DUGI ŽIVOT

Osnovni uvjet dugovječnosti je pridržavanje životnih stilova koji poglavito uključuju pozitivno zdravstveno ponašanje, pokazuju podaci Zavoda za javno zdravstvo 'Dr. Andrija Štampar'. Učinite što se savjetuje, sigurno vam neće štetiti.
Starost nije bolest, već normalna fiziološka pojava koja nastaje u svakoga čovjeka. Kronološka dob nije istovjetna s biološkim starenjem, a osnovni uvjet dugovječnosti je pridržavanje životnih stilova koji poglavito uključuju pozitivno zdravstveno ponašanje, navode iz Zavoda, a prenosi portal biologija.com.hr.

Hrvatska gerontološka istraživanja potvrdila su manju pojavnost zdravstvenih poremećaja i bolesti u starijih osoba koje su se pridržavale pravila pozitivnog zdravstvenog ponašanja koje iznosi prim. mr. sc. Spomenka Tomek-Roksandić, dr. med., voditeljica Centra za gerontologiju Zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar" - Referentnog centra Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi Republike Hrvatske za zaštitu zdravlja starijih osoba:

1. Stalna tjelesna aktivnost - u svim životnim razdobljima od mladosti do duboke starosti, od 85 i više godina;

2. Stalna psihička aktivnost - u primjeni doživotnog učenja, neumijeće stjecanja novih vještina i znanja zbog starosti i starenja ne bi trebalo biti opravdanje;

3. Pravilna mediteranska prehrana koja je restrikcijska po kalorijskoj vrijednosti za starije od 65 godina (nikako veći unos od 1500 kcal, s obzirom na smanjenje bazalnog metabolizma u starijih osoba). To uključuje redovito uzimanje (naglasak je na redovito) povrća i voća, ribe, bijelog mesa bez kožice; bez unosa "4B" u hrani: bijelo brašno, bijeli šećer, sol, bijela mast; unos do 2 litre dnevno nezaslađene tekućine (najbolje čiste vode), umjerena konzumacija crnog vina (ne više od decilitra i pol dnevno uz obrok)

4. Nepušenje i neovisnost o alkoholu, opijatima, lijekovima, crnoj kavi i dr. Dodatna pojašnjenja su nepotrebna.

5. Stalna radna aktivnost, uključuje preorijentacijsko zanimanje za nove radne aktivnosti i nakon umirovljenja, ali i pozitivnu zdravstvenu, socijalnu i radnu politiku koja omogućuje produljenje radnog vijeka;

6. Vjerovanje u sebe i budućnost dugovječnog življenja, optimistično poimanje osobnih i okolišnih uvjeta življenja;

7. Iskazivanje pozitivnih emocija i ljubavi za posao koji se obavlja, za obitelj i za mlade i starije oko sebe te umijeće svladavanja novih vještina i prihvaćanja novih spoznaja;

8. Izbjegavanje osamljenosti i socijalne izolacije zbog nesuglasja sa životnim događanjima;

9. Samodisciplina i samoodgovornost u odnosu na pridržavanje pozitivnog zdravstvenog ponašanja te na redovitost spavanja, osobnu čistoću i higijenu; ne traženje krivnje za vlastite neuspjehe u drugima;

10. Neprihvaćanje stereotipa i predrasuda o starenju i starosti kao beskorisnosti, bolesti, nemoći i ovisnosti o drugima, već ponosno isticanje starosti i starenja kao normalne fiziološke pojave u kojoj funkcionalna sposobnost pojedinog 75-godišnjaka može biti toliko očuvana da se ne razlikuje od funkcionalne sposobnosti 55-godišnjaka.

21.09.2010. u 09:55 | 0 Komentara | Print | # | ^

NASTAVAK-Gradski i športski program za Malu Gospu

1. rujna-utorak-Crkva Gospe od Otoka
19.30 h-svečani gradski koncert

2.rujna srijeda Salona, Manastirine

19.30 h- predstavljanje solinskog časopisa za kulturu Tusculum

3. rujna četvrtak Galerija Zvonimir
19.30 sati- izložba Edita Glavurdić

Gradina, 20.30 sati- revija mažoretkinja

4. rujna petak Gašpina mlinica

19.00 sati- Izložba cvijeća i nošnji ovog kraja

5. rujna subota

Zvonimirova ulica, ispred pošte

19.30-ribarska večer

7. rujna ponedjeljak

Gospin otok

19.00-polaganje vijenaca pred spomenikom poginulim hrvatskim braniteljima


Dom kulture Zvonimir

19.30-svečana sjednica Gradskog vijeća grada Solina

ŠPORTSKI PROGRAM

1. rujna utorak

Povodom 90. godina NK Solin

17 sati-prijateljska nogometna utakmica

NK Solin-HNK Hajduk

5. rujna

9 sati-II. Atletska utrka povodom Dana grada Solina

9 sati-strelište Voljak-Sveti Kajo
Turnir u skeetu

11.-12.rujna petak i subota

športska dvorana Bilankuša

18.00-Tradicionalni košarkaški turnir

31.08.2009. u 16:31 | 3 Komentara | Print | # | ^

PROSLAVA BLAGDANA MALE GOSPE I DANA GRADA SOLINA

Crkveni program

5., 6. i 7. rujna 2009.

17.30 krunica
18. 00 svetu misu predvodi o. Branko Zebić

u dvorištu svetišta Gospe od Otoka (ako to vremenske prilike budu dozvolile)

8. rujna MALA GOSPA

Svete mise u 6.30, 7, i 8 sati

10.00-procesiju i svetu misu predvodi mons. dr. Marin Barišić, nadbiskup splitsko-makarski

16.00- svetu misu uz blagoslov djece i bolesnika predvodi don Šime Doljanin, a na misi pjevaju mladi iz župe Neslanovac iz Splita

18.00-svetu misu predvodi mons. Ilija Janjić, kotorski biskup



To je crkveni program za Malu Gospu. Gradski i športski program za Malu Gospu, kao i crkveni program za Ime Marijino-Gospu Velikog Zavjeta u sljedećem postu koji pišem odmah sutra..sretanthumbup

30.08.2009. u 13:43 | 0 Komentara | Print | # | ^

PRAVILA ZA ZRELU OSOBNOST




1.Zreo čovjek ima svoj JA; misli svojom glavom; odlučuje svojom voljom. Uspješno se brani od iracionalnih i negativnih utjecaja svoje naravi i okoline.
2.Ima prijatelje; sposoban je voljeti ljude, živjeti za njih i s njima. Ima osoba u čiji život ulazi s prijateljskom ljubavlju i kojima dozvoljava da uđu u njegov život s istom ljubavlju.
3. Uravnotežen je na području osjećajnosti; ne podliježe eksploziji srdžbe, sljepilu euforije, ropstvu strasti. Ne guši svoje teške osjećaje u alkoholu, drogama, sanjarenju, psovkama. Nije sputan uskogrudnim brigama, zarobljen u svoj, sebični svijet. Teške osjećaje svladava smireno, bez ispada, bez dramatiziranja; ne pribjegava praznovjerju. Prihvaća sebe; podnosi osjećaj frustriranosti; na neprijateljstva i neprihvaćanja ne uzvraća agresivnošću ili neprijateljstvom.
4. Ima jasan životni cilj; Svoje misli, riječi i djela usmjeruje prema njemu. Sve vrijeme stavlja u službu cilja. Stalno je koncentriran na cilj i ne zarobljava se ni uspjesima, ni neuspjesima, ni poslom, ni odviše sitničavim pravilima života.
5. Realistički gleda na život i spreman je na zalaganje; Objektivno sudi o stvarima, događajima i osobama; sposoban je rješavati probleme praktičnog života i društvenih odnosa; ustrajan je u ostvarivanju planova. Ocjenjuje realno okolnosti, uspijeva u svom naumu i to ga potiče da se još više zalaže.
6. Objektivno gleda na sebe i spreman je na humor; Ne živi u iluzijama, ne laže sebi, ne uzdiže se i ne ponižava se. Objektivno ocjenjuje sposobnosti i ograničenosti, mjesto u društvu i rad. Na manjkavosti reagira blagim humorom prihvaćajući stvarnost kakva jest.
7. Stalno proširuje svoj životni nazor, obogaćuje iskustvo; Spreman je na razgovor, stalnu korekturu, mijenja sudove jakim dokazima koje prihvaća od pametnijih, učenijih, zrelih i boljih ljudi.
8. Preuzima na sebe odgovornost; za svoje čine i za čine onih koji su radili po njegovoj naredbi, volji, pod njegovim utjecajem, po njegovu primjeru. Ne umanjuje, niti uvećava odgovornost za svoje čine.
9. U teškoćama se oslanja maksimalno na Boga ; Teškoće podnosi strpljivo, nije impluzivan, ne oklijeva, nije tjeskoban. Uvijek spremno traži i prihvaća Božju pomoć .
10. Pronalazi ravnotežu između otvorenosti i zatvorenosti; ne gubi se u društvu i ne bježi u izolaciju. Ima vremena za sebe, ne isključujući druge. Drugima prilazi kao individuum, a u individualnosti je svjestan drugih. Individualnošću obogaćuje druge, a oni njega obogaćuju svojom raznolikošću.
11. Prihvaća druge; sa svim kvalitetama i slabostima, s njihovom širinom i skučenošću, prihvaća ih kao drukčije. Zna da je prihvaćanje drugog temelj dijaloga i prilagođavanja, a neprihvaćanje drugog izvor neuroze, agresivnosti, bojažljivosti, egoističnih situacija, kao i lažnog ponašanja. U odgoju prevelika sistematičnost i uniformiranost mogu ugušiti osobnost.
12. Usmjeruje sve težnje i aktivnosti da ostvari životni poziv; životnim nadzorom na svijet osmišljava svaku misao, riječ i djelovanje. Cjelovito gleda na život. Vjerom (ukoliko ne traži vlastitu sigurnost, interes i sentimentalno zadovoljstvo) formira ljestvicu vrednota podvrgavajući niže višima.
13. Hrabro se suočava s tragičnim i nepredviđenim situacijama koje dovode u pitanje životno opredjeljenje, zvanje ili samu egzistenciju (smrt drage osobe, neuspjeh u poslovima, politički neuspjeh, nepravdu, gubitak dobrog glasa, bolest koja ga diskvalificira, neostvarenje pravedne težnje) u takvim situacijama dolazi do izražaja čovjekova vitalnost, energija, hrabrost, pozitivni, konstruktivni i snalažljivi duh. Ako možeš gledati kako se ruši tvoje životno djelo, ostati miran, i nakon toga ići naprijed-ti si zreo čovjek.

Ovo je samo nekoliko pravila i kriterija za ocjenjivanje zrelosti u svjetlu personalne psihologije i njezinih začetnika; E. Eriksona, C. Rogersa, V. Frankla, E. Fromma, W. G Allporta i G. Cruchona.

03.06.2009. u 10:37 | 12 Komentara | Print | # | ^

SOLIN-GRAD OBITELJI

SOLIN-GRAD OBITELJI

Gradonačelnik Blaženko Boban primio je 15.svibnja na međunarodni Dan obitelji vrijedno priznanje pod nazivom Lokalna zajednica prijatelj obitelji za godinu 2008. Riječ je o priznanju koje Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti dodjeljuje jedinicama lokalne i regionalne samouprave s najkvalitetnijim rješenjima i aktivnostima osnaživanja i usmjeravanja društva u pravcu stvaranja prijateljskog okružja za obitelji i djecu.
Povjerenstvo za odabir obrazložilo je dodjelu ovoga priznanja našem gradu činjenicom da je najmlađi grad u državi, dobni prosjek stanovnika Solina iznosi 34,3 godine, te da već niz godina bilježi izraziti demografski prirast stanovništva.
-Na području grada prebiva velik broj mladih obitelji zbog čega su se gradske vlasti trudile u svojoj politici biti što više socijalno osjetljive prema najpotrebnijima, a istovremeno otvoreni prema mladima. Uz to su nastojale učiniti sve kako bi svim svojim građanima osigurali što ugodniji život, i to kroz veliki broj raznovrsnih i kvalitetnih socijalnih, društvenih i komunalnih usluga-stoji u navedenom obrazloženju.
Svečana dodjela priznanja održana je u Zagrebu, u velikoj dvorani Ministarstva obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, a Solin je dobivanjem ove laskave titule još jednom opravdao svoj status Grada-prijatelja obitelji.


M. B. J
Ps. Ovaj tekst je preuzet iz Solinske kronike. Donosim ga kako bi iskazala svoj ponos što živim u Gradu obitelji. Zahvaljujem se Bogu na tome!

26.05.2009. u 10:35 | 8 Komentara | Print | # | ^

RAZGOVARATI S BOGOM

Ne sjećam se da me je ijedna knjiga u posljednje vrijeme oduševila kao Razgovarati s Bogom u izdanju Verbuma.
To je prema riječima Francisca Fernandeza zapravo "zbirka razmatranja koja imaju ishodište u dnevnom misnom čitanju, tj. u biblijskim tekstovima Starog i Novoga zavjeta, a obiluju navodima iz kršćanske predaje, prije svega iz djela crkvenih otaca, te navodima duhovnih klasika i poznatih suvremenih pisaca. Osim toga, pisac obilno citira dokumente Drugoga vatikanskog sabora i papinske tekstove-ponajviše one Ivana Pavla II."

Pročitala sam jednu ili dvije knjige kršćanskih meditacija i moram vam priznati kako nisam baš svaku shvatila. U ovoj knjizi su napisane tako jasnim i pristupačnim jezikom, pa su bez ikakve sumnje namjenjene svim kršćanima i prate njihov unutarnji put običnih ljudi, vjernika laika, koji žive u određenim životnim okolnostima.
Toplo preporučujem da pročitate oba dijela Razgovarati s Bogom. U prvom dijelu su meditacije kroz crkvenu godinu, a u drugome čitatelja se prati kroz Korizmu, od Pepelnice do Velike subote.

Razgovarati s Bogom, obvezno pročitajte (nećete se pokajati, virujte mi) a možete je i pokloniti nekome od vaših.

21.05.2009. u 11:01 | 12 Komentara | Print | # | ^

U pohode Solinu



Dolazimo u pohode tebi
Najstariji naš hrvatski grade,
Svijetlo tvoje neka osvijetli
Katoličke naraštaje mlade.

Nahrlila mladost sa svih strana
Raspjevane hvalospjeve nosi
I u jedan glas se želje stope
Solinu, gradu slavu pronosi.

Kolijevka ti si naše vjere
Što korijene u pleter svije,
Zidine stare, znamenje sveto
Jadro, hrvatski Jordan umije.

Pjevajući Kraljice Hrvata
Zajedno s papom Ivanom Pavlom,
Zaori se iz tisuće grla
Ostanimo svi pod istom kapom.

Kolijevka ti si naše vjere
Što korijene u pleter svije,
Zidine stare, znamenje sveto
Jadro, hrvatski Jordan umije.

Josip Grgić

22.04.2009. u 09:51 | 5 Komentara | Print | # | ^

Evo mene moji ljudi!

Hvaljen Isus i Marija!

Evo mene nakon dugog izbivanja:-))) Ma bila na godišnjem, baš mi je bilo lipo. U ponediljak počinjem raditi. Najviše se radujem činjenici što sam svaki dan bila na svetoj misi. Kada vratim film unazad na te dane najponosnija sam na to. Uistinu, predivan osjećaj.
Lipo je živjeti u Solinu. Mirno i spokojno. Baš volim svoj grad. I on me odmara, ma kako vam god to čudno zvučalo.
Javim vam se ovih dana s malo opširnijim postom. Sada se spremam za izaći u šetnju. Obećala sam da ću u 17 h biti spremna, a ne volim kasniti. Ne znam doduše kakva će šetnja biti jer je vani bura, ali idemo, pa bumo vidjeli:-)))
Lipi pozdrav..do skorog posta:-)))

21.03.2009. u 16:42 | 2 Komentara | Print | # | ^

JUBIN SOLIN

Jubin Solin plavo more
Uzdignute Mosor gore
Svetog Kaja ča nam svitli
O hrvackon rodu misli.

I sve vode ovog svita
Naspram Jadru nisu ništa
Izvora bistra čista
Biser zlatu nema mista.

O Jeleno naša lipa
S izvora si lice mila
Lipi san si tada snila
Krunon časnom se okrunila.

A Gospa nam sanak sniva
Na Otoku usrid mista
Zvonon zvoni svima nama
Ona nam je Majka naša.

Svaki kamen priču priča
Svetog Dujma mučenika
Ča je voli ovo nebo
Križ i viru rodno selo.

Jubin Solin plavo more
Uzdignute Mosor gore
Zipku hrvastva našeg
Sveta mista srid Jadrana.

___

Srđan Radovniković (Gospin otok br. 11-Uskrs, 2000.)


16.01.2009. u 11:33 | 6 Komentara | Print | # | ^

Malo ćemo o povjesti Salone, za početak o njenim važnim lokalitetima

MANASTIRINE

U ovom postu ću napisati nešto o Manastirinama, najstarijem kršćanskom groblju na otvorenome. Kada turisti dolaze u Salonu, njihovo razgledavanje počinje upravo s Manastirina, pa ću i ja na početku pisanja o povijesti Salone reći nekoliko riječi o ovome groblju.
Rimski su običaji i zakoni, nalagali da se mrtvi pokapaju izvan grada pa su i kršćani slijedili taj običaj. Prva kršćanska groblja u Saloni, doduše, nastaju još u vrijeme ilegalnosti, dok vjera nije imala pravo ispovjedanja, na izvangradskim privatnim posjedima poput Kapljuča, Manastirina i Marusinca. Tu se nad grobovima istaknutih članova kršćanske općine, ili čak mjesnog mučenika, postupno razvija štovanje njihovih zemnih ostataka, pa iz želje kršćana da se pokopaju što bliže svojim uzorima, nastaju velika groblja.
Na njima se, nad kakvom kapelom ili memorijom, u kojoj je počivao vjerski uglednik, grade velike cemeterijalne bazilike.
Manastirinama je to ime nadjenula mjesna tradicija koja vrlo često u ruševinama starih zgrada vidi tragove i ostatke manastira (monasterium). Ovaj je lokalitet u vjerskoj tradiciji i žićima mjesnih, točnije splitskih svetaca, povezan s legendom o prijenosu relikvija solinskih mučenika Domnija (sv. Dujam, splitski zaštitnik) i Anastazija Akvilejca (sv. Staš) iz Salone u splitsku katedralu. Tu su legendu spomenuli i car Konstantin Porfirogenet i splitski kroničar arhiđakon Toma. Na groblju u Manastirinama pokopani su mučenici Venancije, Domnio i Septimije.
Ruševine na ovom lokalitetu privukle su istraživače Salone. K. Lanza, prvi direktor Arheološkog muzeja u Splitu, iskopao je prije 180 godina pokraj crkve sv. Dujma koja je na ulazu u arheološki park. Njegov sin Franjo, koji ga je naslijedio, iznio je prvi opis nalazišta. Potom je na Manastirinama istraživao F. Carrara, pa M. Glavinić, koji je objelodanio prve tlocrte (planove). Tome je važnom lokalitetu temeljito pristupio F. Bulić, pa je ocijenivši nalaze, na Manastirinama organizirao 1894. godine Prvi međunarodni kongres za starokršćansku arheologiju. Radeći na svome djelu o tome lokalitetu, Austrijanac R. Egger naknadno je istraživao, ali čitava površina nije ni danas istražena čak i nakon važnih revizija, novih nalaza i dodatnih proučavanja mnogih pojedinosti dobivenih radom hrvatsko-francuske ekipe koju su vodili tadašnji ravnatelj splitskoga muzeja E. Marin i Francuz N. Duval.
Ovaj je arheološki lokalitet osobito važan za povijest crkve jer je na njemu bio pokopan Dujam, solinski biskup i mučenik, poslije splitski patron, pogubljen za progona kršćana 304. godine u doba Dioklecijana. Ostaci mnogih grobnih kapela sa sarkofazima, koje su nastajale uokolo njegova groba, te crkava koje su tu sagrađene u nekoliko slojeva (graditeljskih faza), predstavljaju u današnjem obliku vrlo čitljivu arheološku sliku.

12.12.2008. u 16:07 | 1 Komentara | Print | # | ^

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< rujan, 2010  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Rujan 2010 (1)
Kolovoz 2009 (2)
Lipanj 2009 (1)
Svibanj 2009 (2)
Travanj 2009 (1)
Ožujak 2009 (1)
Siječanj 2009 (1)
Prosinac 2008 (1)
Studeni 2008 (1)
Listopad 2008 (3)
Rujan 2008 (2)
Kolovoz 2008 (2)
Srpanj 2008 (4)
Lipanj 2008 (3)
Svibanj 2008 (7)
Travanj 2008 (9)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

zanimljivosti, duhovnost,o najlipšin gradovima na svitu-Solinu i Splitu, preporuke-koje knjige pročitati i pogledati filmove

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se