SS Zagreb - alternativa POSTOJI

ALTERNATIVA spalionici, Štetnost spalionica, Izvan pravnih okvira, Isplativost ?, Nula otpada

30.05.2007., srijeda

Prosvjed 29.05.2007. gradsko poglavarstvo grada Zagreba



Jutarnji, Radio 101, T Portal, Novi list, Javno, TotalPortal, Alert, H-Alter, Ekologija, HRT 1.

Radio 101 Tihana, HRT1 Youtube video,
ALTERNATIVA postoji!
- 14:01 - Komentari (2) - Isprintaj - #

25.05.2007., petak

ZAGREB GORI


ZAGREB GORI

Prema urbanističkom planu grada Zagreba gradit će se spalionica otpada u Resniku, koji se nalazi
6 km udaljenosti od trga.
Najgori utjecaj spalionice se osjeti u krugu 7 km!

Hrvatska je 3. u Europi
po broju oboljelih od karcinoma!

Spalionica proizvodi milijarde prostornih metara dimnih plinova koji sadrže stotine otrovnih tvari, najstrašnije od svih otrova, dioksine, živu, talij, kadmij, arsen, krom, mnoge druge.

Ti dimovi su karcinogeni (izazivaju tumor, rak), teratogeni (izaziva defekte u djece), uništavaju hormonski i obrambeni sustav, izazivaju kronični umor, izazivaju neplodnost, napadaju živčani sustav i krvne stanice.

Želimo li biti prvi u Europi?


Pogon vrijedan nekoliko milijardi kuna, +samo za održavanje svake godine 150 milijuna kuna, tko će to platiti?
Da bi se ispunio kapacitet, spalionica u Resniku će spaljivati

+385,000 tona otpada iz cijele regije!

Hrvatska liječnička komora rekla je NE spalionici otpada!

PROSVJED PROTIV SPALIONICE
29.05.2007. u 10:00h

Trg Stjepana Radića 1
(Županijsko poglavarstvo grada Zagreba)


ALTERNATIVA postoji!
- 11:26 - Komentari (7) - Isprintaj - #

O spalionicama u svijetu

Cirkus spalionica u Beču kamo se vode političari i ljudi na razgledavanje. Friedensreich Hundertwasser je stvorio bajkovitu građevinu višebojne fasade, s terasastim vrtovima, pošumljenim krovovima, neobičnim ’bradatim’ prozorima, a vizurom grada dominira tamnoplavi dimnjak sa osvijetljenom zlatnom kupolom. Postignut je idealan spoj umjetnosti i tehnologije, čemu svjedoči i velik broj turista koji svakodnevno obilaze spalionicu.


Prva znanstvena studija koja je pokazala kako učestalost pojave raka ovisi o prostornoj udaljenosti od spalionice otpada objavljena je 1996. godine (British J. Cancer). Studija je pokazala da ljudi koji žive u područjima 7,5 kilometara udaljenima od spalionice otpada češće obolijevaju od raka pluća, želuca, debelog crijeva... Studija je provedena na velikom uzorku ljudi (više od 14 milijuna) i uključila je 72 spalionice otpada na području Velike Britanije. Zbog takvih podataka i zbog pritisaka javnosti mnoge se spalionice širom svijeta zatvaraju.

U Japanu je zatvoreno na stotine spalionica industrijskog otpada zbog uvođenja novih, strožih ograničenja emisija štetnih plinova, a u SAD se, tijekom 80-ih godina, odustalo od 248 predloženih projekata spalionica. USA je zadnju spalionicu napravio davne 1990. Početkom 1998. godine zatvorene tri spalionice u Francuskoj, nakon otkrića da je kravlje mlijeko na farmama zatrovano dioksinima.

UK parliament report:
2001. godina - 11 spalionica – 250 prekoračenja razina otrovnih tvari
2002. godina - 12 Spalionica – 105 prekoračenja razina otrovnih tvari

The Spittelau spalionica otpada je renovirana nakon što ju je požar oštetio. Lokalno stanovništvo se oštro protivilo renoviranju spalionici, te su zahtjevali da se u potpunosti prekine sa spaljivanjem otpada u gradu. Lokalne vlasti su podjelile opoziciju atraktivnim dizajnom spalionice. Usprkos renovaciji, u spalionici opet izbija požar te se okolica opet onečišćuje. U sklopu renoviranja postrojenja instalirana je skupa oprema za kontrolu čistoće zraka, no i sve što filteri zaustave završava u letećem pepelu i ostatcima iz filtera, tako da je pepeo iz Spittela iznimno toksičan (koncentracija dioksina je 2160 ng TEQ /kg). Toksični ostatci iz filtera se odvoze u stari rudnik soli u Njemačkoj, gdje je lokalno stanovništvo također prosvjedovalo. Odlaganje letećeg pepela na odlagališta je rizično iz razloga što nakon nekog vremena zaštitni slojevi ispod odlagališta počinju propuštati. U tom slučaju odlagališta postaju vremenske bombe dioksina za lokalne izvore vode.

1. Energetska isplativost

Spalionice troše energiju, ne stvaraju je. Troše 4 puta više energije od recikliranja i ponovne upotrebe. Recikliranjem se štede ogromne količine energije jer se u tom procesu zaobilazi proizvodnja i obrada novog proizvoda od novo sakupljenih resursa, pri ćemu štedimo i prirodne resurse.

2. Ekonomska isplativost
Govorimo o ogromnim količinama novca, više milijardi kuna, a na šta taj novac odlazi? Odlazi na uništavanje resursa koje moramo dijeliti sa budućim generacijama. Ako mi to možemo reciklirati, ako možemo ponovno upotrijebiti, kompostirati, vi to ne smijete spaljivati!

Ako zbrojimo cijenu zgrada za recikliranje, kompostnih zgrada, zgrade za ponovnu upotrebu, zgrade za rastavljanje otpada, educiranje lokalnih zajednica za smanjenje otpada, centre za istraživanje novih tehnologija u reciklaži, trošak svega toga je manji od spalionice, napravili smo 10 puta više novih radnih mjesta. Ima toliko toga više što možemo dobiti za taj novac ali samo ako se naše vodstvo počne odgovorno ponašati i odvrgnuti se utjecajima lobista spalionice.

Na kraju krajeva otpad opet nismo zbrinuli, nego smo ga spaljivanjem samo smanjili na oko 30% težine, i još od toga napravili koncentrirani otrov.

3. Održivi razvoj
Jedina ispravna mogućnost je kretati se u pravcu održivog razvoja a to je strategija 0 smeća, koje upravo provode mnoge zemlje i gradovi širom svijeta. Razlika između spaljivanja i strategije recikliranja i ponovne upotrebe je u resursima. Nitko više ne dovodi u pitanje isplativost recikliranja i kompostiranja. Nameće se pitanje, hoćemo li ograničene resurse ponovno upotrijebiti, ili uništiti?

Trebamo industrijski dizajn za 21. stoljeće, trebamo pakiranje proizvoda u ambalaže prikladne održivom razvoju. Proizvodi koji će se jednostavno reciklirati su budućnost. Već ih sada ima, zašto ih onda ne recikliramo nego ih želimo uništiti? Spalionica sve te napore održivog razvoja vodi u krivom smjeru. Moramo gledati u budućnost, tražiti rješenja i ljude za 21. stoljeće, ne okretati se rješenjima iz 20. stoljeća. Spaljivanje otpada proizvodi otrovne dimove, koji pomažu efektu staklenika, globalnim klimatskim promjenama i povečavaju zagađenost zraka koji udišemo.

Primjer tvornice piva u Ontariu. Već 50 godina predvode svijet i prikupljaju staklene ambalaže, recikliraju 94% staklene ambalaže koje proizvedu, uštede 11 centa po flaši, imaju zaposleno 2000 ljudi na prikupljanju i recikliranju stakla, ne rade trošak komunalnim službama za zbrinjavanje otpada. To je strategija 0% otpada!.

4. Štetnost
Govoriti o 0 emisija štetnih plinova je totalna znanstvena besmislica. Nemoguće je pretvoriti stotine tisuća tona u ništa. Ono što možete je na velikoj temperaturi pretvoriti stotine tisuća tona smeća u milijarde milijardi sitnih čestica. Postoje znanstvene grane koje istražuju vrlo ozbiljne zdravstvene probleme koje uzrokuju te sitne nano čestice. Nano čestice su tako sitne da ih čak i najučinkovitiji filteri za pročišćivanje zraka ne mogu očistiti. Nano čestice ulaze duboko u pluća i tako su male da prolaze direktno kroz membrane pluća, dolazeći direktno u krvotok gdje kolaju cijelim organizmom te prolaze kroz membrane svih tkiva, uključujući i mozak. Osim ostalog u mozak dolaze sitne čestice neurološko toksičnih metala. To uključuje i dioksine i furane.

Ti dimovi su karcinogeni (izazivaju tumor, rak), teratogeni (izaziva defekte u djece), uništavaju hormonski i obrambeni sustav, izazivaju kronični umor, izazivaju neplodnost, napadaju živčani sustav i krvne stanice.

Pepeo iz spalionice, dijelom leteći pepeo, vrlo je opasan i treba sa njim rukovati na posebne načine. U pokušaju da minimaliziraju štetnost spaljivanja, lobisti spalionica konstantno izvrgavaju činjenice o opasnosti pepela. Tako neki navode kako je taj pepeo inertan, i neopasan te kao takav prikladan za izgradnju cesta. Takav neodgovoran način zbrinjavanja tog opasnog pepela rezultirao je brojnim zdravstvenim problemima stanovništva.

U Newcastleu, Engleska, pepeo iz Byker spalionice upotrebljavalo se za puteve, parkove pa čak i školska igrališta. Zabrinuti zbog sigurnosti takvog načina deponiranja pepela, lokalne zajednice su tražile nezavisne agencije CAT (Communities Against Toxics) da ispitaju područja gdje se pepeo odlaže i da se utvrdi količine otrova u istom.

Testovi su pokazali opasno visoke razine dioksina, aresena, olova i mnogih drugih otrova, te jednu veliku dozu ignorancije na taj problem od strane gradskih vlasti, zdravstvenih ustanova, vodstva spalionice, UK agencije za okoliš i Britanske vlade.

U daljnjim istraživanjima su im pomogli i Njemački znanstvenici iz Hamburga, Ergo Laboratories. Ispitali su uzorke iz 23 različita područja širom Newcastlea, a kako su rezultati postajali još sigurniji, vodeći ljudi iz zdravstvenih ustanova, UK agencije za okoliš i spalionice napuštali su svoja radna mjesta.

Testovi su pokazali da je koncentracija dioksina bila nevjerovatnih 9500 nanograma I-TEQ/kg, u usporedbi sa dozvoljenim vrijednostima od 5 nanograma I-TEQ/kg.

ALTERNATIVA postoji!
- 11:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Problem otrovnog pepela iz spalionice

Spalionica ne zbrinjava otpad, nego ga samo smanjuje na oko 30-40% ukupne mase a u toj masi se nalaze ogromne količine stotine otrovnih elemenata. Naša spalionica proizvoditi će godišnje 100,000 - 150,000 tona otrovne šljake.

Dok se u Europi taj otpad smatra opasnim otpadom, Beč ga deponira u rudnicima a dio odvozi u Afričke zemlje, mi ga planiramo napraviti na području između Vrbovca, Gradeca i Dubrave. Na površini od 40 hektara ta izuzetno opasna šljaka deponirala bi se jednostavno na hrpu, u visinu. Prije deponiranja isti pepeo će se cementirati u kamene oblike, no cement erodita i opasna šljaka širiti će se okolišom putem vjetra, sunca, kiša, na gumama transportnih kamiona i mnogi drugi načini. Usljed kemijskih procesa otpad se sam zagrijava i do 85 stupnjeva. Područje gdje bi se nalazio deponij je močvarno područje i u blizini prolaze dvije rijeke.

To područje koje je sada u potpunosti čisto, eko zona, kroz vrlo kratko vrijeme postati će najzagađenija točka u Hrvatskoj.

Načelnik Općine Dubrava i načelnik Općine Gradec samovoljno donose odluke, te daju potpis za prijedlog da se na zemljištima Općine Dubrava i Gradec izgradi najveća deponija opasnog industrijskog otpada u hrvatskoj.
Vijeće Općine Dubrava i Općine Gradec poništilo je te samovoljne odluke načelnika, ipak na Županijskoj skupštini 27.04.2007., prihvaćen je prijedlog o realizaciji tih štetnih deponija na ovoj lokaciji.

Župan Kožić najavio je istražne radove za opasni deponij na lokaciji kod Dubrave i Gradeca za 8. mjesec, iako su samovoljne dozvole načelnika poništene od strane vijeća općine Dubrave i općine Gradec.



ALTERNATIVA postoji!
- 11:25 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Alternativa spalionici otpada

Spalionice se u svijetu smatraju zastarijelim tehnologijama zbrinjavanja otpada. Osim što stvaraju enormne količine otrova one ne rješavaju glavni problem a to je zbrinjavanje otpada. Ne računajući milijarde kubika otrovnih dimova i zagađenog zraka one kruti otpad smanjuju samo na oko 30% mase, ali zato otpada sa vrlo visokom koncentracijom otrova.

Recikliranje daje jedan veliki doprinos ekonomiji i pomaže povećanju znatnog broja zaposlenih. Recikliranje stvara ili širi posao prikupljanja, procesuiranja, i dovodi obnovljene materijale ponovno na burzu, kao i kompanijama koje proizvode i distribuiraju proizvode sa ponovno obnovljenim resursom. Brojne studije pokazuju kako milijuni uloženi u reciklažu zapošljavaju tisuće ljudi. Studija o reciklaži na North Carolina pokazuje kako reciklažne aktivnosti zapošljavaju više od 8,800 ljudi u toj državi.

Praksa u svijetu pokazala je kako je sortiranje i recikliranje otpada daleko isplativija metoda od održavanja pogona za spaljivanje. Razvijene Europske zemlje recikliraju 60% otpada (Eurostat). Kalifornija ima zakon da do 2015. stupanj odvojenog prikupljenog i recikliranog otpada bude 70%. Taj postotak San Jose već ima, San Francisco blizu je toga i postavlja si kao cilj 75%, Orange Cove je više od 90%. Canberra, glavni australski grad, već je na preko 70%, njihov je cilj 100%. Liezen, tipični austrijski primjer, 80%, cijela Austrija je blizu 60% reciklaže, a Hrvatska reciklira samo oko 3-4% otpada.

Oko 39% otpada je kuhinjski bio otpad, od toga se proizvodi bio gnojivo, mnogo vrijednije za poljoprivredne površine nego mineralna industrijska gnojiva.
25% otpada je papir, do 12% je plastičnog otpada, 6% stakla, 1% opasnog otpada i ostalog ima oko 13%. EKO Krk Sortiranjem i reciklažom otpada stvaraju se nove vrijednosti, novi resursi, štedi se novac i utrošena energija, smanjuje komunalne troškove, pomaže povećanju zaposlenosti.

Financijski pokazatelji idu mnogo više u korist sortiranja otpada nego u slučaju spalionice. Sortirani otpad lako pronalazi kupce na tržištu, a mnogi resursi mogu se reciklirati više puta pri ćemu se uštedi ogromne kolišine prirodnih bogatstva. Papir se reciklira i do 7 puta pri ćemu se štedi energija, drvo, voda. Za proizvodnju samo 1 limenke potroši se 40 l vode, nije li voda neprocjenjiv resurs?

EKO Krk koji je sa programom sortiranja otpada počeo tek 2005., danas sortiraju daleko više otpada od hrvatskog prosjeka. Dok Hrvatska reciklira 3-4% otpada, Krk je u samo 2 godine došao na 25% sortiranog otpada. Krk je u ove 2 godine smanjio ukupnu količinu otpada za 30%.



Svijet, navike i trendovi brzo se mijenjaju.
Sortiranje i recikliranje je jedini civilizirani i održivi način zbrinjavanja otpada.

Nema jednog jedinstvenog načina kako smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati ili kompostirati otpad. Deset točaka navedenih dolje su najprihvaćeniji u svim područjima koje se kreću razvoju strategije nula otpada (Zero Waste). Lokalne vlasti mogu krenuti od bilo koje točke. Ovaj plan može se primjeniti u javnosti kao strategija zbrinjavanja otpada na nacionalnoj razini ili lokalnoj, a ovisno o pristupu pokazati će rezultate u svim situacijama.

1. Prihvaćanje nespaljivanja kao plan zbrinjavanja otpadom. Još bolje, ovo možemo nazvati plan upravljanja resursima i 0 otpada kao vizija za budućnost. Napravite smanjenje otpada, ponovnu potrebu, popravljanje, recikliranje i kompostiranje kao bazu plana. Prihvatite ciljeve zbrinjavanja otpada jednako kao ciljeve recikliranja. Osigurajte vodstvo i informacije kako se pokrenuti prema ekonomiji 0 otpada. Odlučite se PROTIV privatiziranja i centraliziranja sistema za zbrinjavanje otpada. Tražite javnost da izgradi podršku programima za smanjenje otpada, i uspostavite mrežu vođa koji će biti uključeni u dizajnu i implementaciji progama. Dajte javnosti priliku da aktivno sudjeluje u problemu.

2. Decentralizirajte politiku zbrinjavanja otpada tako da napravite inicijative u lokalnim zajednicama da upotrebljavaju lokalne resurse i da se koriste informativnim sektorima. Javni projekti nemoraju biti u potpunosti podređeni malim lokalnim pokušajima i planovima. Podržite, razglasite i proširite uspješne lokalne inicijative. Omogućite im institucionalne objekte koji će im omogućiti da napreduju i postanu glavna tendencija aktivnosti (npr potvrda kompostnim aktivnostima). Dopustite decentralizirano funkcioniranje, radije nego da potičete razvijanje centralnih inicijativa za zbrinjavanje otpada.

3. Definirajte što veći broj resursa za ponovnu upotrebu, recikliranje i kompostiranje (obavezno za sve vrste papira i organskih tvari) i držite te materijale odvojeno u samom nastanku kako bi održali što veću kvalitetu resursa koji će se ponovno upotrijebiti, reciklirati ili kompostirati.

4. Kompostiranje je ključ za postizanje 50% i više strategije 0 otpada, a vrlo je financijski nezahtjevno. Organske tvari na deponijima su izvor velikih zaraza i ostalih vrsta zagađenja. Potaknite lokalno ili kućno kompostiranje. Navedite brojne vrste čistih organskih materijala i omogućite peroidočna i stalna sakupljanja.

5. Napravite program uvjerljivim i smislenim za uključivanje. Više kućanstva i poslovnih subjekata, više obnovljenih resursa. Stanovništvo će mnogo više smanjiti otpad, reciklirati i kompostirati ako su programi uvjerljivi, jednostavni i smisleni.

Neki načini koji ćine programe uvjerljivima:
- omogućite stalno sakupljanje sortiranog otpada jednako kako sada prikupljate miješani otpad.
- omogućite peroidična i sezonska sakupljanja te čišćenje malih ''dvorišnih'' mjesta za kompostiranje otpada.
- ponudite uslugu svim kućanstvima
- osigurajte prikladne spremnike za prikupljanje otpada

6. Potaknite ekonomske aktivnosti i nagradite programe smanjenja otpada i obnavnjanja istog. Npr. smanjite trošarine za dopremanje recikliranog i kompostiranog materijala na područje prihvata istog, smanjite trošarine da potaknete poslovne subjekte da ulože u recikliranje i napravite porez za plaćanje-po-odbačenom-otpadu (pay-as-you-throw). Eliminirajte sva nastojanja i pripreme za spaljivanje otpada.

7. Potaknite, razvijajte politike i zakone kako bi pripremili klimu za recikliranje i reciklažne poslove.
To se može sastojati od:

- zabrane spaljivanja otpada. Spalionice konkuriraju i natječu se za iste resurse i financijska sredstva kao i strategije smanjenja otpada, ponovne upotrebe, recikliranja te kompostiranja. Spalionice izvlačenjem tih sredstva bore se protiv strategija na temelju održivog razvoja.
- zabrana proizvoda koji se ne mogu ponovno upotrijebiti, popraviti ili kompostirati.
- tražite stanovništvo i poslovne subjekte da sudjeluju u recikliraju i kompostnim programima. Lokalne zajednice mogu zahtijevati stanovništvo i poslovne subjekte da u na izvoru odvajaju otpad ili ih kazniti za miješanje reciklažnih ili kompostnih resursa sa ostalim smećem koje proizvedu. Povratite autoritet sakupljanju i pravilnim rukovanjem komunalnim otpadom tako da podržite i potaknete investiranje u recikliranje.
- zabranite odlaganje na deponije i spaljivanje svih resursa koji se mogu reciklirati, ponovno upotrijebiti i kompostirati.
- zabranite proizvode za jednokratnu upotrebu u javnosti i festivalima te na što više mjesta moguće.
- institucionirajte i proširite postojeći sistem spremnika za napitke. Zahtjevajte zakone za spremnike sa ponovnim punjenjem.
- uspostavom reciklažnih tržišta, razvojne zone će nastojati napraviti industrijske parkove za ponovnu upotrebu, recikliranje i kompostiranje.
- institucionirajte subjekte i politike koje zahtjevaju ponovnu upotrebu i obnavljanje proizvedenih materijala u novu industriju za rastavljanje proizvoda. Uspostavite lokalne, regionalne ili nacionalne razvojne olakšice (sredstva se mogu koristiti za smanjenje krupnog otpada, recikliranje, ovlasti u upravljanju subjektima koje sredstvima i kreditima potiću industriju i neprofitne reciklažne aktivnosti.)
- podrška državnih i nacionalnih mandata i ciljeva može biti iznimno efektivna u povećanju stupnja reciklaže. Npr u SAD-u, zakon koji zabranjuje odlaganje materijala koji se može reciklirati na deponij, imao je za učinak pojavljivanje poslovnih subjekata koji kupuju te materijale.

8. Razvoj tržišta za materijale prema cilju zatvaranja kruga lokalno, proizvodjom visoko vrijednih konačnih proizvoda, i njihove povezanosti sa reciklažno baziranim ekonomskim razvojem, sa vizijom održivog društvenog razvoja. Minimizirajte zakone reciklažnim aktivnostima, omogućite sredstva za poticanje i tržište reciklaže će potaknuti reciklažno baziranu industriju. Tražite da javnost obnavlja, reciklira i kompostira u cilju uspostave stabilne baze za eko-industrijske parkove te obnovljive i reciklažne pogone. Javni reciklažni subjekti rade dobro ekonomiji i često pružaju uslugu koju tržište podcijenjuje. Iplementirajte i proširite dostupnost reciklažnih proizvoda. Ako ih ne kupujemo reciklirane, onda ne recikliramo.

9. Sprijećite proizvođače odgovorne za proizvode koji nemaju budućnost u reciklažnom krugu. Lokalne vlasti mogu potaknuti proizvođačku odgovornost na županijsku i nacionalnu razinu. U stvarnosti pritisak prema županijskim i nacionalnim naporima da rade sa proizvođačima da volonterski smanje pakiranja i da budu barem u minimumu standarda reciklažnih-sadržaja za proizvode koje pakiraju. Ako standardi nisu zadovoljeni, tražiti institucionalnu i zakonsku odgovornost. Lokalne vlasti mogu prozvati proizvođačku odgovornost i pozvati ih na dijeljenje odgovornosti za njihove proizvode na županijskom i nacionalnom pravnom okviru kako bi podijelili teret zbrinjavanja zabranjenih proizvoda i pakiranja sa lokalnih vlasti na proizvođače takvih proizvoda. Lokalne vlasti također mogu potaknuti na zabranu upotrebe određenih vrsta proizvoda koji se ne mogu pravilno obnoviti, popraviti, reciklirati ili kompostirati.

10. Edukacija, edukacija, edukacija. Edukacija je osnovna i kritična točka koju treba postići. Edukacija i tehnička pomoć omogućava stanovništvu i poslovnim subjektima informacije o ''kako''' i ''zašto'' smanjiti, obnoviti, reciklirati i kompostirati. Pokrenite u javnosti informativnu kampanju koja će dopustiti potrošačima da donesu pametne odluke kada kupuju. Javne kampanje također utječu na ukazivanje na ekonomske pokazatelje prilikom prevencije, obnove i recikliranja i povezuju te aktivnosti prema održivoj ekonomiji.

ALTERNATIVA postoji!
- 11:24 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Europske regulative

Europsko zakonodavstvo (isto tako i hrvatsko) postavlja strogi hijerarhijski slijed zbrinjavanja otpada:
SPRJEČAVANJE NASTAJANJA OTPADA,
PONOVNA UPORABA,
RECIKLIRANJE,
TERMIČKA OBRADA S PRIDOBIVANJEM ENERGIJE
Prema ovome je termička obrada na posljednjem mjestu. Sada dok smo na prosjeku oko 3% recikliranog otpada spaljivati ćemo godišnje +385,000, Zagrebu pod nosom. Austrija koja zagovara spalionicu na našem prostoru ima 59% recikliranog otpada. Razvijene EU zemlje u prosjeku recikliraju oko 60% otpada.
ALTERNATIVA postoji!
- 11:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Činjenice o otrovima prilikom spaljivanja i otrovnoj šljaki

Izvor.
Ponajprije stoga što ne postoji niti jedan jedini razlog kojim bi se mogla opravdati gradnja spalionice komunalnog otpada. Ali postoji golem broj važnih razloga protiv takvog pogona. Iznijet ću tek najvažnije, uz opasnost da nešto i izostane. Prvo, spalionica komunalnog otpada uopće nije rješenje problema komunalnog otpada/smeća već jedino izvor velikog broja novih i teških ekoloških, što ovdje znači i zdravstvenih ekoloških problema.

Tako, promidžba interesnog lobija tvrdi: masa otpadnih tvari na izlazu iz spalionice triput je manja od one koja se unosi. Istina je sljedeće: masa otpadnih tvari koje izlaze iz spalionice, i koje su sve opterećene otrovima, barem je deset puta veća od mase smeća koje se unosi. Kemija, fizika i matematika su neumoljive: iz spalionice ne izlazi samo otrovna šljaka i pepeo, koji čine trećinu unesene mase smeća, već i golema masa dimnih plinova koji su otpadne tvari, teško onečišćeni. To je za planiranu je spalionicu: 400 tisuća tona smeća godišnje u spalionicu, 4 milijuna tona zatrovanih tvari iz spalionice. Drugo, zatrovano je sve što izlazi: 4 milijarde prostornih metara dimnih plinova koji sadrže stotine otrovnih tvari, također i najstrašnije od svih otrova, dioksine, živu, talij, pa kadmij, arsen, krom, stotine organskih otrovnih spojeva. Čak i kada bi filtri neprestano radili u nekakvom idealnom režimu, o čemu inače itekako treba raspraviti, to ostaje otrovni dim, to nije čisti zrak. Devet desetina mase krutih ostataka otrovna je šljaka, jedna desetina izvanredno otrovni pepeo. Taj sadrži, uz ostalo, i po 50 tisuća puta više dioksina po jedinici mase od, primjerice, nekih kemikalija koje sadrže dioksine kao primjesu. A zatrovane otpadne vode i ne spominju. Treće (čak ako i zanemarimo degradaciju milijarda prostornih metara zraka), treba znati da će, osim »uobičajene« otrovne prašine u dimu, dio čestica biti submikronskih dimenzija. To znači da u jednom prostornom metru dima može biti i više od milijarde tih sićušnih, za zdravlje opasnih čestica koje kad jednom uđu u pluća više ne izlaze. Ostaje nerješiv problem više od 120 tisuća tona godišnje, 240 vlakova, otrovne šljake, pepela i filtarskih superotrovnih ostataka. Onda će usred plodnih polja osvanuti 30 hektara deponija na kojem će s vremenom biti 5 milijuna tona otrovne šljake i »solidificiranoga« superotrovnog pepela. Niti dovoženje niti manipulacija tim ostacima nisu bezopasan posao. Poslije, vjetrovi i kiše raznosit će otrove. Četvrto, i možda najgore od svega: za sve to, nema nikakvoga opravdanog razloga, uopće ne mora tako biti, to retrogradno »rješenje« potpuno je besmisleno i suvišno.

Mnogi govore o kanalizacijskome otpadu kao glavnome razlogu zašto je spalionica nužna. Stoji li taj argument?

Ne stoji. To je nedopustiva manipulacija kakvom je uostalom »impregniran« cijeli taj projekt. Najprije se donesu, u uskom interesnom krugu, odluke s dalekosežnim zdravstvenim, ekološkim i ekonomskim posljedicama za više od milijun ljudi. Postupak od početka nepošten. Odlučivati je trebalo nakon sveobuhvatne i odgovorno organizirane javne rasprave. Drukčija, vrlo učinkovita rješenja postoje u tisućama velikih i malih gradova širom Europe i svijeta. Odlučivati napokon i referendumom, što je bolje, zašto ne, dapače.

Radi se o nečemu što se tiče cijeloga grada Zagreba i županije. Investicija od četiri milijarde kuna (valjda ne misle da će im netko pokloniti kamate). Za pogon kroz 30 godina treba još četiri i pol milijarde (150 milijuna godišnje, najmanje), pa ako je posljedica svega još i hrpa od 5 milijuna tona otrovnog pepela i šljake negdje u plodnim, sada djevičanski čistim poljima oko Dubrave, Rakovca ili Gradeca, ne računajući više od 100 milijarda prostornih metara otrovnog dima tijekom pogona i nepoznate količine zatrovanih otpadnih voda, zdrav razum i moral nalažu odgovorniji pristup. Krajnje je nepošteno i neodgovorno manipulirati u korist interesnih skupina i jednog investitora (županiji je predstavljen austrijski), a ne omogućiti svima odgovarajuće uvide, napose i druga rješenja.

Ravnatelje zagrebačkih osnovnih škola o novcu Zagrepčana vukli su u Beč u svrhu promidžbe spalionice kao jedinoga rješenja. Nije im bilo dovoljno što mediji, osobito javna televizija »daje« prostor u korist pobornicima spalionice a na štetu objektivnog i cjelovitog uvida, u omjeru dvije stotine prema jedan. Napokon su i djecu iz vrtića vukli u Beč s istom svrhom, a za javnu televiziju to je »udarna« vijest u dnevniku. Vrlo zanimljivo, nijedna pravobraniteljica nije uspjela primijetiti u tome ništa nemoralno.

Glede kanalizacijskog mulja, »prženje« (nema puno toga gorjeti) u spalionici ni slučajno nije jedino rješenje. Daleko je bolje rješenje rabiti mulj, uz dodatak degradiranog komposta (onoga koji ne zadovoljava poljodjelske standarde) kao podlogu za energetski ciljani uzgoj (biodizel/etanol) ili uzgoj šume za industrijske potrebe, na inače degradiranim površinama. Hrvatski tehnolozi i biotehnolozi to su bez problema mogli napraviti. Nitko ih nije zvao. Masa suhe tvari toga mulja barem je pet puta manja od mase otrovnog pepela i šljake koje su spremni, bez pridržaja, odlagati u plodnim i čistim poljima Dubrave i Gradeca. A taj mulj, čak i kad bi ga odlagali, nije opasan; otrovni pepeo i šljaka itekako jesu. I sada bi mulj bio problem, a šljaka i pepeo ne bi?!
ALTERNATIVA postoji!
- 11:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.


Spalionice otpada - umiruća tehnologija (Dying technology)

Spalionica - pogon koji pretvara otpad u otrov

Hrvatski lječnički odbor rekao je NE!

Afera teška +170 milijuna eura u startu, +150 milijuna kuna svake godine za održavanje pogona


Prema urbanističkom planu grada Zagreba planira se graditi spalionica otpada u Resniku, koja bi se nalazila 7 km udaljenosti od trga. Najgori utjecaj spalionice se osjeti u krugu 7.5 km!

Spalionica proizvodi milijarde prostornih metara dima koji sadrže stotine otrovnih tvari, najstrašnije od svih otrova, dioksine, živu, talij, kadmij, arsen, krom, stotine drugih.

Od dioksina je štetniji samo nuklearni otpad.

Sve što kao dim ode gore, vraća se - dolje.

Ti dimovi su karcinogeni (izazivaju tumor, rak), teratogeni (izaziva defekte u djece), uništavaju hormonski i obrambeni sustav, izazivaju kronični umor, izazivaju neplodnost, napadaju živčani sustav i krvne stanice.


Hrvatska je 3. u Europi po broju oboljelih od karcinoma!

Da bi se ispunio kapacitet, spalionica u Resniku će spaljivati

385,000-420,000 tona otpada iz cijele regije!

Spalionica otpada biti će u Resniku, a deponij otrovnog pepela biti će između Dubrave, Vrbovca i Gradeca. Na tom deponiju za 30 godina biti će 3 do 4.5 milijuna tona otpada izuzetno štetnog i opasnog za ljude i okoliš. To područje će time postati najzagađenija točka u Hrvatskoj.

Bog reciklira - vrag spaljuje

Spalionica - dioksini i furani - rak i smrt

Spalionica - industrija otrova

Ako ne možemo reciklirati, vi to ne smijete proizvoditi

Ako možemo reciklirati, vi to ne smijete uništavati

Ne spaljujte našu budućnost

Spaljivanje nije recikliranje

Količine emisija CO2 koje spalionica proizvodi
O trošku plina spalionice
ZA i PROTIV spalionice
Zakonom protiv alternativnih 'zelenih' izvora energije
Deponij otrovnog pepela i šljake
Povjerenstva za izradu projektnog zadatka i praćenje izrade studije o zbrinjavanju okoliša Zagrebačke županije
Nula otpada
Osvrt na Plan gospodarenja otpadom 2007-2015
Priča o Newcastleu
Spalionice kroz 4 osnovna faktora
Na granici pravnih okvira
Prosvjed 16.06.2007.
Grad vodi djecu u spalionicu
Mediji protiv crtića i slikovnice
Crtić i slikovnica o spalionici za vrtiće i škole
Bandićeva slikovnica o spalionici
Prosvjed 29.05.2007.
Zagreb gori!
O spalionicama u svijetu
O otrovima prilikom spaljivanja i šljaki
Alternativa spalionici



AddMe - Search Engine Optimization





Submit your website to 20 Search Engines - FREE with ineedhits!

  svibanj, 2007 >
P U S Č P S N
  1 2 3 4 5 6
7 8 9 10 11 12 13
14 15 16 17 18 19 20
21 22 23 24 25 26 27
28 29 30 31      

Ožujak 2008 (1)
Siječanj 2008 (1)
Prosinac 2007 (4)
Studeni 2007 (1)
Listopad 2007 (8)
Srpanj 2007 (8)
Lipanj 2007 (6)
Svibanj 2007 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Komentari On/Off

Linkovi

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se