BOŽE, hvala ti!
srijeda, 18.10.2006.
MAJKA TEREZIJA
Rodila se 27. kolovoza 1910. u albanskoj obitelji Nikole i Doroteje Bojaxhiu u Skopju i na krštenju dobila ime Agneza. U obitelji je bilo još dvoje djece: Lazar i Agata. U 18 godini života ostavlja Skoplje i 26. rujna 1928. putuje preko Zagreba u Irsku u misionarsku redovničku zajednicu sestara iz Loreta. Već sljedeće godine, 6. siječnja 1929., stupila je na indijsko, bengalsko tlo u Kalkutu. Od 1929. do 1948. radi na sestarskoj školi u Kalkuti kao nastavnica, a prije je radila kao bolničarka.
U vlaku na putu iz Kalkute u Darjeeling, 10. rujna 1946. "čula sam poziv da slijedim Njega u potleušicama, da mu ondje služim u najsiromašnijima među siromasima. Znala sam da je to Njegova volja i da ga moram slijediti." U 38. godini, dopuštenjem poglavara, 6. kolovoza 1948. ostavlja službu "lorentinki". Oblači indijski sari i počinje živjeti za najsiromašnije. Od tada je zovu "Majka". Prva joj se pridružila bogata bengalska djevojka Shubashini Das, koja uzima redovničko ime Agneza. Danas Družba misionarki ljubavi broji oko 4.000 redovnica u 600 misijskih kuća na svih pet kontinenata. U Zagrebu su sestre Majke Terezije od 1979. do 2000. godine djelovale u ulici Jurja Branjuga, a u godini Velikoga jubileja 2000. preselile su u Jukićevu, gdje im je Zagrebačka nadbiskupija uredila prikladnije prostorije.
U ožujku 1963. Majka Terezija je utemeljila je mušku granu Družbe - "Braću misionare ljubavi".
Od 26. ožujka 1969. papa Pavao IV. potvrđuje Pravila međunarodnog udruženja "Suradnika Majke Terezije", kojih danas ima više od 100 tisuća.
U travnju 1962. primila je nagradu indijske vlade "Padmashri Medal". Papa Pavao IV. uručio joj je 6. siječnja 1971. međunarodnu nagradu za mir "Ivan XXIII.". U studenome 1972. primila je novu nagradu indijske vlade "Jawaharlal Nehru" za međunarodno razumijevanje.
Princ Filip predaje joj 25. travnja 1973. nagradu "Templeton" za širenje vjere.
U Oslu je 10. prosinca 1979. primila Nobelovu nagradu za mir.
Skupština grada Zagreba 19. srpnja 1990. proglasila ju je počasnim građaninom grada Zagreba.
Umrla je 5. rujna 1997. u Kalkuti. Samo šest godina nakon njezine smrti, 19. listopada 2003. papa Ivan Pavao II. proglasio ju je blaženom na prepunom trgu sv. Petra u Rimu.
| < | listopad, 2006 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Komentari da/ne?
Ljudi koji ljube BOGA i sve njegovo
mali odlomak VELIKOG ZNAČENJA
"Naše rodoljublje ne smije biti ni rasističko, ni imperijalističko, ni šovinističko. Naše je rodoljublje kršćansko". Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu... Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom... To je Evanđelje, možda teško razumljivo pogaženom i poniženom čovjeku, pogaženom i poniženom narodu, ali to je Evanđelje zalog pobjede. To moraju biti naša načela. To moraju biti naši postupci jer u protivnom i mi bismo bili žrtve Zmaja!"
Kardinal Franjo Kuharić (1919 - 2002)
O HAPPY DAY
ISUS KRIST
Središte Ivanova kršćanskog iskustva bio je Isus Krist. Njega susreće i doživljava na razne načine i u raznim područjima. Najprije ga vidi kao kozmičkog vladara svemira, potom prisutnog u Euharistiji, zatim nazočnog u liturgiji Crkve i crkvenoj hijerarhiji, napose u rimskom biskupu - Papi, prepoznaje ga u bližnjemu.
Krist je Gospodar svemirske vječnosti i neizmjernosti.
Krist je iz vječnosti stupio u povijest i postavši središtem cijeloga makrokozmosa, dao nam je Sebe da nas tjelesno i duševno preporodi.
Krist je svrha i cilj našim vječnim željama.
Krist je došao na svijet da posveti svu prirodu.
Da Boga razumijemo postao je Emanuelom, nama sličnim.
Mi se Isusu možemo moliti i ta nam je molitva mnogo lakša jer nam je Isus bliži.
Rado bih studirao Kristov život.
Čitao bih misli velikih ljudi o Kristu i topio bih se u tom oduševljenju proučavajući Njega.
Što više upoznajem katolicizam, to više vidim da je neiscrpljiviji.
Okreni se od katolicizma, sve je oko tebe mračno i ružno.
Znam i osjećam da je katolicizam jedina prava vjera... O drugima nisam nikada ni mislio da bi bile bolje od katoličke.
Katolicizam je univerzalan nosilac istine, morala i milosti.
Život na sveučilištu u Beču, onda rat, studij i napokon Lurd potpuno su me uvjerili u istinitost katoličke vjere.
Cijeli se moj život kreće oko Krista Gospodina.
Katolička je vjera moje životno zvanje i mora to biti svakom čovjeku bez iznimke.
Valja sav svijet zaboraviti i sve sile koncentrirati u radu za Isusa.
Treba sebe posve zaboraviti radeći za našega Gospodina Isusa Krista koji je jedini vječan.