog izražavanja. Ideja baroka jest da je život trenutak, trenutak u kojem se čovjek treba svestu na puko ispitivanje samoga sebe, na vjerovanje u Boga, na uzorno življenje po tadašnjim normama ponašanja. Calderon de la Barca poštuje barok. Barok je u jednu ruku oslobođenje renesanse. Jer renesansa je bila staložena, sa nekim granacima. A tada, barok je pružao izmicanje iz granica i korištenje kičenosti. Barok je dopuštao razmišljanje, fiksiranje na nešto drugo, potkriepljeno metaforama i zavidnim motivima. Uska tema obih soneta je život. U Shakespearovom sonetu tema jest život kao vječnost, a de la Barcina tema soneta jest život kao trenutak. Willam Shakespeare govori o vječnosti njegovih stihova, što podrazumjeva vječan život jer je zapisan „između“ njegovih stihova. Calderon de la Barca govori o životu kao trenutku, savjetuje čitatelja kako život prolazi treptajem oka. Savjetuje kako ga se treba iskoristiti, jer ipak, druge prilike nema. William Shakespeare je naravno pisao sonet svojom posebnom formok koju čine 3 katrena i jedan distih. A de la Barca je pisao Petrarcinim stilom soneta kojeg čine dva katrena i dvije tercine. Svaki sonet sastoji se od 14 stihova. U Shakesepearovom XVIII sonetu rime ja oblikovana (abcb) u svakom katrenu, te (aa) u distihu. U de la Barcinom sonetu kao je pisan kao klasičan, Petrarcin sonet, pak, imamo jednaku rimu u oba katrena (abba), te u jednoj tercini rima jest formirana kao (aba), a u drugoj tercini (abb). U oba soneta primječujem pejzažne motive. Za nekog neznalca ti motivi ne predstavljaju ništa posebno, kad za uvježbano oko i za osobu koja prepoznaje razne stilove ti motivi znače mnogo više od pukog opisivanja. Ti motivi pokazuju u prvom sonetku kako život ne da je odugovječen, nego da je vječan, a u drugom pak, kako se život ne može očuvati, nego, kada život svrši, nema povratka. U samoj ideji oba soneta pronalazimo čak i neku poantu. Mislim da su sami umjetnici to i htjeli, traženjem ideje dati odgovor na pitanje čitanjem ovih soneta. U prvom sonetu dobivamo savjet kako život „zatočiti“ u vječnosti, a u drugome sonetu dobivamo savjet da život iskoristimo na pravilne načine, način života okrenutog religiji. Ideja bez umjetnika je bezvrijedna, a umjetnik bez ideje također.
Ova oba umjetnika bila su talentirana, sa lakoćom su izrazili ono što misle, pa čak pritom i koristeći motive. Sonet XVIII govori o vječnosti života u umjetničkom stvaralaštvu, a Sonet o cvijeću govori kako se život ne može spasiti jer je on samo trenutak, koji je vremenski definiran i koji prolazi. Sličnost motiva nije ostala nezamječena, ali ta sličnost zapravo i jest različitost ovih soneta. Jer renesansa i barok se uvelike razlikuju jedno od drugog. Oba umjetnika, i William Shakespeare i Calderon de la Barca daju čitatelju prostora za razmišljanje. Kada sam pročitao oba soneta, nisam se mogao odlučiti. Odabrati čitavu vječnost ili običan trenutak?


13.05.2009. u 10:12 sati | 3 Komentara | Print | Link | Na vrh

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se