VOLIM VAS...

nedjelja, 01.11.2009.

Ja znadem...

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

QuickPost

"JA ZNADEM DOBRO:
MOJ IZBAVITELJ ŽIVI I POSLJEDNJI ĆE ON NAD ZEMLJOM USTATI.
A KAD SE PROBUDIM, K SEBI ĆE ME DIĆI:
IZ SVOJE ĆU PUTI TAD VIDJETI BOGA!" Job 19, 25-26

Ima ljudi u našem svijetu, koji unatoč svemu zrače radošću i ljubav pokazuju.
Većinom su to ljudi, koje se ne reklamira i za čija se imena ne zna, ali koji bez ikakve računice i do kraja žive svoju ljubav prema drugima u svakidašnjici.

Pitam se, jesu li to svetci?!

Volim vas...

01.11.2009. u 14:18 • 4 KomentaraPrint#

srijeda, 17.06.2009.

Priča po kojoj se živi...

Jedna je djevojka sama sebe mrzila zbog toga što je bila slijepa. Mrzila je svakoga, osim svog voljenog momka. On je uvijek bio tu za nju. Rekla mu je:"Kad bih samo mogla vidjeti svijet, udala bih se za tebe."
Jednog dana, netko donira par očiju za nju. Kada su joj odstranili zavoje mogla je vidjeti sve, uključujući i svog momka.
On je upita:
"Sada kad vidiš svijet hoćeš li se udati za mene?"
Ona ga pogleda i uoči da je on slijep.
Prizor njegovih zatvorenih očnih kapaka je šokira. Nije to očekivala.
Sama pomisao da ih mora gledati čitav svoj život dovela ju je do toga da odbije udati se za njega.
Njen momak ode u suzama i nekoliko dana kasnije napisa joj pismo:
"Dobro čuvaj svoje oči, draga moja, jer prije nego što su bile tvoje, te oči su bile moje."

Eto kako ljudski mozak najčešće funkcionira u ovakvim situacijama.
Veoma rijetko se tko sjeća kakav je život bio prije, tko je uvijek bio tu za nas u najtežim situacijama.
Život je dar.

I danas prije nego kažeš neku ružnu riječ - pomisli na one koji ne mogu govoriti.

Prije nego se počneš žaliti na okus hrane - pomisli na one koji nemaju što jesti.

Prije nego se požališ na svoga muža ili ženu - pomisli na one koji mole Boga da im podari sudruga.

I danas prije nego požališ na život - pomisli na one koji su umrli prerano.

Prije nego se požališ na svoju djecu - pomisli na one koji žele djecu, ali ih nikad neće imati.

Prije nego što se počneš svađati s onim ko nije očistio ili pomeo kuću - sjeti se onih ljudi koji žive na ulici.

Prije nego se počneš žaliti na duljinu puta koji moraš proći vozeći - sjeti se onih koji istu tu udaljenost hodaju svojim nogama.

I kad si umoran i žališ se na svoj posao - sjeti se nezaposlenih, invalida, onih koji bi dali sve da imaju tvoj posao.

I prije nego i pomisliš uperiti prst u nekoga i počneš ga osuđivati, sjeti se da nitko od nas nije bezgrješan.

I kada te loše misli počnu bacati u depresiju - Ti stavi osmijeh na svoje lice i pomisli:

Ja sam živ i još sam tu!

Volim vas...

17.06.2009. u 16:35 • 4 KomentaraPrint#

četvrtak, 22.11.2007.

Proud to be HRVAT!

Free Image Hosting at www.ImageShack.us

Kad se sjetim suza krene
Zamirišu uspomene
Svake stope rodnog kraja
I narodnih običaja

Prepoznah ljepotu tvoju
što probudi ljubav moju
Kad sam s tobom srce moje
Kuca jače, veliko je

O Zagoro, lijepa li si
Slavonijo, zlatna ti si
Herceg-Bosno, srce ponosno
Dalmacijo, more moje
Jedna duša a nas dvoje
Pozdrav Liko, Velebita diko

Kad Neretva moru krene
Ti se tada sjeti mene
Mojoj pjesmi budi tema
Za sve one kojih nema

Ajde, Istro i Zagorje
Podignimo sve tri boje
Zagrlimo se pred svima
Neka vide da nas ima

Lijepa li si!

Volim Vas...

22.11.2007. u 00:37 • 12 KomentaraPrint#

subota, 17.11.2007.

Stoji GRAD

„Četiri puna mjeseca odolijevamo žestokim napadima četnika i jugo vojske iako su brojčano i tehnički snažniji od nas. Oni bilježe brojne poraze jer nisu svjesni da im nedostaje upravo ono što nas krasi i daje nam sangu da istrajemo i pobjedimo. Oni nemaju srce jer se ne bore za svoje kao mi...“
(Jedno od mnogih izvješća Siniše Glavaševića)



Ove noći, uz cestu, u plamenu svijeća trepere duše naših prijatelja. Čekaju nas tu na ulasku u Vukovar i kao da viču: «Ta gdje ste? Čekamo vas!».
A nama kotači škripe kao da nas bude iz učmalosti u koju smo svi pali. Škripe gume, bude nas i one viču: «Ne dajte se, pokažite da ste živi!».
Noć je kao plašt ogrnula našu pratnju satkanu od novih lica, lica naših mladih koji neće dozvoliti da se Haag šepuri preko slavonskih ravnica i kao nit zlobe i zloće vuče kraj nas. Dok smo živi u Vukovar.
Ne znam je li to kiša što pada po našim licima, ja mislim da su to suze, slavne, teške, bolne, a srce kuca kao limeni bubanj.
Dugi niz treperavih plamičaka u osvit zore vodi nas koji smo živi k vama naši dragi prijatelji koji ste ostali u Vukovaru da za sva vremena čuvate ono što je najdraže - dom, slobodu i domovinu!

Udruga 100%-tnih HRVI I. skupine

17.11.2007. u 15:31 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 12.11.2007.

Godina i pol

Moja mala prijateljica Marta, kojoj je 6 godina, oduševljava me i često nasmije svojim načinom razmišljanja.
Sinoć sam svratio k njezinima, a svojim prijateljima, doma. Ona se spremala u krevet. Kad me vidjela odmah je potrčala i zagrlila me. Čudno je kako se povjerenje među ljudima stvara. Iz početka je bila malo povučena. Ništa posebno nisam poduzimao da bih zadobio njezino povjerenje. Niti sam ju posebno "kupovao" čokoladama ili nečim drugim. Kad bismo se susreli, nastojao sam kratkim i nenametljivim pitanjima pokazati da mi je simpatična kad onim svojim malim okicama upitno gleda što se to zbiva oko nje i o čemu to katkad "ovi stariji" raspravljaju.
Nisam ni znao da se, tako nenametljivo, ipak povjerenje između nje i mene rodilo. Shvatih da se povjerenje stječe nenametljivo.
To sam sinoć iskusio u njezinom pristupu prema meni.
Pitam ju:
- Marta, gdje ste danas bili?
- Bili smo kod tatinih i maminih prijatelja na rođendanu male Klare.
Budući da poznajem i tu obitelj, pitam prijateljicu zar je moguće da Klara već ima godinu dana.
- Neee, ima godinu i pol, brzo će Marta, pa smo zato bili na rođendanu!

Nasmijah se. Na prvom rođendanu oni su slavili godinu i pol male Klare, prema Martinom obračunu.
Možda je Marta uračunala i one Klarine mjesece provedene u majčinoj utrobi.
Danas kad mnogi, pa i znanstvenici, niječu da život počinje spajanjem muške i ženske spolne stanice, i onda to nazivaju "embrijem" ili ne znam sve kako, samo ne ljudskim bićem, trebalo bi možda učiti iz pogleda i razmišljanja malenih kada zapravo počinje život.
Marta mi je dala misliti.
Možda pomogne i Vama.
Do sljedećeg blogosusreta

Volim vas...

12.11.2007. u 08:31 • 2 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 05.11.2007.

Melodija života

Image Hosted by ImageShack.us


Duša je kao melodija života. Posljednjim akordom završava ta melodija. Još neko vrijeme odzvanja u sjećanju ljudi.
Ali ako zbilja postoji viša Inteligencija, koju zovemo "Bog", tada on također možda ima "sjećanje".
Moja duša, moja životna melodija, odzvanja tada na neki način u vječnim Božjim mislima, koji joj daje da na neki način i dalje odzvanja, ne samo u nekom vremenskom "kasnije", nego na sasvim drukčiji način, u drukčijem tonalitetu: u Uskrsnuću!

Možda prefilozofski za jutro i početak novog tjedna, ali misli se rodiše iz proteklih dana.

Želim Vam blagoslovljen početak tjedna.

Volim Vas...

05.11.2007. u 08:44 • 4 KomentaraPrint#

četvrtak, 25.10.2007.

Priča o blizancima...

Free Image Hosting at www.ImageShack.us


Dogodilo se da su se u majčinoj utrobi začeli braća blizanci. Tjedni su prolazili i bebe su rasle. U mjeri, u kojoj je rasla i njihova svijest, rasla je i njihova radost: - Reci, zar nije veličanstveno da smo začeti? Zar nije čudesno da živimo?
Blizanci su otkrivali svoj vlastiti svijet. Kad su otkrili špagu, koja ih je povezivala s mamom i preko koje su se hranili, pjevali su od radosti: - Kako je velika ljubav naše majke, koja svoj vlastiti život dijeli s nama!
Kad su tjedni i mjeseci prošli, primjetili su da su se puno promjenili.
- Što to znači?, pitao je jedan.
- To znači, odvrati drugi, da je naš boravak u ovom svijetu skoro pri kraju.
- Ali ja ne želim ići, odvrati prvi, ja želim zauvijek ovdje ostati.
- Nemamo izbora, uzvrati drugi, ali možda postoji neki život nakon rođenja.
- Kako to može biti?, zapita sumnjičavo prvi, izgubit ćemo našu životnu špagu, i kako ćemo dalje bez nje živjeti? A osim toga i drugi su napustili utrobu prije nas, ali se nitko nije vratio i rekao nam da postoji život nakon rođenja. Ne, to je kraj!
Tako je prvi bio jako zabrinut i reče:
- Ako začeće završava rođenjem, koji smisao onda ima život u utrobi? On je besmislen. A možda i uopće nema majke iza svega ovoga.
- Ali ona mora postojati, bunio se drugi, kako bismo inače došli ovamo? I kako bismo mogli biti na životu?
- Jesi li vidio našu majku?, pitao je prvi. Ona možda postoji samo u našim predodžbama. Mi smo je izmislili, jer na taj način možemo bolje razumjeti naš život.
I tako su se i zadnji dani u majčinoj utrobi navršili, puni pitanja i velikog straha. Konačno je došao trenutak rođenja.
Kad su bliznaci napustili svoj svijet, otvorili su im se oči. Plakali su.
Ono što su vidjeli, nadmašilo je sve njihove odvažne snove...


Meni su se nakon ove priče otvorile oči. Možda kome i od vas isto pomogne...

Volim vas...

25.10.2007. u 10:18 • 7 KomentaraPrint#

četvrtak, 18.10.2007.

Još o pjevaču "anđeoskog glasa" Proeskom...

Puno je toga izrečeno i napisano ovih dana o Toši Proeskom.
Trenutak smrti je najbolja istina o životu. I za nas osobno, ali i za one koji nas poznaju, jer u trenutku smrti i po ljubavi koju nam drugu iskazuju razumjet će se koliko smo mi sami tu istu ljubav darovali drugima.
A pokojni Toše je to činio.
Ines mi je poslala mail sa zamolbom da objavim riječi pjesme "Tajno moja", koju pjeva Toše, a koju možete poslušati klikom ispod na video.

Ines, za tebe, a u čast "anđelu lijepog glasa" riječi i prijevod pjesme "Tajno moja".

Volim vas...

Tajno moja

Tvojot lik (Tvoj lik)
jas go sonam kako ikona, (sanjam kao ikonu)
nezna ,bliska,dalečna (nježna, bliza, daleka)
Moja prva platonska (Moja prva platonska)
ljubov čista kako solza (ljubav čista kao suza)
sega koga porasnav svativ što si ti (sad kad sam narastao, shvatio sam što si ti).

Dojdov pak tajno moja (Došao sam opet, tajno moja)
Zvezda prakjam da te povika (Šaljem zvijezdu da te pozove)
Ništo ne e smeneto (Ništa se nije promijenilo)
šuška molika (šuška molika /zimzeleno drvo)

Temno e tajno moja (Mračno je, tajno moja)
A vo duša svetat feneri ( A u duši svjetle lampaši)
Se što imav založiv (Sve što imah, založih)
Da ti peam pod pendžeri. (Da ti pjevam pod prozore.)

Da li si ušte sama, da li taguvaš, (Jesi li još uvijek sama, tuguješ li?)
Dali isto čuvstvuvaš, (Osjećaš li isto?)
moram da gi dofatam site visini (Moram dohvatiti sve visine)
na svetot za da sepak otkrijam ( na svijetu da ipak otkrijem)
što mi značiš ti... (Što mi značiš ti.)

18.10.2007. u 11:36 • 7 KomentaraPrint#

utorak, 16.10.2007.

In memoriam... Još jednoj sjajnoj zvijezi na nebeskom svodu!



Toše Proeski
25. siječnja 1981. - 16. listopada 2007.




(Prva pjesma koju sam čuo od Toše!)

Susreli smo se slučajno. Tek onako.
Prišao sam ti. Pozdravio te.
Razmjenili nekoliko riječi. Kao da se poznajemo dugo.
Osmjeh ti je bio na licu, kao što ti je osmjehom bila obasjana duša.
Jutros je, nažalost, brža od ljepote zvuka tvojih pjesama bila smrt.
Ta stvarnost, kojoj nitko od nas ne može izmaknuti.
Mnogi se od nas pitaju: Zašto?
Jedno je sigurno:
Bog, u koga si svim srcem vjerovao, želio te je u svom nebeskom orkestru.
A nama kao utjeha ostaju tvoje pjesme.
Da nam srce ne postane kamen...
Završavao si svoje intervjue riječima: "Site ve sakam!" (Sve vas volim!)

I mi tebe...

Volim vas...

Ps. Razgovor Toše Proeskog o vjeri (tekst preuzet s: www. kliker.info
Izvorna, neizmjenjena, verzija)

Nedavno ste bili u Izraelu. Zašto?
- Vjerujem u Boga i želio sam da vidim u šta zapravo vjerujem. Nekim ljudima se desi da im se razruši vjera kada odu tamo, jer im ništa ne izgleda onako kako su zamišljali. A meni se, naprotiv, vjera učvrstila. Isus je razapet na krst zbog ljudi. Sebi bliskih ljudi. I danas dobre ljude i uspješne ljude njihovi bližnji razapinju na krst. To se svima nama dešava. I meni. Ali nisam razočaran. Naprotiv, smatram da je to u ljudskoj prirodi. Trudim se da im dam do znanja da ne treba da slijedimo primjer ljudi koji su izdali Isusa. A kvalitetni ljudi, ljudi koji odskaču bivaju razapeti. Umjetnici, sportisti... Čekamo da se prvo proslave u svijetu, pa tek onda mi ovde priznamo da su zaista nešto posebno. To se redovno dešava.
Možete li da oprostite kada vas neko povrijedi?
- Naravno. Po snazi da oprosti i svjesti o tome koliko je oproštaj ljekovit, prepoznaćete velike ljude. Isus je praštao svima. Ako je mogao Isus, što ne bih i ja koji sam niko i ništa.

16.10.2007. u 15:31 • 4 KomentaraPrint#

petak, 05.10.2007.

Vrijeme je za oproštaj...

05.10.2007. u 18:05 • 2 KomentaraPrint#

petak, 06.07.2007.

Ma može se, ali?!


Inteligencija bez ljubavi čini te nemoralnim.
Pravednost bez ljubavi čini te neumoljivim.
Diplomacija bez ljubavi čini te licemjernim.
Uspjeh bez ljubavi čini te arogantnim.
Bogatstvo bez ljubavi čini te pohlepnim.
Ljubaznost bez ljubavi te čini servilnim.
Siromaštvo bez ljubavi čini te ponositim.
Ljepota bez ljubavi čini te apsurdnim.
Autoritet bez ljubavi čini te tiraninom.
Posao bez ljubavi čini te robom.
Jednostavnost bez ljubavi oduzima ti vrijednost.
Molitva bez ljubavi čini te introvertiranim.
Zakon bez ljubavi te pokorava.
Politika bez ljubavi čini te egoistom.
Vjera bez ljubavi čini te fanatikom.
Križ bez ljubavi pretvara se u mučenje.
ŽIVOT BEZ LJUBAVI... NEMA SMISLA......…

Ovo rekoše mudriji od mene. Ja samo to mogu potvrditi, jer životom iskusih.
A svima koji svratiste ponijeti s ovog snopa barem jedan snop svjetlosti - poruka:

volim vas...

06.07.2007. u 15:45 • 12 KomentaraPrint#

četvrtak, 28.06.2007.

Vjeruješ li?

Dragi moji!
Evo mene. Nije da vas na pratim, ali baš i ne stignem na blog, odnosno na pisanje bloga ovih dana.
Pregledavajući mailove jutros, među ostalima dobih i ovaj. Dijelim ga s vama.
Uz poruku:
Budite i vi danas nekome anđeo.

Volim vas...

Mladić je prisustvovao biblijskom susretu.
Svećenik je govorio o osluškivanju Božjega glasa i poslušnosti. Mladić se u nevjerici pitao: "Govori li Bog ljudima još uvijek?" Nakon susreta je s prijateljima otišao na kavu.
Raspravljali su o biblijskoj poruci koju su čuli. Nekolicina ih je govorila o tome kako ih je Bog vodio na različite načine. Bilo je već deset sati kada je mladić krenuo kući.
Vozeći, počeo je moliti: "Bože, ako još uvijek govoriš ljudima, govori i meni. Učinit ću sve što je u mojoj moći da poslušam."
Vozeći glavnom ulicom, javila mu se čudna misao da stane i kupi galon mlijeka. Protresao je glavom i glasno upitao: "Bože, jesi li to ti?"
Nije dobio odgovora i nastavio je vožnju. Ali opet, misao: "Kupi galon mlijeka". Mladić je razmišljao o Samuelu koji isprva nije prepoznao glas Božji pa je otrčao k Eliju. "U redu, Bože, u slučaju da si to ipak ti, kupit ću galon mlijeka." Nije izgledalo teško za jedan test poslušnosti. Uvijek može iskoristiti to mlijeko.
Stao je, kupio ga i nastavio vožnju kući.
Dok je prolazio pokraj Sedme ulice, opet je osjetio poticaj: "Skreni u tu ulicu."
To mu se učinilo ludim i jednostavno je produžio dalje. Ali ponovno je osjetio da je trebao skrenuti dolje. Na slijedećem križanju okrenuo je i vrativši se skrenuo u Sedmu. Napola šaleći se reče:
"U redu, Bože, hoću." Vozeći se nekoliko blokova dalje odjednom je osjetio da treba stati.
Popeo se na ivičnjak i pogledao oko sebe. Nalazio se skoro u poslovnom dijelu grada. Nije to bilo najbolje, ali ni najgore naselje. Trgovine su bile zatvorene, a većina kuća u mraku, kao da su ljudi bili već u krevetima. Opet je osjetio nešto:
"Pođi i daj to mlijeko ljudima što stanuju u kući preko puta."
Pogledao je prema kući. Bila je mračna i izgledalo je kao da su ljudi negdje otišli ili već zaspali. Već je htio otvoriti vrata auta, ali se zavalio natrag u sjedalo. "Gospodine, ovo je ludost. Ovi ljudi spavaju i ako ih probudim bit će bijesni, a ja ću ispasti glup."
Opet se javio taj osjećaj da treba poći i dati im mlijeko. Konačno, otvorio je vrata automobila.
"U redu, Bože, ako si to ti, poći ću na ta vrata i dati im mlijeko. Ako želiš da ispadnem glup, u redu. Želim te poslušati. Pretpostavljam da to ima svoju svrhu, ali ako se odmah ne jave, idem.
Prešao je preko ceste i pozvonio. Začuo je nekakvu buku iznutra. Odjeknuo je muški glas: "Tko je to? Što trebate?"
Vrata su se otvorila prije nego što je mogao pobjeći. Pred njim je stajao čovjek odjeven u traperice i majicu. Izgledao je kao da je upravo ustao. Imao je čudan izraz na licu i nije izgledao sretan što vidi stranca na svom pragu. "Što je to?"
Mladić je pokazao mlijeko: "Donio sam vam ovo."
Čovjek je uzeo mlijeko i sjurio se hodnikom vičući nešto na španjolskom. Zatim se u dnu hodnika pojavila žena noseći mlijeko u kuhinju. Čovjek ju je slijedio držeći bebu na rukama. Beba je plakala. Čovjeku su se suze slijevale niz lice. Počeo je govoriti napola plačući: "Upravo smo molili. Imali smo ogromne račune ovaj mjesec i ostali smo bez novca. Nismo imali ni kapi mlijeka za bebu. Moleći, tražio sam od Boga da mi pokaže kako da nabavim nešto mlijeka."
Njegova žena uskliknula je iz kuhinje: "Tražila sam ga da pošalje anđela da nam donese. Jesi li ti anđeo?"
Mladić je posegnuo u novčanik, izvukao sav novac što ga je imao i gurnuo u čovjekovu ruku.
Okrenuo se i pošao prema autu dok su mu se suze slijevale niz lice.
Znao je da Bog još uvijek uslišava molitelje.



28.06.2007. u 09:44 • 5 KomentaraPrint#

ponedjeljak, 04.06.2007.

Život je čudo!

A ne, ne - nisam pogledao Kusturičin film ovog naslova (iako mi neki kažu da bi ga trebalo pogledati). Svojim sam očima vidio kako se život voli. I kako je on doista čudo.
Stipe je u tridesetima. Bili smo skupa na ručku prekjučer. Viđao sam ga u kolicima. Nikad ga nisam pitao kako je i što je bilo. Čini mi se da su takva pitanja ljudima opterećenje.
Promatrao sam ga kako s polupokretnom desnom rukom skida ruksak sa svojih kolica, nešto uzima, pa ga ponovno vraća. S mukom, ali ruksak je na mjestu za to predviđenom.
Iz tog čovjeka zrači životni optimizam. Koji sve one, koji se s njime susreću zarazi odmah.
Razgovarali smo za ručkom o svemu.
Nisam se usudio pitati ga zašto je u kolicima i koliko dugo.
Kasnije doznah da je doživio prometnu. Liječnici nisu davali optimistične prognoze.
No, beskrajna volja za životom Stipu je oživila.
I sad živi i radi dalje.
I svojim osmjehom svjedoči da je život čudo. I da je živjeti lijepo.
A kad smo već kod života, ovih dana pročitah da su neki ovogodišnji maturanti za svoju himnu proglasili onu Miše Kovača: "Ja nemam više razloga da živim..."
A što reći?
Za nadati se da je norijada privremenog roka trajanja.
Jer, isplati se živjeti.
A razloga je toliko.
Vjerujte mi.

Volim vas...

04.06.2007. u 09:31 • 5 KomentaraPrint#

nedjelja, 13.05.2007.

Dado, Molitva i 13. svibnja 1990...

Ne stignem baš često napisati nešto novo, ali redovito bacim pogled na blogove svojih omiljenih blogera.
Upravo odgledah Eurosong. Žao mi je naših. Ali kako se kod nas sve radi iz interesa, onda nisam daleko od sumnje da i na našoj Dori nije bilo interesa i da je izabrana upravo ova pjesma, koja je izabrana i u Helsinkiju doživjela debakl.
No, navikli smo na debakle.
Od onog koji nam je piredio naš "El Presidente" Marković, vukući cijelu naciju za nos da smo u najužoj utrci za dobivanje EUR-a 2012. I onda ... dalje sve znate.
A onda naša hostesa Aco Kostadinov i standarna ekipa izvješćuje s Eurosonga. Dakako da je za našu ovogodišnju poziciju i borbu za plasman u finale uopće kriva naša "Štikla", kojom nas je "Seve nacionale" zgazila. A sebe uzvisila. Pa nam eto nakon "Štikle" ni Dadino vjerovanje u ljubav nije moglo pomoći.
A izgleda da je danas u svijetu u igri interes, a ne ljubav. No, susjedima je očito za nastup pomogla "Molitva". Vjerojatno nas danas samo to može spasiti.
I nas. I njih. Naše susjede.
A što s ljubavlju onda?
Predati se ne treba.
Na današnji dan prije 17 godina bijah u "zrelim" godinama svoga puberteta. Sjedio sam uz TV kad se u Zagrebu na utakmici Dinamo - Zvezda počelo gužvati. Provalili jedni ogradu (Zvezdine Delije), a "milicija" napada druge (Boyse).
I onda potez: David protiv Golijata.
Zvonimir Boban, ne mogavši gledati kako "milicajac" (kasnije ćemo doznati da i danas radi kao taksist, mislim u Sarajevu") tuče golobradog mladića, skače i udara policajca.
Tko je mogao slutiti da je to bio samo predznak onoga što će se kasnije događati u "Lijepoj Našoj"?!
A legendarni Zvone će kasnije u jednom razgovoru reći:
"Ljubav. Totalna ljubav prema Hrvatskoj.
Svaki put kad čujem himnu - to je realizacija dječačkih snova.
Ma ja bih za Hrvatsku umro.
Ona je razlog mog života.
Volim je kao sebe."

Pitate me kako sam mogao sve ovo spojiti i kakve veze ima sve ovo jedno s drugim?!
Ja sam vezu našao. Nadam se da će te i vi.
A ako ju ne nađete, nije ni bitno.
Ovo podjelih s vama.
Jer,

volim vas...

13.05.2007. u 00:23 • 6 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

< studeni, 2009  
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            


Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv


Komentari da/ne?

Oni, koje rado pročitam...

Dragi Goldy
Pitak kao Djus
Puna osjećaja
Libar njenih dugova
Velika spavalica
Lijepa u duši
Velika
škorpion-ka
Mudro zboreća
Nekad ne razumijem, ali volim pročitati
Njih troje - zasad!!!
More nade
Zanimljiva glazbenica
I isto takav glazbenik


Ima ih još....

***********

Pomozimo Filipu!

Filip - moje dijete, moj smisao života i moja velika ljubav (iz dnevnika Filipove mame)

Image Hosted by ImageShack.us


***********
Pogledaj u nebo!
Radosno je zbog tvog novog koraka!

***********
You may only be a person in this world, but for someone, you are
the world.
Gabriel Garcia Marquez
***********
Neka u tvojim očima sunce nikada ne zađe.
***********
Jutrom se sjeti Boga,
u podne zadovoljno blaguj svoj kruh,
uvečer razmisli da ćeš umrijeti,
noću spavaj slobodan od svih briga.
Kućni zapis u Munsteru
***********
ON je i danas ustao prije mene...
***********
Život će nam biti onakav kakvim ga sami učinimo.
I nije potreban nikakav Nostradamus da nam to kaže!
**********
Nikad ne traži nešto savršeno da to zavoliš,
bit ćeš u opasnosti umrijeti bez ljubavi.
Zavoli nešto što nije savršeno i učini ga savršenim svojom ljubavlju...
**********
Ne borite se za velike stvari. Male stvari mijenjaju svijet. Jer mijenjaju nas u nasoj nutrini!
**********
Sveci zive medju nama, ali ih mi ne poznajemo!
**********
Ljubav je staklo koje se lomi ako ga čovjek primi suviše
nesigurno ili suviše čvrsto.
Ruska
**********
Brod je siguran u luci. Ali brodovi zato nisu gradjeni!
**********
Ne boj se novih pocetaka. Oni su nova mogucnost. Za dobro ili zlo?! - Ovisi o tebi.
***********
Noc!!??
Pa sto ako je noc! To se samo Zemlja okrece!Za sve ljubitelje istine i Istine!

* * * * * * * *

Kad srce progovori...


Ono najljepše na svijetu su iskren dječji osmijeh, nevin dječji pogled, najslađe dječje riječi, najčvršći dječji zagrljaj i najveće dječje srce; živim za svaki dan kada mogu vidjeti i osjetiti tu ljepotu. (Valentina)

************

Bog mi je okrilio dušu da poletim do zvijezda,
Bog mi je dao žarko srce da osjećam svaku suzu, svaki uzdah puka iz koga sam nikao.
Ljubim taj puk koji me rodi,
ljubim grudu koja me hrani, a to mi je smrt.
August Šenoa, Seljčka buna

************
Bog te svojom ljubavlju dodiruje u svojoj Riječi,
u svojim stvorenjima,
u ljudima
koji su ti blizu.

************
Kao košuta što za vodom žudi
žudim za Tobom ja.
Samo ti čežnja srca si moga.
Tebe slavim ja!

Snago moja i zaštito,
u tebi duh moj se odmara!
Samo ti čežnja srca si moga,
tebe slavim ja!

Sve nas manje ima tu

Ako je volit bija grij
Ja svoju kaznu san platija
Sve svoje dugove vratija
Ka lancun ja san čist.
I nek me ljudi ostave

Nad mojin suzama nek'guštaju
Nek'konci tuge me ne puštaju
Nek'ne znan šta je smij
Ako je volit bija grij.

Godinu po godinu sve nas manje ima tu
I sve prazniji je stol a cipa bol, a cipa bol
Pa se oči napune kad ih tuđe ne vide
I samoća zapriti a fališ ti, a fališ ti
Sve nas manje ima tu godinu po godinu


Otvori dušu jubavi
Da čujem jeku svoga imena
Jer nema neba, nema vrimena
Šta jude rastavi
Jer jubav uvik nastavi…

***********
Tu gdje stojim

Postoji nešto
što se može naći
samo na jednom mjestu
u svijetu.
To je veliko blago
a možemo ga nazvati
ispunjenje bivstvovanja.
A to mjesto
gdje se to blago
može naći
jest mjesto
na kojem upravo stojim...
***********

Čuvaj se žurbe, jer ona uvijek dovodi do kajanja:
onaj koji žuri govori prije nego što sazna,
odgovara prije negoli nešto shvati,
odluči prije nego li provjeri,
kudi prije nego što se u nešto uvjeri!

Arapska

O blogu...

Piše ga obični smrtnik. Koji promišlja o životu, sebi i drugima.

Ako netko zeli podijeliti iskustva i misljenja izvan bloga:
PISITE!


Ah, da...
RADUJTE SE ZIVOTU!


web page hit counter


Vapaj duse...

BAKLJE LJUBAVI
Budite kao baklja na nebu, zračeći ljubav i svjetlost.
Zamislite tisuću takvih baklji na nebu, poput sjajnih zvijezda u
dalekim galaksijama koje možete vidjeti za vedre noći.
Vi imate u sebi istu snagu da zračite ljubav i svjetlo i trebali biste
sjajiti poput zvijezde, od trenutka kad se probudite ujutro pa do
trenutka kad idete spavati.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se